Na današnji dan: Krvavi sabor u Križevcima

Na današnji dan: Krvavi sabor u Križevcima

(Foto: www.hkv.hr)

Ban Lacković i hrvatski plemići ostavili su oružje ispred mjesta održavanja skupa jer im je bila obećana kraljeva zaštita. Uslijedila je burna rasprava s Mađarima te su nakon svađe i tučnjave, vazali Žigmunda Luksemburškog mačevima sasjekli bana Lackovića i hrvatsko plemstvo

Dogodilo se na današnji dan, 27. veljače:

1397. – Krvavi sabor križevački: Želeći pomirbu s hrvatskim velikanima, hrvatsko-ugarski kralj Žigmund Luksemurški saziva 27. veljače 1397. Sabor u Križevcima i svima nazočnima jamči slobodan pristup. Pozvan je i ban Stjepan II. Lacković, koji je stvorio hrvatsku ligu protiv Žigmunda, jer je narod već prije bio nezadovoljan zbog kraljeve nepravičnosti i okrutnosti. Sabor se, prema svemu sudeći, održao u crkvi Sv. Križa, a hrvatska vojska ostala je izvan grada. Ban Lacković i hrvatski plemići također su ostavili oružje ispred mjesta održavanja skupa jer im je bila obećana kraljeva zaštita.

U burnoj raspravi koja je uslijedila Mađari su optužili Lackovića zbog navodne izdaje u bitki kod Nikopolja, u kojoj su se morali povući pred Osmanlijama. Nakon svađe i tučnjave, kraljevi su vazali mačevima sasjekli bana Lackovića i hrvatsko plemstvo naočigled kralja. Nakon toga se hrvatska vojska sukobila sa Žigmundovim pristašama, pa je u neravnopravnoj borbi palo tridesetak Hrvata koji su se morali povući. Gnjevan hrvatski puk još se jednom pokušao osvetiti kralju, no Hrvati su potisnuti, a Žigmund se povlači u Ugarsku. Nečistu savjest Žigmund je kasnije pokušao oprati dajući kraljevske povlastice Križevcima i nekim drugim hrvatskih gradovima, no mučko umorstvo ostalo je zabilježeno u pričama i umjetničkim djelima.

Unutrašnjost crkve Sv. Križa u Križevcima

1847. – Hrvatski časnik i povjesničar Ivan Katalinić umro je 27. veljače 1847. u Splitu u 8. godini života. Studirao je teologiju i pravo u Rimu i Zagrebu te obnašao upravne vojne dužnosti u vrijeme francuske i austrijske uprave u Dalmaciji.

Nikica Kalogjera

2006. – Hrvatski skladatelj zabavne glazbe, dirigent, aranžer i producent Nikica Kalogjera umro je u Zagrebu 27. veljače 2006. godine (Beograd, 19. V. 1930 – Zagreb, 27. I. 2006). Glazbom se profesionalno bavio od 1947., isprva kao pijanist u zabavnim ansamblima, potom kao pijanist i dirigent Plesnog orkestra Radio-Zagreba te aranžer i urednik producent u glazbenom programu Radio-televizije Zagreb. Skladao je zabavne melodije te potpisao neke od najpopularnijih domaćih pjesama (Nono, dobri moj nono; Maškare; Nima Splita do Splita; Serbus, Zagreb moj i dr.), dječju, filmsku, scensku i laku orkestralnu glazbu, a jedan je od utemeljitelja tzv. zagrebačke škole šansona. Bio je istaknuti producent gramofonskih ploča i organizator festivala zabavne glazbe (Zagreb, Poreč i dr.) te jedan od zaštitnih znakova Splitskog festivala.

Autor je više od 500 skladbi i još većeg broja aranžmana i obrada. Na međunarodnim festivalima nagrađen je 30 puta. Kalogjera je u kontinuitetu radio više od pet desetljeća te se potvrdio kao najizvođeniji skladatelj domaće glazbe u zemlji i inozemstvu. Njegova pjesma Čiba, čiba koju je otpjevala njegova životna družica Ljupka Dimitrovska, prodana je 1970. u 23 europske zemlje i prepjevana na 23 jezika. Zbog toga je na sajmu diskografije primio nagradu Champion de Midem. Dobitnik je i nagrada za životno djelo Hrvatskog društva skladatelja, Splitskog festivala te diskografske nagrade Porin.

272. – Prvi kršćanski rimski car, Konstantin I. rođen je 272. godine, a među njegove zasluge spadaju Milanski edikt iz 313. godine kojim se u carstvo uvela vjerska tolerancija, te osnutak Konstantinopola, današnjeg Istanbula, koji je posvećen 330. godine, nakon šest godina izgradnje.

1549.Francuska: Za kralja je izabran Henrik IV., začetnik dinastije Burbonaca; izbor mu omogućuje da prijeđe na katoličku vjeru.

1925. – Na razini čitave države obnovljena je Nacionalsocijalistička njemačka radnička stranka (NSDAP) Adolfa Hitlera, koji je privremeno pušten iz zatvora i ubrzo nakon toga osniva tzv. Zaštitne odjele (Schutzstaffel, skraćeno SS), koji imaju sličnu ulogu kao i fašistička milicija u Italiji.

1932. – Engleski fizičar James Chadwick (1891. – 1974.) u časopisu Nature izvještava o svojem otkriću neutrona. Postojanje neutrona (koje je predvidio već Ernest Rutherford) otkrio slulčajno, prilikom istraživanja pretvorbe elemenata zbog zračenja.

1933. Palež Reichstaga: Zgrada njemačkog parlamenta u Berlinu (njem. Reichstag), zapaljena je 1933. godine. Nacisti su za paljenje Reichstaga odmah optužili njemačku Komunističku partiju čiji je član Marinus van der Lubbe zbog toga osuđen i pogubljen. Današnji se povjesničari ne slažu u tome je li samo on bio odgovoran za požar ili se radilo zapravo o nacističkoj podvali. Tijekom suđenja nacističkim vođama u Nürnbergu njemački general Franz Halder izjavio je kako se Hermann Goering tijekom jedne rasprave o Reichstagu ‘pohvalio’ kako ga je on dao zapaliti. U svakom slučaju, Hitleru je to poslužilo da optuži komuniste i stavi njihove parlamentarne zastupnike izvan zakona, što je ojačalo poziciju nacističke stranke u parlamentu i naposljetku joj omogućilo preuzimanje sve vlasti u svoje ruke.

1936. – U lenjingradu umro fiziolog Ivan Petrovič Pavlov (rođ. 14. 9. 1849.), utemeljitelj učenja o bezuvjetnom refleksu. Istražuje snove, hipnozu i neuroze; 1904. godine dobio je Nobelovu nagradu za medicinu.

1973. – Naoružani Indijanci iz plemena Sioux 1973. godine zaposjeli su mjesto Wounded Knee u rezervatu u Južnoj Dakoti u znak prosvjeda priotiv vladine politike prema Indijancima: Okupacija, koja traje 57 dana, izazvala je veliku pozornost i potporu svjetske javnosti. Prosvjed je završio obećanjem vlasti da će se promotriti uvjeti u rezervatima i razmotriti zahtjevi indijanskoga stanovništva.

1994. – U Lillehammeru su završene 17. zimske olimpijske igre, koje su počele 12. 2. Domaćini, unatoč veoma niskim temperaturama, svojom predanošću zimskim sportovima i ekološkim, za okoliš neštetnim arhitektonskim rješenjima ostvarili su uistinu nezaboravnu sporstku manifestaciju.

(ZG-magazin)