Most: Zagreb na EU začelju u gospodarenju otpadom, a mogao bi biti prvi po cijeni njegova odvoza

Most: Zagreb na EU začelju u gospodarenju otpadom, a mogao bi biti prvi po cijeni njegova odvoza

Saborski zastupnik Mosta i vijećnik gradske četvrti Stenjevec Marko Sladoljev je istaknuo kako je ključno pitanje gdje odlazi novac koji građani daju putem najvećeg prireza i izdataka za komunalije u Hrvatskoj

Most nezavisnih lista u srijedu je u svojoj središnjici održao konferenciju za novinare na temu gospodarenja otpadom u Zagrebu i poskupljenja cijene odvoza komunalnog otpada.

Grad Zagreb ne gradi kružni sustav gospodarenja otpadom, upozorili su iz Mosta.

„Kružni sustav bi išao za time da se sve otpadne tvari vraćaju u gospodarski sustav, ali to se ne dešava. Nema hitne izgradnje one infrastrukture koja je za to potrebna, a to su sortirnice. Umjesto toga, njeguje se čudan neorganizirani pristup izgradnje sustava odvojenog prikupljanja otpada u kojem se stvaraju novi troškovi“, pojasnio je saborski zastupnik Mosta i bivši ministar zaštite okoliša Slaven Dobrović. Naglasio je da je Planom gospodarenja otpadom za Hrvatsku u 2017. osigurano 100 milijuna kuna za hitne mjere, smanjenje količine otpada koje se odlažu u Zagrebu.

Zaključio je da je bilo novaca i načina da se izgrade sortirnice kao nužna infrastruktura, ali to nije učinjeno.

Nedisciplina na Jakuševcu

„Imamo tehnološku nedisciplinu na kompostištu Jakuševac, što generira neugodne mirise i zbog čega se građani bune. Nažalost, posljedica je da se kompostiranje koje je poželjna mjera gospodarenja otpadom shvaća kao loš postupak koji građani ne žele“, istaknuo je Dobrović. Osvrnuo se i na reciklažna dvorišta u kojima se prikupljeni materijal uništava.

„Stari namještaj, iverica se skuplja da se uništi svaka uporabna veza. Materijal kisne te nije podložan za reciklažu, jer ga kao takvog drvna industrija ne želi. Time se stvara nepotreban trošak jer se materijal zbrinjava po drugim gospodarskim subjektima, što ide na teret građana. Umjesto da se izgrade prioritetni elementi koji nedostaju, njeguje se centralistički pristup, a to je Centar za gospodarenjem otpadom u Resniku“, pojasnio je Dobrović.

Dodao je kako ne postoji prioritet i jasno je da slijedi cjenovni udar na građane i tvrtke koje posluju u Zagrebu.

„To poskupljenje odvoza otpada može se usporediti s poskupljenjem vode u vremenu od 1998. do 2015. godine. Cijena vode je s 4,23 kune skočila na 15,3 kuna po kubiku što je 3,6 puta više“, rekao je Dobrović.

Poručio je će u Europskoj uniji Zagreb ostati na začelju po pitanju gospodarenja otpadom, a mogao bi zauzeti i prvo mjesto po neracionalnom sustavu i visokim cijenama odvoza otpada.

Voditelj Mostovog Savjeta za financije, gospodarstvo i poduzetništvo Vedran Jerković je rekao da bi se odvoz otpada trebao naplaćivati po količini, a ne po broju osoba u kućanstvu ili stambenoj površini.

„U Zagrebu je problem velika netransparentnost računa od Čistoće jer kod njega nema nikakve specifikacije za koliko se otpada plaća odvoz“, rekao je Jerković. U Sloveniji su na specificirane stavke koliko se čega odvozilo i koliko puta.

Prosvjed u Španskom

Spomenuo je da u Ljubljani, koja je službena prijestolnica kada je u pitanju gospodarenje otpadom, prosječni iznos računa za kućanstvo iznosi 8 eura.

„Četveročlana obitelj u Sloveniji raspolaže s pet spremnika za sortiranje, odnosno odlaganje otpada. Već na kućnom pragu odvajaju staklo, papir, plastiku, mješoviti komunalni otpad i to rezultura da su računi niži, 12 eura s PDV-om a s time da je i taj PDV 3,5 posto niži nego u Hrvatskoj”, rekao je Jerković.

Saborski zastupnik Mosta i vijećnik gradske četvrti Stenjevec Marko Sladoljev je istaknuo kako je ključno pitanje gdje odlazi novac koji građani daju putem najvećeg prireza i izdataka za komunalije u Hrvatskoj.

Osvrnuo se i na situaciju u kvartu Španskom gdje su građani nezadovoljni nebrigom za taj dio grada.

“Radi se o zapadnom dijelu Zagreba u kojem se ništa ne događa, osim što je gradonačelnik Bandić uveo naplatu parkiranja. U neposrednoj blizini stambenih zgrada je CISOS, a osnovna škola u Španskom je jedina škola u Hrvatskoj koja radi u tri smjene i učenici su u školi do 20 sati“, rekao je Sladoljev. Građanima je već dosta takvog lošeg upravljanja gradom te su pisali peticije gradonačelniku Bandiću vezano za rad škole i naplatu parkinga, ali se uvijek oglušio, dodao je Sladoljev.

Najavio je ponovni mirni prosvjed građana koji će se održati danas na raskrižju Ulice Antuna Šoljana i Marije Radić od 17 do 19 sati.

„Hrvatskom se širi mantra da građani ne reagiraju na probleme koji tište njihov kućni budžet, građani Španskog pokazuju drugo, oni reagiraju. Pozivam gradonačelnika Bandića da čuje njihove probleme koji su konkretni“, poručio je Sladoljev.

Ivana Vranješ

Komentiraj

*