Na današnji dan: Bačena bomba na Hirošimu, umrla Savka Dabčević-Kučar

Savka Dabčević-Kučar – jedna od najvažnijih političarki u novijoj hrvatskoj povijesti i ekonomistica Savka Dabčević-Kučar umrla je na današnji dan 6. kolovoza 2009. u Zagrebu u 86. godini života. Još kao gimnazijalka zanimala se za društvene znanosti te ideološki podržavala lijeve pokrete – partizanskom se pokretu pridružila tek nakon kapitulacije Italije. Bila je jedna od prvih žena doktora ekonomije u Hrvatskoj, a na Ekonomskom je fakultetu radila, uz politički angažman, do osude u Karađorđevu 1971. godine zbog svojega političkog djelovanja, nakon čega je bila prisiljena napustiti fakultet te stručni i znanstveni rad.

„Savka“ je bila jedna od najutjecajnijih osoba Hrvatskog proljeća. Bila je zastupnica Gradske skupštine Zagreba te dvaput poslanica Savezne skupštine Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Uz mnoge dotadašnje dužnosti 1967. postala je predsjednica Izvršnog vijeća Sabora Socijalističke Republike Hrvatske i time i prva žena predsjednica Vlade, a kao žena na tom položaju, prva na širem srednjeeuropskom području. U novijoj hrvatskoj povijesti, 1990. godine, s 28 istomišljenika osnovala je Hrvatsku narodnu stranku čija je predsjednica bila dva puta. Kao zastupnica HNS-a, Savka Dabčević-Kučar bila je dvaput izabrana i u Hrvatski sabor.

Savka o unutarnjem neprijatelju (Vjesnik)

Bačena prva atomska bomba

Na današnji dan, 6. kolovoza 1945. na japanski grad Hirošimu bačena je prva atomska bomba u ljudskoj povijesti. Bomba je odnijela više od 200 tisuća života, a za sobom ostavila oko 100 tisuća ranjenika i smrtonosnu radijaciju. Nakon odbijanja zahtjeva američkog predsjednika da Japan odmah i bezuvjetno kapitulira, američki predsjednik Harry Truman izdaje naredbu za napad. S otoka Tinian 6. kolovoza poletio je američki bombarder B 29, nazvan Enola Gay. U 8.15 sati bačena je bomba (nazvana Little Boy) koja je 45 sekundi kasnije eksplodirala nad Hirošimom. Posljedica je 200 tisuća mrtvih (odmah umire oko 80 tisuća ljudi) i 100 tisuća ranjenih.

Hirošima: Memorijalni park

Tri dana poslije bačena je i druga atomska bomba na Nagasaki. Tim je događajima i završio Drugi svjetski rat. Pokušaji stvaranja nuklearnog oružja službeno su započeli u SAD-u potkraj 1941. godine pod šifrom Projekt Manhattan. Kada je 7. svibnja 1945. kapitulirao Hitlerov Reich, Japan je preostao kao još jedini vojno opravdani nuklearni cilj. Atomska bomba postala je stvarnost 16. srpnja 1945. kada je obavljena prva pokusna eksplozija na pustinjskome poligonu 300 kilometara od Los Alamosa. Američki predsjednik Harry Truman, koji je naslijedio preminulog predsjednika Roosevelta, susreo se sljedeći dan u Potsdamu sa Staljinom i Churchillom, ustrajavajući na bezuvjetnoj kapitulaciji Japana. Japanski premijer Suzuki potsdamski je sporazum o bezuvjetnoj kapitulaciji odbio kao neprihvatljiv. U SAD-u nije bilo jedinstvenog stajališta o cilju atomskog napada.

General Marshall predlagao je vojni cilj, dok je vojno povjerenstvo, u kojemu su većinu činili civili, zahtijevalo da se atomska bomba baci što prije, nenajavljeno, a da se za cilj izabere neko od većih japanskih industrijskih središta. Atomskom napadu najžešće su se protivili brojni znanstvenici. Atomskoj bombi dalo je tada potporu oko 85 posto Amerikanaca, a Truman je atomski napad opravdao govoreći o više od milijun američkih vojnika koji bi inače pali u ofenzivi na Japan. Činjenica je da je s atomskim eksplozijama nad Hirošimom i Nagasakijem okončan II. svjetski rat, ali da su atomske gljive bile i prvo znamenje novog svjetskog hladnog rata. (zg-magazin)