Mrsić o reformi radnog zakonodavstva

Mrsić o reformi radnog zakonodavstva

Ministar Mrsić naglasio je da je cilj zakona očuvanje radnih mjesta, otvaranje novih radnih mjesta, poticanje zapošljavanja i brza prilagodba tržištu rada

Sindikati: Snižavanje prava radnika neće riješiti problem nezaposlenosti, to mogu učiniti samo nova ulaganja, investiranje u inovacije, znanje, nove, čiste tehnologije, zelene poslove, snižavanje cijena energije i reindustrijalizacija zemlje

Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić na današnjoj je sjednici Vlade predstavio  Nacrt prijedloga Zakona o radu. Naglasio je da novi Zakon o radu mora pomoći u rješavanju posljedica ekonomske krize i smanjiti visoku stopu nezaposlenosti, ustvrdivši da pritom prava radnika neće biti smanjena.

Uređenje radnog zakonodavstva, rekao je Mrsić, vrlo je važan faktor za konkurentnost i ubrzavanje restrukturiranja poslovnog sektora uvođenjem fleksibilnijih oblika zapošljavanja. „Većina država Europske unije u četiri godine krize provela je reformu radnog zakonodavstva i mi donosimo promjene u tom smjeru“, kazao je ministar Mrsić.

Ministar Mrsić naglasio je da je cilj zakona očuvanje radnih mjesta, otvaranje novih radnih mjesta, poticanje zapošljavanja i brza prilagodba tržištu rada. Organizacija radnog vremena trebala bi biti fleksibilnija, no i dalje ostaje 40 sati radnog tjedna na razini četiri mjeseca, a na tjednoj razini najviše 48 sati radnog vremena.

Siva ekonomija

„Činjenica je da imamo neprihvatljiv udio sive ekonomije i rada na crno, imamo visoke troškove poslovanja poslodavaca, preduga je procedura za brzu prilagodbu novonastalim okolnostima na tržištu i ono što je najgore, stalno imamo gubitak ljudskog kapitala zbog preniske stope zaposlenosti i dugotrajne nezaposlenosti“, ocijenio je ministar rada i mirovinskog sustava.

Istaknuo da se ovim zakonom ni na jedan način ne smanjuju prava radnika jer niti u jednom dijelu nisu dirane otpremnine niti otkazni rokovi koji su ostali isti. Kad je o radnom vremenu riječ, ministar je pojasnio da je pojednostavljena organizacija radnog vremena te uveden transparentan sustav uređenja u organizaciji radnog vremena, koji će onemogućiti zloupotrebe u praksi. „Treba naglasiti da se rad radnika neće intenzivirati i da će i dalje radnici raditi 40 sati tjedno, odnosno maksimalno 48 sati, prosječnu u četiri mjeseca, a sve što se odradi bit će plaćeno i evidentirano.“, tvrdi ministar.

Sindikati: ZOR su podržali samo poslodavci

Pet sindikalnih središnjica objavilo je zajedničko priopćenje vezano za prijedlog novog Zakona o radu kojeg je Vlada danas stavila u proceduru.

Sindikati podsjećaju na najvažnije činjenice ovog zakona. „Zbog konstantnog ignoriranja sindikalnih argumenata, sindikalne središnjice su u listopadu 2013. godine napustile radnu skupinu za izradu novog Zakona o radu, a 17. listopada SSSH i NHS su ispred MRMS-a i HUP-a organizirali prosvjed, te MRMS-u uputili dopis s pet ključnih zahtjeva vezanih uz ZOR koji su, među ostalim, sadržavali i prijedlog kompromisnog rješenja u vezi organizacije radnog vremena. Ministar rada je dopisom od 28. listopada prihvatio sindikalne zahtjeve temeljem čega su se središnjice vratile za radni stol, a tijekom nastavka rada u studenome pokazalo se da je ministar Mrsić prihvatio sindikalne zahtjeve samo zato da ih vrati za radni stol, a ne zato što je to ozbiljno mislio (što je potvrdio a da se nije niti zacrvenio!). Nakon toga sindikalne središnjice ponovo izlaze iz tripartitne radne skupine te se o posljednjem Nacrtu prijedloga Zakona o radu koji im je dostavljen (25. studenoga) pisano očituju do zadanog roka, a u prosincu, dan prije prosvjeda svih pet sindikalnih središnjica, ministar rada privremeno povlači prijedlog novog Zakona o radu iz procedure objašnjavajući medijima, među ostalim, da to čini zbog dodatnih konzultacija sa socijalnim partnerima. Do današnjeg dana MRMS se nije niti pisano očitovao o pisanim sindikalnim stajalištima na verziju Nacrta prijedloga Zakona o radu od 25. studenoga, niti ih je pozvao na dodatne konzultacije već je, uz obilatu manipulaciju domaće i europske javnosti, nepromijenjeni tekst zakona uputio u zakonsku proceduru”, podsjetili su sindikati na kronologiju zbivanja te dodali:

„Također podsjećamo da se tijekom svih mjeseci rada na Zakonu o radu pokazalo kako zajednička inzistiranja MRMS-a i HUP-a na deregulaciji i snižavanju prava radnika ni Ministarstvo ni poslodavci nisu utemeljili na analizama, niti potkrijepili ijednim raspoloživim statističkim podatkom ili argumentom, za razliku od sindikata koji su dali niz konkretnih primjera provedbe važećeg Zakona o radu posebice u dijelu koji se odnosi na organizaciju radnog vremena (za što su, podsjećamo, ponudili i kompromisno rješenje). Sindikati i dalje tvrde da su razlozi nekonkurentnosti hrvatskog gospodarstva – nesposobnost menadžerskog kadra (postavljanog, u pravilu, po babi i stričevima, a ne po sposobnosti) i neučinkovitost javne uprave, a ne radnici i njihova prava.

‘Papagajsko’ ponavljanje kako će olakšano otpuštanje za posljedicu imati veće zapošljavanje toliko je ridikulozno da ga više niti ne želimo komentirati. Reći ćemo samo da nema govora o otvaranju novih radnih mjesta već je riječ o zamjeni jednih radnika (neposlušnih) drugima, u nesigurnijim oblicima rada (poslušnijima) odnosno o radu više radnika na jednom radnom mjestu, a sve radi ‘blistave’ statistike (toliko o primjeru Njemačke koji je predsjednik Vlade jučer naveo u Hrvatskom saboru)! Dakle, snižavanje prava radnika neće riješiti problem nezaposlenosti, to mogu učiniti samo nova ulaganja, investiranje u inovacije, znanje, nove, čiste tehnologije, zelene poslove, snižavanje cijena energije i reindustrijalizacija zemlje i dr.

Postupak procjene učinaka propisa u slučaju ovoga Zakona (kao i u slučajevima niza drugih) pokazao se farsom. Stajališta MRMS-a podržao je samo HUP! Tako su poslodavci u javnom sektoru (Vlada RH) i u privatnom sektoru (HUP) skrojili Zakon o radu prema svojim potrebama (‘Ne znam upravljati, ali imam Zakon o radu!’). Na hrvatskim radnicima i građanima je da to spriječe, makar i pod cijenu grčkog scenarija, ako razum ne prevlada“, stoji u priopćenju pet sindikalnih središnjica. (zg-magazin)