Na današnji dan: Osnovan Leksikografski zavod, rođen. L. Lumière

Na današnji dan: Osnovan Leksikografski zavod, rođen. L. Lumière

(Izdanje LZMK: Hrvatski opći leksikon)

Zavod je izdao više od 250 enciklopedija, atlasa, rječnika, leksikona i bibliografija koje na prepoznatljiv način tumače činjenice iz hrvatskog nasljeđa i društvene zbilje

Dogodilo se na današnji dan, 5. listopada:


Događanja u Hrvatskoj

1950. – U Zagrebu osnovan Leksikografski zavod “Miroslav Krleža”, središnja nacionalna leksikografska ustanova, u čijem je programu i sadržajima sadržana tradicija i težnja razumijevanja hrvatske jezične, kulturne i društvene zajednice u univerzalnome iskustvu i znanju. Na poticaj književnika i erudita Miroslava Krleže, uredbom Vlade Federativne Narodne Republike Jugoslavije od 5. listopada 1950. osnovan je Leksikografski zavod FNRJ pod imenom Jugoslavenski leksikografski zavod. Do danas Zavod je izdao više od 250 enciklopedija, atlasa, rječnika, leksikona i bibliografija koje na prepoznatljiv način tumače činjenice iz hrvatskog nasljeđa i društvene zbilje. Temeljna su izdanja Leksikografskoga zavoda višesveščana Hrvatska enciklopedija i Hrvatski biografski leksikon. Od 2003. Zavod je definiran kao javna ustanova od osobitog interesa za Republiku Hrvatsku.

1954. – U Londonu predstavnici Jugoslavije, Velike Britanije, SAD-a i Italije potpisuju Memorandum o suglasnoti, odn. Drugi londonski sporazum, kojim je ukinut Slobodni Teritorij Trsta; njegova zona “A” pripada Italiji, zona “B” Jugoslaviji, a posebnim statutom osigurana su prava manjina s obje strane granice.

1963. – U rodnom Zagrebu u 69. godini života umro najpopularniji vedutist hrvatske grafike Vladimir Kirin. Svoje školovanje počeo je u Zagrebu, a umjetničku akademiju završio je u Beču, a grafiku je usavršavao u Londonu. Slikao je u tehnici ulja pejzaže iz okolice Samobora, vedute starog Zagreba, Pariza, dalmatinskih gradova te portrete. Kritičari su isticali njegov smisao za likovno interpretiranje stare arhitekture. Objavio je četiri mape litografija povijesnih i arheoloških spomenika dalmatinskih gradova, mapu Hrvatsko primorje te mapu grafika Stari Zagreb. Bavio se ilustracijom i opremom knjiga, mnogobrojnih dječjih slikovnica i knjiga za mladež. Kao ravnatelj Zaklade tiskare Narodnih novina i grafički stručnjak izradio je nacrt novog, estetskog tipa slova i time unaprijedio grafičku opremu knjiga u Hrvatskoj.


Događanja u svijetu

1782. – Njemački car Josip II., odredio je da se, prema njegovim crkvenim reformama, sva imovina raspuštenih samostana, crkvenih redova i drugih ustanova treba upotrijebiti za crkvenu službu, dušno pastirstvo i (socijalnu) pomoć siromašnima.

1880.– U Parizu umro njemačko-francuski skladatelj Jacques Offenbach (rođ. 20. lipnja 1819.). Isprva uči violinu, kao 14-godišnjak iz rodnog Kölna dolazi u Pariz gdje postiže blistavu glazbenu karijeru – dirigent je u operi i vodi vlastito kazalište. Među njegovim djelima izdvajaju se opera Hoffmanove priče, operete Orfe u podzemlju, Lijepa Helena i Modrobradi. Poznat je i kao autor vedre i plesne glazbe.

1864. – U Parizu rođen Louis Lumière (umro: 6. lipnja 1948. u Parizu). Na velikom pariškom Bulevaru Kapucina, u neposrednoj blizini Opere, istaknut je 28. prosinca 1895. plakat s riječima Kinematograf Lumière koji je pozivao u suteren Grand Cafe-a u takozvani Indijski salon.

Oni koji su ušli želeći vidjeti što je to, nisu ni slutili kako su upravo bili nazočni događaju epohe. Iz kavane izlazili su preplašeni i zapanjeni. U velikom uzbuđenju zvali su i druge prolaznike da vide čudo neviđeno! A to čudo, zvano kinematograf, bilo je ulazak u novo razdoblje – razdoblje masovne komunikacije posredovanjem pokretnih slika.

Braća Louis i Auguste Lumière, pronalazači i tvorničari fotografskih aparata i potrepština iz Lyona, priredili su tu prvu javnu filmsku predstavu. Bila je to kruna njihova dugogodišnjeg izumiteljskog rada i kruna stoljetnih traženja mogućnosti da se pokrene slika. Gledatelji su mogli vidjeti kako se prema njima kreće konj, a kad se na platnu pojavila i lokomotiva, mnogi su se od straha sakrili ispod sjedala. Na toj prvoj predstavi prikazani su filmovi: Izlazak iz tvornice, Ribarenje, Odmor, More, Kartanje, Rušenje zida, Dolazak vlaka na kolodvor Ciotat, a kasnije je dodan i prvi komični film Poliveni poljevač.

Tadašnji gledatelji, pa ni braća Lumière, nisu bili svjesni do kojih će se dimenzija razviti njihov pronalazak. Jer plan za komercijalizaciju izuma nije uspio zbog Edisonove konkurencije, a i publika je postupno gubila zanimanje za kratke reportažne filmove snimljene bez duhovitosti, pa su braća prestala proizvoditi filmove. Smatrali su to igrarijom i zabavom, jer nisu bili svjesni važnosti i budućnosti kinematografije. Auguste se posvetio svojoj nekadašnjoj ljubavi – medicini. Međutim, Louis je bio uporniji i do kraja života radio je na usavršavanju kinematografske tehnike, osobito na plastici i boji, te se okušao u svim novim filmskim pronalascima koji su se pojavili do njegove smrti, 6. lipnja 1948. u Parizu.

1915.Prva zračna bitka u Prvom svjetskom ratu: Krvavi sukob s početka 20. stoljeća, kojeg mnogi smatraju početkom kraja moderne civilizacije, osim po brojnosti žrtava, brutalnosti i svemu ostalom što karakterizira jedan svjetski rat, poznat je i po ratnim tehničkim inovacijama – raznorazna vozila, tenkovi, puške, artiljerija i avioni. Nažalost, današnji dan ostat će zapamćen i kao dan kada se 1915. zbila prva zračna bitka u Prvom svjetskom ratu u kojoj je jedan pilot izgubio život, a drugi zabilježio svoj prvi, u pilotskom žargonu kill. 

Crveni trokrilac Fokker Dr.1 najslavnijeg pilota Prvog svjetskog rata Manfreda von Richthofena, znanog kao “Crveni barun”

1962. – Godine 1962. legendarna četvorka iz Liverpoola – The Beatles objavila je svoj prvi singl Love Me Do koji je postao jedna od najvećih uspješnica s ploče Please, Please Me. Pjesmu su komponirali John Lennon i Paul McCartney. Bend je tada počeo pisati novo poglavlje glazbene povijesti.

1970. – U Los Angelesu u Kaliforniji, od posljedica uzimanja droge umrla je rock i blues pjavačica Janis Joplin (rođ. 19. siječnja 1943.), poznata po hrapavom glasu i osjećajnom pjevanju.

(zg-magazin)

 

 

 

Ostavi komentar

*