Mrsićev plan za nova zapošljavanja

Mrsićev plan za nova zapošljavanja

Ministarstvo rada i mirovinskog sustava pripremilo je sedam skupina aktivnih politika zapošljavanja koje će odmah ići na potvrdu, već na prvu sjednicu Hrvatskog sabora. Ove bi mjere trebale omogućiti brže i lakše zapošljavanje, samozapošljavanje te olakšati zadržavanje radnika na radnom mjestu

Iako turistička sezona još nije završila na dan objave ovoga članka na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje bilo je prijavljeno 301.512 osoba. Sa svih strana najavljuje se gospodarski teška jesen i novi valovi otpuštanja i stečajeva. Kako će Vlada Republike Hrvatske odgovoriti na ovaj izazov?

Ministarstvo rada i mirovinskog sustava predvođeno Mirandom Mrsićem pripremilo je sedam skupina aktivnih politika zapošljavanja koje će odmah ići na potvrdu, već na prvu sjednicu Hrvatskog sabora. Ove bi mjere trebale omogućiti brže i lakše zapošljavanje, samozapošljavanje te olakšati zadržavanje radnika na radnom mjestu.

I ovaj je puta stavljen naglasak na mlade ljude, bez radnog iskustva. Mladi se tako više neće morati zadržavati na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje tri mjeseca, nego će odmah nakon srednje škole ili fakulteta moći podnositi prijave za zapošljavanje s plaćom od 1600 kuna te da će moći raditi u tom sustavu dulje nego sada. Otkako se ova mjera proširila i na privatne poslodavce, priliku za prvi posao dobilo je otprilike 1300 mladih, ali samo ih je četrdeset posto u privatnim tvrtkama.

Rješavanje budućnosti samozapošljavanjem

„Iz iskustva uvidjeli smo da su postavljena nepotrebna ograničenja koja sada uklanjamo“, izjavio je za Večernji list ministar Mirando Mrsić. Zato se prilika daje i onima koji imaju radnog iskustva izvan struke, a obrtnicima, kojima treba tri godine staža za majstorski ispit, daje se mogućnost rada na tri godine, dodao je. S obzirom da nemaju stečeno zvanje gimnazijalci i dalje ostaju problem. Stoga će im se putem sustava lokalne samouprave omogućiti stjecanje struke.

Neki će od tih ljudi svoju budućnost riješiti samozapošljavanjem. Predviđa se da će se potpore za pokretanje vlastitog posla vjerojatno udvostručiti. Sada su limitirane na 18.600 za otvaranje obrta, odnosno 24.100 kuna godišnje za pokretanje tvrtke. Potpora ne isključuje pravo na jednokratnu isplatu naknada za nezaposlenost. Naknada se može dobivati najviše 420 dana, a ako je riječ o radniku koji je prije otkaza zarađivao prosječnu plaću, od Zavoda jednokratno može dobiti i 30.000 kuna. Zavod će imati tim koji prati novog poduzetnika i koji će mu pomagati u snalaženju s lokalnom i državnom administracijom. Iz Ministarstva doznajemo da će Vlada novim poduzetnicima ponuditi najam u državnim zgradama i poduzetničkim inkubatorima za kunu.

Izjednačavanje rada na određeno i neodređeno

Navedene mjere bit će donesene na idućoj sjednici Sabora, zakazanoj za 19. rujna i one će odmah stupiti na snagu. Na istoj sjednici ozakonit će se pokretanje jednostavne tvrtke s temeljnim kapitalom od deset kuna. Troškovi otvaranja takve tvrtke bit će otprilike 750 kuna. Već sada su poslodavci oslobođeni plaćanja doprinosa za novozaposlenog na dvije godine, a u najavi su nove poticajne mjere za investicije.

Jesen donosi i javnu raspravu o izmjenama Zakona o radu, ali neće ga se mijenjati do 1. srpnja 2013. godine. Ideja Vlade je razdvojiti zakon na dva akta: Zakon o radu i Zakon o socijalnim pravima, kako bi odredbe koje se tiču sindikata bile posebno regulirane. U Zakon o radu Vlada želi uvesti mogućnost rada na sat vremena i rada za više poslodavaca. Prijaviti i odjaviti radnika moći će se i preko interneta, a doprinosi će se plaćati po satu rada, a ne danima. Vaučeri koji su zamišljeni za poljoprivredu šire se na dadilje i čistačice te ostale povremene poslove, prenosi Večernji list. Dosad je prodano 170.000 vaučera poljoprivrednicima, a država će braniti najnižu nadnicu, odnosno na nju će obračunavati obvezne doprinose i poreze.

Treba istaknuti da će se izjednačiti prava zaposlenih na određeno i neodređeno vrijeme, a vjerojatno će se prihvatiti model prema kojem se u prve dvije godine lako otpušta radnika. Ove je godine na određeno zaposleno 122.800, a na neodređeno samo devet tisuća ljudi.

[frame align=””]

Pregled mjera aktivnog zapošljavanja

 

Mladi za 1600 kuna mogu raditi odmah

Mladi više neće morati na burzi rada provesti tri mjeseca, nego se nakon završetka školovanja mogu odmah uključiti u program za sve bez staža u struci. Do kolovoza 2930 ljudi koristilo je tu mjeru.

Za pokretanje  posla dvostruko veća potpora

Potpore će biti dvostruko veće, HZZ će biti tihi partner. Uz potporu može se dobiti i isplata mjesečnih naknada za nezaposlene odjednom. U prvih osam mjeseci izdano je 3249 potpora.

 Udruživanje u zadruge dio je aktivnih mjera

Svima koji se udruže u zadrugu država će pomoći tako da će im plaćati voditelja zadruge. Točnije, HZZ će pokrivati 75 posto njegove plaće, uz uvjet da angažirana osoba ima iskustva u upravljanju.

 Javni radovi trajat će pola godine

Javni radovi trajat će pola godine; tri mjeseca plaćat će ih država, a tri mjeseca lokalne jedinice. Čim se vrate na burzu, dobit će sva prava i naknade. U 2012. na javnim radovima radile su 13.082 osobe.

 Za “neradni petak” više novca

Propala mjera “neradni petak” reaktivirat će se uz labavije uvjete i puno više novca, a na njoj će se temeljiti očuvanje radnih mjesta. Država je ove godine dodijelila 170 potpora.

 Sezonski radnik sa stažem u cijelu godinu

Poslodavcima koji zapošljavaju sezonce ponudit će se da izvan sezone plaćaju samo minimalne doprinose ako zadrže radnike cijelu godinu. Sezonske poslove obavljalo je 37.027 ljudi.

 Vaučeri za čistačice, dadilje i ratare

Vaučeri se šire i na dadilje i pomoć u kući te ostale sitne poslove. Kupnjom vaučera plaća se dnevni doprinos na minimalnu dnevnicu, a iznos dnevnice dogovaraju poslodavac i radnik. [/frame]

(vecernji.hr / zg-magazin)