Na današnji dan: Napadao najdeblji snijeg u Zagrebu, izručen S. Milošević

Na današnji dan: Napadao najdeblji snijeg u Zagrebu, izručen S. Milošević

U samo jednoj noći, 12. veljače 1929. u Zagrebu je pao metar snijega. Istodobno se temperatura u Gospiću spustila na rekordnih -36 Celziijevih stupnjeva, a otok Krk je bio pod sniježnim pokrivačem

Dogodilo se na današnji dan, 12. veljače:

1804. – U kraljevskom plemićkom konviktu u Zagrebu,12. veljače 1804. prvi je put prikazana komedija Matijaš Grabancijaš dijak, a iste je godine i tiskana. Tituš Brezovački je tom komedijom, iznoseći istinu, želio prikazati prednosti i vrednote, kreposti, ali i odurnosti ljudskih mana. Komedija se održala na kazališnim daskama do danas, plijeneći svojim bogatim i sočnim kajkavskim jezikom, dobrim humorom te potpuno uvjerljivom slikom zagrebačke građanske i malograđanske stvarnosti toga vremena.

1876. – Pod brojem 4353 u Beču je registriran prvi patent u povijesti hrvatskog izumiteljstva. Pionir hrvatske telegrafije, Ferdinand Kovačević (Smiljan, 25. 4. 1838. – Zagreb, 27. 5. 1913.) patentirao je 12. veljače 1876. pronalazak tzv. dupleks veze koja je omogućila da se Morseovi znakovi istodobno odašilju jednim vodom u suprotnim smjerovima. Izumitelj je niza poboljšanja električnoga telegrafa pa je tako u cijeloj je Austro-Ugarskoj ušao 1872. u uporabu Kovačevićev poboljšani telegrafski aparat Morseova sustava.

1929.Najdeblji snijeg u Zagrebu: U samo jednoj noći, 12. veljače 1929. u Zagrebu je pao metar snijega. Istodobno se temperatura u Gospiću spustila na rekordnih -36 Celziijevih stupnjeva, a otok Krk je bio pod sniježnim pokrivačem. Zanimljivo je da se na susjedne otoke moglo pješice preko zaleđena mora.  

 1804. – U Königsbergu, danas Kalinjingradu umro njemački filozof Immanuel Kant (rođ. 22. 4. 1724.), sveučilišni profesor, kritički mislilac o prosvjetiteljstvu te mogućnosti spoznaje i ljudskih dimenzija. Utemeljitelj je kritičke filozofije (Kritika čistog uma, Kritika rasudne moći, Kritika praktičnog uma). Podrijetlom iz pijetistički usmjerene siromašne obrtničke obitelji, završio je fakultet (filozofiju, matematiku i prirodne znanosti) u rodnome mjestu, iz kojega nije odlazio cijeloga života. God. 1755. promoviran je za doktora filozofije. Iste godine započeo je predavati na sveučilištu o logici, metafizici, etici, prirodnom pravu, antropologiji, pedagogiji, matematici, fizici, mineralogiji i fizičkoj geografiji, isprva kao privatni docent, a 1770–96. kao redoviti profesor.

1912. – S položaja odstupio posljednji kineski car Pu-Yi, koji se službeno odrekao prijestolja odmah nakon početka revolucije i dao potporu osnivanju Republike Kine (10. 3. 1912.).

1922. – U Rimu je za novog papu izabran Pio XI. (naslijedio Benedikta XV., koji je umro 22. 1.); proslavio se sklapanjem Lateranskog ugovora s Mussolinijem (o osnutku države Vatikana) te s okružnicama Quadragesimo Anno (1931.; njome utemeljio katolički korporativizam) i Divini Redemptoris (1937.; tom okružnicom proglasio komunizam bezbožnim).

1941. – U Tripoliju u Libiji iskrcale su se prve jedinice njemačkoga afričkoga korpusa pod zapovjedništvom general-potpukovnika Erwina Rommela. Od Hitlera je tražio pomoć Mussolini jer njegova brojna afrička vojska nije dorasla britanskoj u Egiptu, protiv koje 13. 9. 1940. počinje ofenzivu, a od tada se njegova vojska stalno povlači.

E. Rommel u razgovoru s oficirama

1961. – SSSR je 1961. godine lansirao satelit Venera 1, prvu modernu međuplanetarnu sondu koja je, iako zbog tehničkih problema nije stigla do odredišta, postavila temelje navigacijske i komunikacijske tehnologije modernih satelita.

1974. – Sovjetske vlasti zatvorile su, a dan poslije protjerale književnika i društvenog kritičara Aleksandra I. Solženjicina; u vrijeme Drugoga svjetskog rata bio je u Crvenoj armiji, 1945. zbog kritičnog stajališta zatvoren i konfiniran u srednju Aziiju, 1957, rehabilitiran, nakon izlaženje knjige Jedan dan u životu Ivana Denisoviča 1962. ponovno protjeran. Za Odjel za rak i U punom krugu (1968.) dobio je Nobelovu nagradu. Zbog ugleda u svijetu te istodobno »štete« u domovini Kremlj se, umjesto za zatvor, odlučuje zaa izgon.

2002. – Srpski predsjednik Slobodan Milošević nakon poraza na parlamentarnim izborima predan Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije u Haagu; optužen je za genocid i ratne zločine. (zg-magazin)