Na današnji dan: Osnovana Prva riječka hrvatska gimnazija

Na današnji dan: Osnovana Prva riječka hrvatska gimnazija

Učenici su njegovali i deabatni duh, a svoj rad predstavljali su sugrađanima i izvedbom javnih, uglavnom sakralnih predstava

Dogodilo se na današnji dan, 23. studenoga:

1627. – Na inicijativu gradskog Velikog vijeća u Rijeku su došli pripadnici Družbe Isusove i osnovali kolegij s gimnazijom. Tako se 23. studenoga 1627. smatra početkom srednjoškolskog obrazovanja u gradu Rijeci. Riječka gimnazija počela je s radom na Grivici u blizini katedrale sv. Vida, a na samom početku pohađalo ju je 150 učenika iz Rijeke, Primorja i Istre, s jadranskih otoka, pa čak i iz Kranjske. Disciplina je u ondašnjoj gimnaziji bila stroga, gotovo vojnička, a latinski je jezik bio glavni predmet. Osim obveznog nastavnog programa, učenici su imali mogućnost okupljanja u akademije, u kojima su stvarali radove na latinskom i talijanskom jeziku, ali i na hrvatskom jeziku. Učenici su njegovali i deabatni duh, a svoj rad predstavljali su sugrađanima i izvedbom javnih, uglavnom sakralnih predstava.

1756. – Zagrebački biskup i jedan od idejnih začetnika hrvatskog narodnog preporoda, Maksimilijan Vrhovac, rođen je 23. studenoga 1752. u Karlovcu, a umro 1827. u Zagrebu. Vojnički poziv zamijenio je studijem teologije i filozofije u Beču i Bologni, a nakon završetka školovanja bio je profesor na Akademiji u Zagrebu i rektor Zagrebačkog sjemeništa, sve dok ga car Josip II. nije imenovao rektorom Sjemeništa u Pešti. Tada Vrhovac zapravo započinje svoje političko djelovanje uključiuvši se u masonsku ložu Ugarske, gdje upoznaje osobe aktivne u mađarskom nacionalnom pokretu. Ta iskustva odlučio je prenijeti u Hrvatsku, što je bio početak njegova društvenog djelovanja na svim poljima, od vjerskih preko kulturnih do političkih. Vrhovac je 1787. godine imenovan zagrebačkim biskupom i tada intenzivira svoj rad. Neumorno je prikupljao nacionalno duhovno blago te pirio potrebu školovanja i pismenosti u hrvatskom narodu. Sam je nabavljao i prikupljao sve što je u to vrijeme moglo pridonijeti duhovnom probitku naroda i razvoju znanosti u Hrvatskoj. Hrvatskom je saboru 1808. godine predložio da se njegova knjižnica otvori javnosti.

176. – Car Marko Aurelije nakon pobjede nad Germanima i Sarmatima svojeg sina Komoda proglasio je suvladarom i time je završilo razdoblje posvojenih careva (traje od 97. godine); slijedi razdoblje dinastijskih careva.

1936. – Švedska akademija naknadno je dodijelila Nobelovu nagradu za mir 1935. godine njemačkom publicistu Carlu von Ossietzkom, koji je od 1933. u nacističkm koncentracijskom logoru (umro u Berlinu 4. 5. 1938.); Adolf Hitler 30. 1. Nijemcima je zabranio da primaju Nobelovu nagradu.

1940. – Rumunjska je pristupila Trojnom paktu.

1976. – Nedaleko od Pariza umro je romanopisac i esejist André Malraux (rođen 3. 11. 1901.), jedan od najistaknutijih francuskih književnika 20. stoljeća. Zanimaju ga ljudska egzistencija, sudbina i povijest (Osvajači, Život ljudski, Nada, Psihologija umjetnosti, Antimemoari) te traži opuštanje u angažiranosti i umjetničkom radu.

1976. – Apneist Jacques Mayol sa svojih tada 49 godina postao je prvi čovjek koji je zaronio do dubine od 100 metara ispod mora bez ikakve ronilačke opreme.

1991. – Nedaleko od San Francisca, u državi Kaliforniji, umro je filmski glumac njemačkog porijekla Klaus Kinski (rođen 189. 10. 1926.). Proslavio se ulogama u filmovima njemačkog redatelja Wernera Herzoga (Aguirre, Gnjev božji, Zelena kobra). 

 (zg-magazin)

Ostavi komentar

*