Na čelu nosim natpise “Bajdera”, “Tehnix”, “Vegeta”,…

Na čelu nosim natpise “Bajdera”, “Tehnix”, “Vegeta”,…

Ovih dana sam se sjetio i slike kante za biootpad iz Varaždina, po kojoj gmiže bezbroj crva. Kako li tek kante izgledaju u priobalju tokom ljeta kod + 400 C. S Koliko se puta tjedno, mjesečno peru kontejneri i gdje završi voda od pranja sa deterdžentom od pranja? Koliko se puta dezinficiraju? I onda saznam za još jedno od niza otkrića i patenata domaće tvrtke Tehnix

dr. sc. Viktor Simončič

Beskorisno je čovjeku s predrasudama dokazivati neopravdanost njegovih predrasuda. (Ivan Sergejevič Turgenjev)

Viktor Simončič

Na jednom od bezbroj sličnih savjetovanja, kada sam po 1358. puta reagirao na pretjerano forsiranje odvojenog prikupljanja na izvoru, postavio sam šefu odjela za otpad EU-a, koji je s oduševljenjem zastupao koncept što šarenijih kanti (što je zapravo manufaktura – kada prikupljena čistoća frakcija ovisi o volji pojedinaca – a u odvojeno prikupljenim frakcijama nađe se i 30 – 50 % onoga što ne spada u tu posudu), pitanje koju bolju kanti trebaju uvesti stanovnici Ličko – senjske županije? Gustoća naseljenosti je manja od 10 stanovnika na četvorni kilometar. U Sahari je mislim oko 5. Naravno, prečuo je moje pitanje.

Jedan od sudionika, koji jako dobro živi po principu iz jedne Severinine pjesme »uvoz – izvoz, svašta«, koji je 1387 puta čuo moje upozorenje, posprdno mi je rekao da bih na čelu morao nositi traku »TEHNIX«. Odgovorio sam mu da nosim traku »kupujmo domaće«, jer taj gen nosim još iz vremena »mraka«. Taj i takvi znaju da aludiram na vrhunsku Tehnixovu MBO-T tehnologiju, s kojom se i iz jedne posude mogu dobiti željene čiste frakcije otpada. Industrijski način pri kome čistoća frakcija ne ovisi o volji pojedinca.

Stranci koriste stupanj našeg (ne)znanja

Na ovo sam se podsjetio ovih dana kada je do mene došla informacija, kako nakon Marišćine – Rijeka i Kaštjuna – Pula, gdje smo preplatili promašenu tehnologiju, da se i na planiranim centrima (Bikarac – Šibenik, Biljane Donje – Zadra, Lećevica – Split, Piškornica – Koprivnica,….) želi uvesti slična tehnologija. Ako su moje informacije točne, kada su ponuđači shvatili stupanj našeg neznanja i/ili lakoću s kojom se ovdje prodaje društveni interes, dižu cijenu opreme do neba, čak i dvostruko i više skuplje, za dvostruko manji kapacitet od promašene Marišćine.

Ovih dana sam se sjetio i slike kante za biootpad iz Varaždina, po kojoj gmiže bezbroj crva. Ništa nova. Zamislite kako izgledaju kante s biootpadom u priobalju tokom ljeta kod + 400 C. Sjetio sam se i pitanja prijatelja Grizelja iz Sarajeva koliko imamo mobilnih strojeva (kamiona) s nadogradnjom za pranje kanti, koliko sa nadogradnjom za dezinfekciju kontejnera, kanti i ostalih posuda za komunalni otpad? Koliko se puta tjedno, mjesečno peru kontejneri i gdje završi voda od pranja sa deterdžentom od pranja? Koliko se puta mjesečno dezinficiraju posude u ciklusu gospodarenja komunalnim otpadom? Što odgovoriti?

I onda saznam za još jedno od niza otkrića i patenata tvrtke Tehnix, koji daje odgovor na dio spomenutih pitanja. Možda nisam dovoljno upoznat sa stanjem tehnike koja se primjenjuju u prikupljanju otpada u svijetu, ali nisam čuo da je netko razvio tehnologiju kompaktiranja otpada u podzemnim pres-kontejnerima, i što je posebno važno, uveo hlađenje otpada. Hlađenje kao mjera da ne dođe do prijevremenog truljenja i širenja neugodnih mirisa. Sistem je potpuno zatvoren. Kod zamjene kontejnera nema širenja neugodnih mirisa, zauzima malo mjesta i prikladan je za prikupljanje pojedinih frakcija ili za mješoviti otpad. Zauzima zanemarivo malo mjesta po količini otpada kojeg može prihvatiti u odnosu na druge sisteme, ne samo posude već i podzemne konvencionalne spremnike.

Idealno rješenje za turistička naselja

Nisam upoznat s mogućom komercijalizacijom ovog rješenja, ali mislim da je idealno za manja kompaktna naselja s više stambenim objektima, uključujući one slične »Mamutici«, većim ugostiteljskim objektima i turističkim naseljima,….. Zbog malog prostora kojeg zauzima, jednostavnosti pražnjenja bez širenja neugodnih mirisa i hlađenje otpada, mislim da je primjenljiv posebno na moru. Kapacitet spremnika je prilagodljiv količinama otpada zadane sredine. Veliku prednost ovog sistema prikupljanja otpada vidim i u dijelu industrije, posebno prehrambene i mesoprerađivačke. Otpad se do prerade može praktički zadržati u prvotnom obliku – »svjež«, a zbog jednostavnosti rukovanja i kompaktiranja niži su i troškovi prijevoza. Sam “press-kontejner” predstavlja neku vrste pretovarne stanice.

Novost: Prvi podzemni kontejner s hlađenjem

Novi podzemni spremnik Tehnixa, naoko jednostavan, sadrži niz unapređenja i originalnosti koji operativne troškove rada, unatoč hlađenju, čini više nego konkurentnim u odnosu na konvencionalna rješenja.

Naravno da ovakav sistem nema smisla niti opravdanosti u malim naseljima i selima. Tamo će i dalje prednost zadržati obične kante.

Mislim da će privatni sektor, posebno iz turizma lako ocijeniti prednosti ovoga sistema, prije svega jer se na minimum smanjuje utjecaj (buka, neugodni mirisi) za turiste. Uvjeren sam da će to prepoznati kao uštedu i okolišno prihvatljivije postupanje i u dijelu industrije.

Opasnost od namještanja javnih natječaja

Hoće li to prepoznati i javni sektor, otvoreno je pitanje. Naime, kod nas nismo imuni od prilagođenih natječaja. Lako mogu zamisliti da će netko kod raspisa natječaja za posude za prikupljanje komunalnog otpada tražiti da je ono što se nudi već isprobano u praksi. To ima logike, ali ne i da se na taj način onemogućuje napredak, kako se to kod nas čini s MBO-T. Posebno je takva opasnost kod natječaja u kojima su uključena i sredstva EU. Postoji opasnost da kontrolno tijelo (JASPERS http://zg-magazin.com.hr/jaspers-go-home/ ) ne može ili ne želi zbog interesa trećih, prepoznati prednosti i ovaj sistem isključi iz javne nabave.

Prednosti novog sistema treba prepoznati nadležno ministarstvo i čak potaknuti instaliranje nekoliko takvih spremnika, kao prototipa. Na osnovi praćenja prednosti i mogućih nedostatka, pokažu li se sve prednosti koje navodim, što ne mora odgovarati stvarnosti, u praksi, onda bi za sredine gdje ovakav sistem ima smisla u natječaj trebalo staviti i neke od navedenih tehničkih prednosti. U krajnjoj liniji, s obzirom na niz prednosti, mogli bi se s ovim rješenjem pohvaliti i među kolegama na kakvom EU sastanku.

Naravno da se natječaj ne smije se pisati za potrebe nijedne tvrtke, pa ni Tehnixa. Isto tako, kada se na nekom polju postigne tehnološki napredak onda se u natječaja to mora uzeti u obzir. Tu lekciju sam naučio prije dobrih 30 godina, za vrijeme studijskog putovanja po SAD-u. U tvornici automobila Ford sam postavio pitanje, zašto svi proizvođači rade na sličnim istraživanjima. Odgovor je glasio: »moramo biti spremni«, jer kada jedan proizvođač napravi napredak u smanjenju onečišćenja okoliša, država će to preuzeti kao standard za sve.

A svaka od naprednijih država je sretna kada njihova industrija postigne napredak. Takvo što u pravilu prenose u svoje zakonodavstvo, čak i s razlogom da spriječe i/ili otežaju rad konkurenciji iz drugih država. Ponašanje kojim se ponose, jer od takvog ponašanja najveću korist imaju krajnji korisnici, građani, državni proračun, mirovinski i zdravstveni fond ….. I to imam i ja ugrađen kao standard ponašanja. Svjestan sam da od domaće proizvodnje, gdje god ona bila i tko god bio vlasnik tvrtke, svi imamo korist. To je ono što je podrazumijevam pod kupujmo hrvatsko i s ponosom nosim na čelu natpise Tehnix, Vegeta, Bajadera,……

Ostavi komentar

*