Mirela Holy: Prostorno planiranje često je podložno manipulacijama

Mirela Holy: Prostorno planiranje često je podložno manipulacijama

Zagreb je zelen grad sa svojim oazama počevši od Zrinjevca u srcu grada, Bundeka, Jaruna, Parka Maksimir do zelenog Tuškanca, pred kojim je sve više ambicija da se taj prekrasan dio Zagreba – betonizira! Nadam se da će to zelenilo, uz pomoć inicijative građana tamo i ostati

Razgovarala: Snježana Kratz

O tome koliko je sa Zagrebom na „valnoj duljini“ te koliko voli mir i zelenilo podsljemenskih Remeta gdje živi, ZG-magazinu priča osvjedočena ljubiteljica prirode, saborska zastupnica i predsjednica ORaH-a dr. sc. Mirela Holy. Ističe kako Zagreb u budućnosti mora imati svrsishodniji način gospodarenja otpadom, definiranu industrijsku zonu i zacrtan razvoj urbanog planiranja

“Tužno je da je izgubio bitku sa drugim sličnim sajmovima u okruženju što je dobrim dijelom rezultat gašenja industrije”

Zašto volite Zagreb?

Rođena sam Zagrepčanka i cijeli svoj život živim u ovom gradu. Često sam putovala i bila u mnogim gradovima ali sa Zagrebom sam na „valnoj duljini“ , odgovara mi njegova energija.

U kom ste kvartu odrastali ?

Do dvanaeste godine na Knežiji, a potom sam se preselila u Remete, dio Zagreba podno Sljemena jer je miran i pun zelenila. Nema buke ni previše ugostiteljskih objekata …

… jedan je od rjeđih gdje se djeca mogu igrati na ulici?

To je prvenstveno kvart obiteljskih kuća i urbanih vila no, djeca se u Remetama više igraju u svojim dvorištima.

Ljubiteljica ste prirode, pa koliko je Zagreb u tom smislu poštuje? Koliko je „zelen“ grad?

Zagreb je zelen grad sa svojim oazama počevši od Zrinjevca u srcu grada, Bundeka, Jaruna, Parka Maksimir do zelenog Tuškanca, pred kojim je sve više ambicija da se taj prekrasan dio Zagreba – betonizira! Nadam se da će to zelenilo uz pomoć inicijative građana tamo i ostati. Naime, nerijetko se kod izmjena Generalnog urbanističkog plana obavljaju i izmjene zbog vlastite koristi, pa je to područje prostornog planiranja često podložno manipulacijama. Gotovo se preko noći zeleni pojas pretvara u građevinski što je nedopustivo i tu mora biti reda. Posebice jer je prostorno planiranje jedna od najvažnijih strateških djelatnosti kada je riječ o razvoju lokalne samouprave.

Na čemu valja poraditi kada je riječ o današnjem Zagrebu?

Na tome da Zagreb bude i industrijsko središte jer ovaj je grad svojedobno bilježio industrijsku proizvodnju. Treba definirati pravce njegovog razvoja, odrediti zone i financijsku stranu, poticajne mjere…

Za što bi mogao poslužiti Zagrebački velesajam?

Taj dio grada u budućnosti treba zaživjeti kao poslovno središte koje će istodobno pratiti svrsishodna infrastruktura – hoteli, dovoljan broj odgovarajućih parkirališta i drugo.

Nije li sve to teško za izvesti?

Izvedivo je ako se želi izvesti. Kada govorimo o Velesajmu, u tom je okruženju dosta odgovarajućih prometnica, jednostavan mu je prilaz od zračne luke pa bi taj dio novim urbanim planom dobio životnu „injekciju“. Postao bi zamašnjak gospodarskih kretanja grada. Tužno je da je izgubio bitku sa drugim sličnim sajmovima u okruženju što je dobrim dijelom rezultat gašenja industrije. Grad bi trebao dobiti i nekoliko hotela kako bi se razgranala turistička niša.

Mislite na ekskluzivne hotele?

Ne. Njih Zagreb ima dovoljno. Mislim na one kvalitetne A i B kategorije.

Zagreb je sve poznatiji kao turistička destinacija pa kakva je s tim u vezi zračna luka „Pleso“?

Ubire loše posljedice novog koncesionara.

Koliko je Zagreb čist grad i kako gospodari otpadom?

Sa svojih 800.000 stanovnika nema sređeno gospodarenje otpadom. Ponajprije, nemamo ustrojenu primarnu selekciju i obradu otpada što je velik problem kada je riječ o zaštiti okoliša. Ne koristimo potencijal iz tzv. „zelene industrije“.

Što nam valja činiti?

Uvesti primarnu selekciju organskog otpada, u tom se segmentu nekvalitetno upravlja, a za sve treba malo dobre volje jer, primjerice, odlagalište otpada na Jakuševcu već ima bioplinsko postrojenje. Naša bi komunalna poduzeća u tom smislu trebala uložiti organizacijske i druge napore kako bi se poboljšao i taj segment života građana.

Što kažete na zagrebačku Savicu? To je ekološka bomba?

Da i još je ornitološki rezervat! Upozoravala sam na to opasno mjesto jer nedaleko je i Petruševec s rezervoarima vode. Što bi se dogodilo s tom lokacijom u slučaju potresa bojim se i pomisliti.

Valja se u tom smislu i (na)dalje boriti?

Svakako.

Koliko ćete to činiti i na političkoj sceni kao „ORaH“? Po anketama polučili ste 17 posto?

Realisti smo. Planiramo i radimo za parlamentarne izbore, ne zanosimo se anketama no, ono što smo si zacrtali namjeravamo i realizirati.