Na današnji dan: Izvedena diverzija na Glavnoj pošti u Jurišićevoj

Na današnji dan: Izvedena diverzija na Glavnoj pošti u Jurišićevoj

Njemačke vlasti i PTT uprava morali su instalirati nove uređaje za međugradske veze, a gradska telefonska centrala popravljana je sedam mjeseci. Osim ozbiljnih logističkih posljedica, diverzija je imala i velik moralni učinak

Dogodilo se na današnji dan, 14. rujna:

1850. – Biskup Krče biskupije Antun Mahnić rođen je 14. rujna 1850. u slovenskome mjestu Kobdilju, a umro 1920. u Zagrebu. Iako Slovenac hrvatskog podrijetla, došavši u Krk, opredijelio se za hrvatske narodne i vjerske interese i za zajednički nastup hrvatskoga i slovenskoga katoličkog naroda. Posebno se isticao u zaštiti glagoljice, a bio je i pokretač Hrvatskoga katoličkog pokreta. Teološki studij završio je u Beču, a za svećenika je zaređen 1874. Bio je izdavač katoličkog časopisa Rimski katolik, a krčki biskup postaje 1896. godine. Jedan od najvažnijih uspjeha bilo mu je izdavanje časopisa za kršćansku filozofiju Hrvatska straža za kršćanski prosvjetu 1903. godine. Nakon Prvoga svjetskog rata talijanske su ga vlasti prognale u Frascati kod Rima. Ondje se teško razbolio te je otišao u Zagreb, u kojem je i umro.

1941. Diverzija u automatskoj telefonskoj centrali u Zagrebu: Trojica članova Centralnog komiteta Komunističke partije Hrvatske izvela su 14. rujnna 1941. diverziju na telefonskim postrojenjima Glavne pošte u Jurišićevoj ulici u Zagrebu. Točno u 12:30 odjeknulo je nekoliko detonacija, od čega su pukla sva stakla na zgradi pa je kroz prozore odletjela veća količina papira i spisa. Ranjeno je osam vojnika te nekoliko redarstvenika, od kojih je jedan poginuo. Tom diverzijom prekinute su telefonske veze njemačke Vrhovne komande s vojnim štabovima u SSSR-u, Rumunjskoj, Bugarskoj, Grčkoj i Beogradu. Potpuno je uništen sustav međugradskih telefonskih veza i teško oštećena gradska automatska centrala. Njemačke vlasti i PTT uprava morali su instalirati nove uređaje za međugradske veze, a gradska telefonska centrala popravljana je sedam mjeseci. Osim ozbiljnih logističkih posljedica, diverzija je imala i velik moralni učinak.

Ova diverzija je organizirana i izvedena na inicijativu CK SKH i njenog sekretara Rade Končara osobno. Za izvršenja ove diverzije angažirano je nekoliko zagrebačkih ilegalaca; Blaž Mesarić, Antun Biber, Vojo Kovačević i Ante Milković (posljednja dvojica su uhapšeni neposredno pred eksploziju) i grupa iz Glavne pošte; Josip Čuljat, Slavko Markon, Vilim Galjer, Nada Galjer.

1515. – Francuska je vojska u bitki kod Marigana pobijedila švicarsku vojsku u službi milanskog vojvode; nakon poraza Švicarski savez proglasio vječnu neutralnost.

1812. – Moskvu zauzela francuska ekspedicijska vojska pod vodstvom Napoeleona I. Ruska vojska suprotstavila se Napoleonu strategijom spržene zemlje i izbjegavanjem velikih bitaka. Naime, ruski general Mihail I. G. Kutuzov naredio je da se Moskva isprazni. Car se nije želio pokoriti Napoleonu, koji je zato spalio Kremlj. Nakon što je zauzeo ispražnjenu Moskvu, bez snabdijevanja i bez odlučne pobjede nad ruskom vojskom morao se povlačiti iz Rusije za vrijeme jake zime. Osim zime u tome ga sprječavaju i ruske jedinice.

Adolph Northen: Napoleonov povratak iz Moskve

Napoleon 19. 10. odlazi u Pariz. Pohod na Rusiju sveo je snage Francuza i njihovih saveznika na oko 3 % početne jačine. Ta invazija imala je veliki utjecaj na rusku kulturu, što se očituje Tolstojevim djelom Rat i mir, kao i sovjetskom identifikacijom francuske invazije s njemačkom invazijom 1941. – 1945. Napoleonova invazija u Rusiji je poznata kao Domovinski rat. Ponekad se označava i kao “rat 1812.”

1926. – U Nici umrla američka plesačica Isadora Duncan (rođena 27. 5. 1877.) prethodnica suvremenog simfonijskog plesa.

1930. – Nacional-socijalistička stranka Njemačke na parlamentarnim izborima osvaja čak 18,3 glasova (107 mandata) i postaje druga najsnažnija parlamentarna stranka. Spomenimo da su 1928. dobili svega 12 mandata. No to ipak njihove političke protivnike ne otrežnjava.

1960. – Predstavnici Iraka, Irana, Kuvajta, Saudijske Arabije i Venezuele u Bagdadu osnoivaju Organizaciju država izvoznica nafte (OPEC) kako bi se suprotstavili samovolji u određivanju cijena nadnacionalnih naftnih društava.

1982. – U sumnjivoj prometnoj nesreći poginula princeza Grace od Monaka. Premda ova nesreća nije izazvala skandal kao ona kasnija u kojoj je smrtno stradala britanska princeza Diane, i iza ove nesreće ostala su pitanja. Grace Kelly, rođena je 1929., postala velika holivudska zvijezda, potom i monegaška princeza. Vozila je 11 godina stari Rover 3500 i, po službenoj inačici priče, doživjela blagi moždani udar i sletjela u provaliju. S njom je u autu bila i 17-godi[nja princeza Stéphanie, koja je preživjela nesreću. Prema jednoj upravo je ona bila za upravljačem, dok ju je majka zapravo podučavala vožnji.

(zg- magazin)

Ostavi komentar

*