Na današnji dan: Napad na WTC, Spartakov ustanak

Na današnji dan: Napad na WTC, Spartakov ustanak

Napad je odnio više od 3000 žrtava; 256 osoba poginulo je u zrakoplovima, 2595 (među njima i343 vatrogasaca i 60 policajaca), u napadnutim objektima. Uzroci i posljedice događaja još nisu posve jasni te dalekosežno utječu na sigurnosnu i vanjsku politiku SAD-a

Dogodilo se na današnji dan, 11. rujna:

jelacic1848. – Hrvatski ban Josip Jelačić prešao je Dravu s 40.000 vojnika i pripojio Međimurje Hrvatskoj. Vojsku su sačinjavali uglavnom krajišnici jer je elitna vojska bila u Lombardiji. Međimurje je tako nakon stoljetne mađarske okupacije ponovno, ali samo nakratko, pripalo Hrvatskoj. Naime, ban Jelačić je s vojskom nastavio prema Budimu, a Međimurje je ostalo nebranjeno pa ga je mađarski general Percel ponovno lako osvojio. Hrvati se s nisu mogli pomiriti s ponovnom okupacijom te su se pripremali za ponovni prelazak Drave i pripajanje Međimurja, u čemu su uspjeli nekoliko mjeseci kasnije.

1859. – U Senju rođen hrvatski romanopisac, dramatičar, feljtonist, glazbeni kritičar i pedagog Vjenceslav Novak. U književnosti se javio još kao učenik s pjesmama. Pravu književnu afirmaciju postigao je pripovijestima, a posebno romanima koje je pisao u realističnom književnom stilu. Teme pripovjedaka Vjenceslava Novaka vezane su uz njegov rodni kraj Senj i Podgorje, kao u Podgorskim pripovjetkama ili Pod Nehajem.

On je otkrivao nova područja života i književnih poticaja, i prvi je u hrvatsku literaturu unio socijalne teme vezane uz velegradski život. Tako njegove pripovijesti U glib, Nezasitnost i bijeda, Iz velegradskog podzemlja slikaju život gradske sirotinje i siromašnih đaka.

Novak je realistički i s mnogo simpatije opisivao život radničkih obitelji i osuđivao korumpirano gradsko društvo. Realist po književnoj sklonosti, idealist po naravi i odgoju, širinom pogleda donio je hrvatskoj književnosti veliku novinu, to jest socijalne teme i sliku poniženog malog čovjeka.

U romanu Posljednji Stipančići majstorski je oslikao sudbinu i propadanje pojedinih osoba i cijelih obitelji iz zabačenih, malih primorskih mjesta. Umro je mlad, od sušice, u Zagrebu 20. rujna, skrhan problemima mnogobrojne obitelji i napornim radom.

K.Douglas u čuvenoj ekranizaciji Spartakova ustanka

74. pr. Kr. –  Spartakov ustanak  –  Veliki borac za slobodu, čovjek koji se u robovlasničkom sustavu rodio kao slobodan, živio kao rob i s mačem u ruci dokazivao da je sloboda neotuđivo pravo svih ljudi – Spartak – legenda je ljudske povijesti. Ropstvo je u rimskoj državi i u državama onoga vremena bilo posve normalna stvar. Rob je bio puki objekt, bez ikakvih prava, kojeg je njegov gospodar nekažnjivo mogao ubiti ili osakatiti.

11. rujna 74. godine prije Krista izbio je veliki ustanak tih potlačenih i obespravljenih ljudi pod vodstvom Spartaka, do tada gladijatora koji je na veselje obijesnih Rimljana prolijevao krv u cirkuskim arenama. Ustanak se sve više širio tako da je na kraju ozbiljno uzdrmao snažnu rimsku državu. Prijetila je opasnost i po sam Rim. Prema nekim zapisima iz toga doba Spartakova vojska imala je oko 120 tisuća ljudi. Robovi su pobijedili u nekoliko bitaka, a tada se na njih ustremila sva vojna sila rimskog carstva koje je od pobunjenika osjećalo smrtnu opasnost.

Odlučujuća bitka odigrala se u Apuliji u južnoj Italiji. Slabo naoružani robovi nisu mogli odoljeti dobro izvježbanim rimskim legijama. U borbi je poginuo i sam vođa ustanka Spartak, a ostaci njegove vojske raspršili su se po cijeloj rimskoj državi. Bio je to za dugo vremena kraj sna o slobodi robova i ravnopravnosti ljudi. Padom republike Rim je još žešće iskorištavao robovsku radnu snagu da bi na kraju propao pod udarima novih, slobodnih naroda.

1823.– U Gatcombe Parku u Velikoj Britaniji umro je ekonomist David Ricardo (rođ. 19. travnja 1772.), utemeljitelj teorije vrijednosti i britanski nacionali ekonomist, autor poznatoga djela „O načelima narodnog gospodarstva i oporezivanja“.

1941. –  Predsjednik SAD-a F. D. Roosevelt izdaje naredbu o trenutačnoj paljbi na svaki njemački ili Njemačkoj saveznički brod koji uplovi u američki sigurnosni prostor.

1971.– U Moskvi umro političar i državnik Nikita Sergejevič Hruščov, partijski funkcionar već u vrijeme Staljina, 1953-  1964. godine partijski vođa; 1958. – 1963. godine i predsjednik Vlade; 1956.  godine osuđuje staljinizam te se zauzima za oprezno popuštanje napetosti među blokovima i sa SAD-om.

 2001. – U više usklađenih terorističkih napada koje je organizirala teroristička skupina Al-Qaida, 19 pojedinaca otelo je četiri američka putnička zrakoplova tvrtki American Airlines i United Airlines. Dva su usmjerena u nebodere Svjetskog trgovačkog centra u New Yorku. Nebodere je zahvatio požar, uslijed kojeg su se urušili. Treći zrakoplov je udario u krilo zgrade Pentagona u Washingtonu, dok  je četvrti srušen na polje u blizini Pittsburgha, navodno zbog upletanja putnika. Napad je odnio više od 3000 žrtava; 256 osoba poginulo je u zrakoplovima, 2595 (među njima i343 vatrogasaca i 60 policajaca), u napadnutim objektima. Uzroci i posljedice događaja još nisu posve jasni te dalekosežno utječu na sigurnosnu i vanjsku politiku SAD-a.

(zg-magazin)