Na današnji dan: Jelačić imenovan hrvatskim banom

Na današnji dan: Jelačić imenovan hrvatskim banom

Mjesec dana pošto je imenovan banom, Jelačić proglašava ukidanje kmetstva, tj. potvrđuje odluku Josipa II. da je kmetstvo ukinuto i zbog toga postaje omiljen na selu

Dogodilo se na današnji dan

1848. – U Beču je 23. ožujka 1848. kralj Ferdinand I. Habsburgovac imenovao grofa Josipa Jelačića Bužimskog hrvatskim banom i tajnim kraljevskim savjetnikom. Svečanost njegova ustoličenja, gotovo tri mjeseca kasnije, prati svečanost otvaranja Hrvatskoga sabora, prvoga hrvatskoga građanskoga Sabora na osnovi izbornog reda utemeljenog po načelima građanskog liberalizma. Mjesec dana pošto je imenovan banom, Jelačić proglašava ukidanje kmetstva, tj. potvrđuje odluku Josipa II. da je kmetstvo ukinuto i zbog toga postaje omiljen na selu. Ubrzo izdaje hrvatsku forintu, s Hrvatskim saborom određuje odnos Kraljevina Hrvatske, Dalmacije i Slavonije prema Ugarskoj, ustrojava Bansko vijeće – hrvatsku vladu, te hrvatski kao službeni jezik. Čak je i za Oktroiranog ustava naporima bana Jelačića očuvana hrvatska autonomija. Međimurje je priključeno Hrvatskoj, a hrvatski postaje službeni jezik.

1918. – U Zagrebu u 70. godini života umro hrvatski pedagog Stjepan Basariček. Zaslužan je za staleško organiziranje hrvatskih učitelja. Jedan je od osnivača i predsjednik Hrvatskog pedagoško-književnog zbora, a surađivao je u izradi školskih zakona, pisanju nastavnih osnova, planova i programa te je bio autor prvoga pedagoškog udžbenika. Bio je urednik časopisa Napredak re pokretač Pedagoške enciklopedije.

1970. – U rodnom Zagrebu u 78. godini života umro hrvatski glumac, redatelj, pisac i prevoditelj Tito Strozzi. Od 1919. član je HNK, a glumio je u drami, komediji i opereti. Režirao je širok repertoar hrvatskih i stranih autora, a bavio se i filmom improvizirajući glasovirsku pratnju za nijeme filmove. Glumio je u više filmova: Brišem i sudim, U lavljem kavezu, Karolina riječka itd. te osnovao i filmske tvrtke: Jugoslavija i Strozzi film. Autor je i niza proznih djela, eseja i osvrta u dnevnom tisku i kazališnih komada, a poznati su i njegovi prijevodi klasičnih djela svjetske literature, npr. Goetheova Fausta. Istaknuo se pedagoškim radom i pokretanjem dječjih emisija na zagrebačkoj radiopostaji, a pokretao je i časopise (Rampa) i dramsku biblioteku (Scena). Godine 1993. utemeljena je kazališna nagrada Tito Strozzi za najbolje pojedinačno ostvarenje u zagrebačkom HNK u protekloj sezoni.

1838. – Engleski parobrod Great Western tijekom plovidbe iz Bristola u New York postavio je brzinski rekord; put je prošao u 15 dana ili dvostruko brže od jedrenjaka.

1842. – U Parizu umro psihološko-realistički i društveno-kritički književnik Marie-Henri Beyle Stendhal (rođ. 23. 1. 1783.), autor znamenitih djela Crveno i crno, Parmski kartuzijanski samostan, Talijanska kronika, rasprava O ljubavi i raznih eseja.

1849. – U bitki kod Novare austrijski feldmaršal Josef W. Radetzky porazio je vojsku sardinskoga kralja i talijanske revolucionare koji su se borili za neovisnost Italije.

1919. – Bivši socijalist Benito Mussolini u Milanu utemeljio vojne jedinice pod imenom Faschi di combattimento, čime je počeo organizirati fašistički pokret.

1998. – U Los Angelesu, u Kaliforniji, film Titanic (redatelj James Cameron, glavne uloge Leonardo di Caprio i Kate Winslet), nominiran u 14 kategorija, osvojio 11 Oscara, uz ostalo onaj za najbolji film; tako je postao jedan od najuspješnijih filmova svih vremena. (zg-magazin)