Može li “Varaždinsko smeće” riješiti i drugo smeće?

Može li “Varaždinsko smeće” riješiti i drugo smeće?

Bale smeća (Izvor fotografije: regionalni.com)

»Program sanacije lokacije Brezje« nekako je našao put do mene. Program je naručio Grad Varaždin i vjerujem da je javno dostupan. Isplati ga se pogledati. Analiza Programa sanacije trebala bi biti moj mali doprinos naporima grupe. Ako je Program sanacije pravi, onda je to novo kukavičje jaje varaždinske politike i poraz struke

dr. sc. Viktor Simončič

Što čovjek manje zna, to mu se njegovo znanje čini većim (Jean-Jacques Rousseau)

Viktor Simončič

Da Varaždin nema ničeg drugoga, samo Barokne večeri i Špancirfest dovoljno govore o građanskoj snazi. Bio je jedan od prvih, ako ne i prvi grad u Hrvatskoj koji je izgradio uređaj za pročišćavanje otpadnih voda. Možda je i to razlog da su građani vjerovali gradskim ocima kako i postupanje s komunalnim otpadom rade njima u korist. Ono što su im rade teško da mogu prihvatiti tolerantni i miroljubivi Varaždinci. I kako vrijedi da svatko može kako hoće, ali nitko koliko bi dugo htio, građanima prekipjelo. Konačno digli glas. Osnovali su na »fejsu« grupu Varaždinsko smeće. Pozdravljam njihovu inicijativu.

Ni u mnogim drugim sredinama nije bolje. Pada mi na pamet da bi trebalo osnovati grupu Hrvatsko smeće i spriječiti (ne)odgovorne da čine štetu. Zar primjeri Marišćine i Kaštjuna, sisačkog, i ne samo toga, uređaja za pročišćavanje otpadnih voda nisu dovoljna upozorenja? Zar treba srljati u centre gospodarenja otpadom u Zadru, Šibeniku, Piškornici, Splitu …. a da se ne zna koliko će to sve koštati građane? Ako je moja malo namjerno napuhana procjena samo na tragu istine, kako bi u Zadru mogli tjedno samo za amortizaciju centra za gospodarenje otpadom plaćati milijun kuna tjedno, ponavljam jedan milijun kuna tjedno, onda se pitam gdje su institucije sistema, kada su u pitanju interesi malog čovjeka. Ima li ih za male? Na vrijeme sam upozorio DORH na projekte Marišćina, sisački i porečki uređaji za pročišćavanje otpadnih voda …. (https://drive.google.com/file/d/191DGGKoY0ErLag3uAoMr_BqITOOOmdPD/view?usp=sharing) i dobio odgovor u stilu »pitali smo lopova je li lopov, on je rekao da nije, znači da nije« (https://drive.google.com/file/d/1IOMeSymJaUFB_a4nKaF-N5LbBgbtTUPP/view?usp=sharing).

Promašaji se brane studijama

Promašaji se brane studijama. Posebno dobar dojam ostavljaju one iz EU. Imao sam priliku mnoge vidjeti, a na nekima i raditi. Čast iznimkama, ali sve je to jako »šuplje«. I zato ponavljam pitanje direktoru Fonda gospodinu Dubravku Ponošu, koliko će građane koštati postupanje s otpadom kada nam uvale rješenja, inače potvrđena i od JASPERS-a, nadzornog tijela za provedbu projekata koje (su)financira EU? Ima li JASPERS ikakvu odgovornost za potvrdu uvaljivanja, u predloženim cjelovitostima, nigdje viđenih rješenja? Pozivam gradonačelnike Šibenika gospodina Željka Burića i Zadra gospodina Branka Dukića da pitaju stručnjake koji su odabrali rješenja kolika će biti naknada građanima kada se dovrše centri za gospodarenje otpadom. Neke provjere kod gradonačelnika Pule i Rijeke kakva iskustva imaju s Marišćinom i Kaštjunom.

Možda njih nije briga za to, jer će im puno prije nego računi pokažu da je »kralj gol«, proći mandat? Tko na kraju snosi odgovornost i posljedice krivih odluka? Građani, jer su izabrali one koji odlučuju u njihovo ime, zaboravljajući da kod nas oni nemaju odgovornosti. Daleko smo od razvijenih demokracija gdje se za čokoladicu kupljenu na službenu karticu, ili za krivo citirani dio u doktoratu, ispada iz politike. Kod nas nije grijeh ni kada se prepiše cijeli diplomski, a bez odgovornosti ostaju i milijunske štete, kao na primjer izgrađeni most usred polja kraj Karlovca, koji spaja ništa s ničim. Sjeća li se još tko toga mosta? Kratka pamet, zar ne? Društvo, u kojem je postala najvažnija uloga stručnjaka za odnos s javnošću, s lakoćom skraćuje pamet nacije.

Ovakav uvod ispao je slučajno. Povod je stvarno bila inicijativa Varaždinsko smeće i »Program sanacije lokacije Brezje« koji je nekako našao put do mene. Program je naručio Grad Varaždin i vjerujem da je javno dostupan. Isplati ga se pogledati. Analiza Programa sanacije trebala bi biti moj mali doprinos naporima grupe. Ako je Program sanacije koji je eto našao put do mene pravi, onda je to novo kukavičje jaje varaždinske politike i poraz struke.

Lakoća razbacivanja milijunima

Iznenadio sam se brzinom izrade. Tvrtka izrađivač dobila je suglasnost MZOE za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša 14. svibnja 2018. godine, a Program nosi datum lipanj 2018. godine.

Nakon osam stranica uvodnih formalnosti, do 15. stranice slijedi opis odluka koje su dovele do ovakvog stanja. Ovo je najvrjedniji dio Programa. Lakoća donošenja odluka i razbacivanja milijunima je fascinantna. Te će biti ovoliko te onoliko. Pa će sredstva dati Fond, ako se ispune još neki uvjeti i vjerojatno izradi još par studija. Predviđena naknada odlaganja baliranog miješanog otpada od 1.003,02 kune je u jednom trenutku velikodušno smanjena na iznos od 725,00 kn/t, čime se trošak sanacije trebao smanjiti za cca. 26,3 milijuna kuna. 2016. godine Grad Varaždin, po nekoj tužbi trebao nadoknaditi štetu ponuditelju od 97 milijuna kuna…

Na stranicama od 16. do 49. dani su podaci podaci o lokaciji obrađena je Slavonija do Osijeka, pa Mura i Drava, popisale se ptice i lokvanji… Do 66. stranice opisano je kako se kreću onečišćenja koja su u 13 godina već otplovila, što se sve istraživalo, što bi bilo kada bi bilo.

I nakon upoznavanja s hidrologijom Slavonije, na 67. stranici dan je način sanacije, koji podrazumijeva: 1) Uklanjanje i oporaba otpada postupkom R3 s lokacije; 2) Uklanjanje građevina s lokacije „Brezje“ i dovođenja iste u zadovoljavajuće stanje za korištenje prema planiranoj namjeni; 3) Uređenje terena u uporabljivu građevinsku lokaciju, gdje je uključena i potreba nasipavanja zemljišta, djelomična zamjena materijala, izravnavanje površine lokacije i sl. I to je sve. Nema više.

A gdje je stručna literatura?

Na slijedećih sedam stranica je opisano postojeće MBO postrojenje, na pet stranica se opisuje sanacija zemljišta nakon uklanjanja bala. Na 81. stranici je poglavlje Metode utvrđivanja prihvatljivosti predloženih varijantnih rješenja sanacije s obzirom na utjecaj na okoliš. Nema ni metoda niti varijanti. Naslov dan samo reda radi. Reda radi je dano i poglavlje Analiza isplativosti i rizika pojedinih metoda sanacije – ni isplativosti ni rizika, niti pojedinih metoda. Nema nijednog broja, jer kako kažu autori sanacijom lokacije ostvaruju se višestruke koristi za društvo, prvenstveno stanovništvo grada Varaždina. Ovo me neodoljivo podsjeća na moje dane pomoćnika mitraljesca u kasarni u Prizrenu. Tamo sam saznao da je marksizam nauka jer nas tako uči. Gdje li su tu mudrost pobrali autori sanacije? Kad su prihvatili ovakav program mora da niti politički vrh nije daleko od ovakve pameti?

Na 85. stranici obrađuju se Troškovi provedbe sanacijskog programa s jednom rečenicom bez brojeva. Nema troškova.

Program završava na 88. stranici s popisom literature, kojim autori pokazuju da nisu pročitali ništa što ima veze sa sanacijom. Očekivao sam dio stručne literature. Čuo sam nedavno kako nekoga tko ne pročita tri zadnja broja Burde (modni časopis) pregazi moda. A izrađivači Programa sanacije ne pročitaše ništa. Njih mora da je pregazilo nešto poveće.

Zašto sam ovako opisao Program? Pa autori svojim uratkom nisu bili izvan uobičajenih standarda kod nas urađenih studija na kojima se donose odluke s trajnim posljedicama na standard građana? Nisu nimalo bolje, samo izgledaju sofisticiranije, mnoge studije koje nam uvaljuju uz podršku EU i blagoslov JASPERS-a. Ovaj poučak posvećujem akademskoj zajednici grada. Pitam se i ne vjerujem, kako ovakav dokument može ugledati svjetlo dana kraj fakulteta koji se bavi okolišem? Pri tome izuzimam profesora Vjerana Strahonju, koji je, kako vidim iz medija, izgleda jedini reagirao na manjkavosti programa sanacije. I ranije sam spominjao rezultate sličnih studija. Činit ću to i dalje. Možda se vratimo na standarde struke iz nekih ranijih vremena ako je to uopće moguće uz dostignutu devastaciju struke.

Komentari su zatvoreni