Na današnji dan osnovano zagrebačko Sveučilište

Na današnji dan osnovano zagrebačko Sveučilište

Na molbu zagrebačke Akademije, uz sve pismene i usmene dokaze, Car Leopold je 23. rujna 1669. izdao svečanu povelju kojom su zagrebačkoj bogoslovnoj-filozofskoj Akademiji podijeljena sva prava tadašnjih europskih sveučilišta

Dogodilo se na današnji dan:

1669.Osnovano zagrebačko Sveučilište. Pokraj gradske kuće Dverce, nekadašnje palače grofice Buratti, zgrada je najstarije zagrebačke srednje škole. Gimnaziju na Katarininom trgu otvorili su isusovci 1607. godine, a 1632. otvorili su uz gimnaziju i teološki tečaj, takozvanu bogoslovnu akademiju, što je bio začetak zagrebačkog Sveučilišta.

Trideset godina poslije uveden je i filozofski tečaj. Bio je to početak svjetovne višeškolske nastave u Zagrebu. Budući da je otvoren drugi, pa treći tečaj filozofije, a godine 1662. uz gimnaziju je djelovala i potpuna bogoslovija i filozofija, poradilo se na tome da se u Zagrebu osnuje i Sveučilište. Na molbu zagrebačke Akademije, uz sve pismene i usmene dokaze, Car Leopold je 23. rujna 1669. izdao svečanu povelju kojom su zagrebačkoj bogoslovnoj-filozofskoj Akademiji podijeljena sva prava tadašnjih europskih sveučilišta.

Isusovci su prije raspuštanja svoga reda 1772. uspjeli učilištu dodati i seminar pravnih znanosti. Nakon osnivanja Katedre hrvatskoga jezika i književnosti te uvođenja nastave medicine 19. listopada 1874., u dograđenome dijelu isusovačke gimnazije, svečano je otvoreno Sveučilište. Dograđena zgrada ubrzo je postala previše tijesna za razgranatu sveučilišnu djelatnost pa su pojedini dijelovi smješteni u druge zgrade. Tako je ostalo sve do 1882. i preseljenja u novu zgradu. Danas je u toj zgradi samo Pravni fakultet. Filozofija se preselila 1960. u vlastitu zgradu, a ostali su fakulteti tijekom nastajanja dobili zaseban smještaj.

1876. – U Bribiru rođen Mihovil Kombol, hrvatski književni povjesničar, prevoditelj i antologičar (umro 1955. godine u Zagrebu). Prevodio je djela s njemačkoga (Goethea) i talijanskoga jezika (Danteovu Božanstvenu komediju). Svojim kapitalnim djelom Povijest hrvatske književnosti do narodnog preporoda osvijetlio je mnoga kulturna i književna pitanja. Posebno se bavio starijom hrvatskom književnošću u dubrovačkim književnim krugom.

tito-biggest1940. – U Zagrebu završila petodnevna ilegalna 5. konferencija KPJ koju vodi, od Kominterne konačno potvrđen, generalni tajnik Josip Broz Tito. Usprkos pomutnji koju među komuniste unosi njemačko-sovjetski savez iz kolovoza 1939. godine, ističu da su fašizam i rat najveće opasnosti za jugoslavenske narode te izražavaju spremnost da brane domovinu (uz ostalo svugdje dogovaraju osnivanje vojne komisije).

1988.Parna lokomotiva na posljednjoj vožnji u Hrvatskoj. Uvođenjem električnih i dizelskih lokomotiva na hrvatske pruge, parne lokomotive sve su rjeđe prometovale. Ukidanje parne vuče u Hrvatskoj najavljeno je u ožujku 1976., a posljednja parna lokomotiva u Hrvatskoj prometovala je još 1988. između Pleternice i Našica. Dana 23. rujna 1988. s pakračkog je kolodvora službeno ukinuta i otpremljena posljednja parna lokomotiva. Ipak, parna je lokomotiva još kratko vrijeme vukla turistički/izletnički vlak Zagorski cug na relaciji Zagreb – Gornja Stubica – Zagreb 1992. godine.

Lokomotiva oznake 51-144 koja je službeno odradila posljednju parnu vuču danas je postavljena u okrugu Hrvatskog željezničkog muzeja.

1666. – Umro Francois Mansart, jedan od utemeljitelja francuske klasične barokne arhitekture (rođen u Parizu 23. siječnja 1598). Obitelj Mansart dala je Francuskoj dva velika arhitekta, najprije Francoisa, a poslije njegova pranećaka Julesa Hardouina, jednog od graditelja Versaillesa.

Francois Mansart rodio se u Parizu 23. siječnja 1598. kao sin kraljeva tesara. Školovalo se kod Nijemaca Gaulthiera, tadašnjeg kraljevog arhitekta. Nikada nije bio u Italiji, ali su drugi graditelji i projektanti odnijeli i prilagodili francuskom ukusu rimski ranobarokni stil, tako da mu nije bio nepoznat. Prihvativši se samostalno projektiranja, potpuno je ili djelomično izgradio mnoge crkve, mnogobrojne privatne velike kuće, a neke zgrade nepoznatog podrijetla također su njemu pripisane.

Dvorac Maisons-Laffitte, izgrađen za jednoga kraljevog službenika, skorojevića, pokazuje Mansartov zreli stil u najboljem izrazu i smatra se jednim od najljepših ostvarenja francuske arhitekture 17. stoljeća. Lijepo, strogo, ali veselo, a skulptura je korištena na način svojstven Francuzima, kao sastavni dio arhitektonskog projekta. Osim za estetiku objekta, Mansart je bio veoma ainteresiran i za njegovu svrsihodnost i konstrukciju, pa se upravo on smatra zečetnikom korištenja zakrivljenog krova za dobivanje većeg iskoristivog prostora. Taj dio tavanskog prostora po njemu je dobio i ime – danas glasovita – mansarda.

Dvorac Balleroy - najstarija preživjela Mansartova kreacija

Dvorac Balleroy – najstarija preživjela Mansartova kreacija

Među njegovim djelima mogu se spomenuti – u Parizu – crkva Visitation de Ste Marie, rani rad, Hotel de la Vrilliere (danas Francuska banka), hotel Mazzarin (Nacionalna knjižnica), nekoliko crkvenih portala i oltara te mnogi dvorci izvan Pariza. Posljednji posao dobio je od Colberta – izraditi projekt za muzej Louvre. Njegov je rad bio prihvaćen uz jedan uvjet – ništa se ne smije mijenjati tijekom gradnje. Međutim Mansart je to odbio i umjesto njega posao je obavio talijan Bertini. Mansart je umro prerano – 23. rujna 1666. – da bi imao udjela u vrhunskoj fazi baroknog klasicizma u Francuskoj. No usprkos tomu, on je sigurno postavio osnovu za taj stil francuskoj arhitekturi i otkrio korisnost tavanskog prostora – mansarde.

1913.Roland Garros prvi put u povijesti zrakoplovstva uspio preletjeti Sredozemno more. Kako se ime Roland Garros redovito spominje za vrijeme Međunarodnog teniskog prvenstva Francuske, nameće se zaključak da je Roland Garros morao biti neki poznati francuski tenisač u prošlosti i da je zato po njemu nazvan taj pariški teniski park na rubu Boulogneske šume. Ali to nije točno!

Teniska igrališta, središnje i 11 pomoćnih, izgrađena su 1928. za dvoboj Francuska – Sjedinjene Američke Države. Francuzi, čiji su tenisači godinu dana prije Davisov pokal donijeli u Francusku, željeli su održati uzvratni dvoboj na terenima dostojnima svoje teniske moći. Budući da je Roland Garros bio član kluba Stade Francais, njegovim su imenom nazvali taj novi sportski park.

Ali Roland Garros je bio zrakoplovac! U prvim godinama ovog stoljeća bio je najbolji i najpoznatiji letač Francuske. Njegovo je ime zapisano među imenima pionira sportskog zrakoplovstva svijeta.

Roland Garros je 23. rujna 1913. prvi puta u povijesti zrakoplovstva preletio Sredozemno more. Letio je od Saint Raphaela na jugu Francuske do Biserte u Tunisu. Sudjelovao je kao zrakoplovac u prvom svjetskom ratu, a poginuo je u zračnoj borbi na Zapadnoj fronti 1918., šest tjedana prije kraja rata.

Sigmund_Freud

Sigmund Freud

1939. – U Londonu u izbjeglištvu umro austrijski neurolog i psihijatar židovskog porijekla Sigmund Freud (rođen 6. svibnja 1856.), utemeljitelj psihoanalize. Svoje teorije temelji na uvjerenju da je čovjekov glavni pokretač spolni nagon, čemu prilagođava psihoanalizu kao terapiju; njegov rad ima važne protivnika (A. Adler, C. G. Jung), a snažno je utjecao na brojna područja ljudskog života, od medicine do umjetnosti. Autor je brojnih rasprava i knjiga (Tumačenja snova, Totem i tabu).

1949. – Sovjetski Savez ima atomsko oružje, o tome svjetsku javnost obaviještava predsjednik SAD- a Harry S. Truman te ističe da su Sovjeti potkraj kolovoza isprobali nuklearnu bombu. Sovjetska strana tu je vijest potvrdila 6. studenoga i to pokreće pitanje prikladnosti američke obrane te slijedi novi val oružane i ideološke utakmice.

1973. – U Aldebughu u Suffolku (Velika Britanija), umro napredan pedagog Alexander Sutherland Neil (rođen 17. listopada 1883.), koji od 1924. godine u svojoj internatskoj školi dokazuje teoriju o blagodati neautoritativnog razvoja (napušta disciplinske mjere i utjecaje s autoritetom snažnijeg) i na temelju vlastite prakse piše više rasprava.

1973. – U santiagu umro pjesnik, diplomat i putnik Pablo Neruda (Ricardo Eliecer Neftali Reyes Basoalto, rođen 12. srpnja 1904.), takođšer političar i ljevičar. Bio je i predsjednički kandidat, protivnik vojne hunte, neko vrijeme u progonstvu. Njegove rane pjesme su mračnije, kasnije vedre (Dvadeset pjesama o ljubavi i jedna očajna pjesma, Španjolska u srcu, Grožđe i vjetar).

(zg-magazin)