Na današnji dan: Braća Seljan krenula na put oko svijeta, umro Salvador Dali

Na današnji dan: Braća Seljan krenula na put oko svijeta, umro Salvador Dali

Dali isprva slika u stilu impresionizma, kubizma i futurizma, nakon 1929. nadrealistički prikazuje svijet snova služeći se preciznom tehnikom i blještavim bojama. Nakon 1950. više se posvetio kršćanskoj religioznoj umjetnosti; poznat i kao jedna od najvažnijih, a i najspornijih slikara svojega vremena

Dogodilo se na današnji dan, 23. siječnja:

1898. – Hrvatski istraživači Mirko i Stjepan Seljan krenuli su 23. siječnja 1899. na put oko svijeta. Braća su provela geomorfološka, klimatološka i etnografska istraživanja područja Rudolfova i Stefanijina jezera, gdje su osnovali Seljanville. U Južnoj Americi istražuju slapove Sete Quedasa i neistražen tok rijeke Aquapei, ležišta salitre u Čileu, apočeli su raditi na projektu Atlantika i Pacifika rijekom Amazonom. No taj je plan propao pošto je Mirko poginuo tijekom ekspedicije u području Amazone. Braća su objavila različite putopisne crtice na mnogim jezicima, a zbirke materijalne kulture iz Etiopije i Južne Amerike darovali su Etnografskom muzeju u Zagrebu. Povrh svega, Mirko je osvojio naslov Champion of Globetrotter prešavši put od Petrograda do Pariza za samo 110 dana.

1921. – Jedan od najistaknutijih i najuglednijih Hrvata Sjeverne Amerike, Josip Marohnić, umro je 23. siječnja 1921. u Pittsburghu u 55. godini života. Jedan je od utemeljitelja Hrvatske bratske zajednice te je bio vrlo aktivan član zajednice hrvatskih iseljenika. U SAD-u je živio 28 godina, a prvi posao dobio je u čikaškoj tiskari. Nakon toga otvara vlastitu tiskaru, u kojoj tiska knjige, izdaje novine, vlastite pjesme i književna djela.

1943. – Na zapovijed Vrhovnoga štaba jugoslavenske partizanske vojske osnovan je Prvi moirnarički odred NOV-a i POJ-a, prvi zametak poslijeratne Jugoslavenske ratne mornarice.

638. – Islamski kalendar stupio je na snagu upravo na današnji dan 638 godine, prema odredbi drugog kalifa Umara, a računa se od prve Hidžre, tj. selidbe proroka Muhameda iz Meke u Medinu. Islamski kalendar sastoji se od 12 lunarnih mjeseci, pa je 11 dana kraći od gregorijanskog.

1556. – Najgori potres koji je zabilježen u povijesnim knjigama dogodio se na današnji dan 1556. godine u kineskoj pokrajini Shansi. Razorna snaga ubila je nevjerojatnih 830 tisuća ljudi, što je zastrašujuća brojka sama po sebi, no kad se uzme u obzir da je pogodio potpuno ruralnu pokrajinu, gotovo je nemoguće zamisliti magnitudu kojom je taj potres udario.

1788. – Na području današnjeg Sydneyja počinje se pripremati kolonija za britanske kažnjenike, koji prvi postaju stalni europski naseljenici na kontinentu.

1810. – U Münchenu umro fizičar i kemičar Johann W. Ritter (rođ. 16. 12. 1776.), koji je otkrio ultraljubičaste zrake.

1883. – U Parizu umro crtač, slikar, drvorezac i kipar Gustave Doré (rođ. 6. 1. 1832.); bogatom maštom te masovnim prizorima ilustrirao velika književna djela (Pakao, Don Quijote, Münchhausen), vrlo su popularni njegovi crteži u humorističnim revijama.

Ilustracija iz knjige “Bistri vitez Don Quijote od Manche”, Naprijed 1958.

Edvard Munch: “Krik” (Izvor: Wikipedija)

1944. – Na imanju blizu Osla umro slikar i grafičar Edvard Munch (rođ. 12. 12. 1863.), predstavnik fin de sièclea i začetnik ekspresionizma. Njegovo znamenito djelo oslikavanje je Sveučilišta u Oslu (od 1909. do 1916.), a jedna od njegovih najpoznatijih slika Krik. Tematizira strah, osamljenost, žene, ljubav, ljubomoru (Soba smrti, Ples života, Crvenokosa, Dama na mostu).

1950. – Izraelska vlada je glavnim gradom proglasila dio Jeruzalema koji je pod izraelskom okupacijom; arapske države odgovorile su gospodarskim bojkotom.

1989. – U Figuerasu umro katalonski nadrealistički slikar, ilustrator i scenograf Salvador Felipe Jacinto Dali (rođ. 11. 5. 1904.); isprva slika u stilu impresionizma, kubizma i futurizma, nakon 1929. nadrealistički prikazuje svijet snova služeći se preciznom tehnikom i blještavim bojama. Od 1928. djelovao u Parizu, gdje je došao u doticaj s nadrealistima i zajedno s L. Buñuelom realizirao avangardne filmove Andaluzijski pas (Un chien andalou, 1928., koredatelj) i Zlatno doba (L’Âge d’or, 1931., koscenarist).

Nakon svađe s A. Bretonom napustio je parišku nadrealističku grupu, a 1939. otišao u Ameriku, u kojoj je uz Francusku i Španjolsku naizmjenično boravio. Nakon 1950. više se posvetio kršćanskoj religioznoj umjetnosti; poznat i kao jedan od najvažnijih, a i najspornijih slikara svojega vremena; i poslovno je spretan, pa je ostvario imetak vrijedan 250 milijuna njemačkih maraka koji je ostavio državi. Njegovo najslavnije razdoblje je pariško (od 1929. do 1934.); poznata su mu djela Postojnost pamćenja, Iskušenje svetog Antuna, Raspeće. Forsirao je bizarnost u osobnom životu, bio je miljenik blaziranih i snobovskih društvenih krugova. Objavio autobiografsko djelo Tajni život Salvadora Dalíja (The Secret Life of Salvador Dali, 1942). (zg-magazin)

Ostavi komentar

*