“Ministrica Divjak ne reagira na primjedbe na reformu obrazovanja”

“Ministrica Divjak ne reagira na primjedbe na reformu obrazovanja”

»Svi želimo nastaviti reformu školstva, ali ne ishitrenim odlukama politike i bez angažiranja struke. Poput mene i mnogi kolege smatraju da je nužno proširenje radnih skupina novim (hrvatskim a ne inozemnim) stručnjacima iz znanosti i školske prakse«, poručuje profesorica Sikavica Joler

Ministrica znanosti i obrazovanja RH dr. sc. Blaženka Divjak uputila je u zadnjih mjesec dana dva pisma nastavnicima na školama s pozivom na suradnju. U ponedjeljak je otvoren i novi komunikacijski kanal za sve nastavnike u kojemu ih se ponovno poziva na iznošenje ideja i kritika u procesu reforme školstva.

Gimnazijska profesorica i recenzentica prijedloga kurikula Hrvatskoga jezika Antonia Sikavica Joler odazvala se na ministričin poziv uputivši joj svoje pismo s prijedlogom suradnje već dva puta, ali odgovor nije stigao. Stoga je svoje pismo proslijedila medijima kako bi i javnost bila upoznata s njegovim sadržajem, ali i, kako kaže »praznim obećanjima« koja se nastavnicima nude i zbog kojih se osjećaju izigranima.

»Svi želimo nastaviti reformu školstva, ali ne ishitrenim odlukama politike i bez angažiranja struke. Poput mene i mnogi kolege smatraju da je nužno proširenje radnih skupina novim (hrvatskim a ne inozemnim) stručnjacima iz znanosti i školske prakse«, poručuje Sikavica Joler.
Njezino pismo ovdje prenosimo u cijelosti:

Poštovana ministrice gospođo Divjak,

odazivam se na Vaš poziv upućen u čestitki povodom Svjetskoga dana učitelja 5. listopada u kojemu „(…) računam na vašu potporu i suradnju. Pozivam vas sve, bez obzira na mjesto u kojem poučavate, da kritički promišljate svoju ulogu i široko sagledate moguće pozitivne dosege reforme obrazovanja.“

Obraćam Vam se kao profesorica Hrvatskoga jezika s 24 godine iskustva u nastavi (I. gimnazija u Zagrebu) ističući potrebu da se u izradi predmetnih kurikula uvaže sve recenzije kao i pristigle primjedbe i stručne kritike, koje čelnici Cjelovite kurikularne reforme u javnosti negiraju.

Obraćam Vam se i kao članica Znanstvenoga vijeća za obrazovanje i školstvo HAZU-a, koje je u ove dvije godine izdalo dvije knjige recenzija CKR-a i pojedinih predmetnih kurikula („Prilozi za raspravu o obrazovnoj i kurikulnoj reformi – kritike i vizije“ i „Prilozi za raspravu o Cjelovitoj kurikularnoj reformi“). U njima su sadržane recenzije preko stotinu eminentnih hrvatskih znanstvenika i nastavnika – iz Akademije, s različitih hrvatskih sveučilišta i instituta, iz osnovnih i srednjih škola.

U svome pozivu učiteljima istaknuli ste: “(…)  pozvala sam stotine ljudi iz stručnih radnih skupina koji su izdvojili svoje dragocjeno vrijeme kako bi pripremili kurikularne dokumente za najvažniju reformu društva.“ Članovi ovoga znanstvenog vijeća HAZU-a  također su izdvojili svoje dragocjeno vrijeme, znanje, trud i iskustvo u ocjeni prijedloga CKR-a te su voljni i dalje nastaviti s radom na reformi školstva. Pritom treba naglasiti da je taj rad bio isključivo volonterski, ali vođen entuzijazmom i težnjom za boljitkom hrvatskih učenika! Zašto se onda nastojanja kreatora CKR-a u medijskome prostoru proglašavaju  zalaganjem i napretkom, a recenzije članova Znanstvenoga vijeća za obrazovanje i školstvo HAZU-a kvalificiraju ultrakonzervativizmom (Branislava Baranović)?! Ovakve kvalifikacije vrijeđaju osobne osjećaje, ali zadiru i u temeljna pitanja građanskih sloboda. Ističem da ovo Akademijino tijelo nije vezano ni uz kakvu političku opciju ili udrugu građana.

Stoga iznenađuje odluka Vlade RH da se velika financijska sredstva Republike Hrvatske ulože u postupak međunarodnoga recenziranja kurikula uz već postojeće recenzije vrsnih hrvatskih stručnjaka iz svih znanstvenih područja. Začuđuje što se unatoč Vašemu javnom pozivu stručnjaci koji nisu bili članovi stručnih radnih skupina pod vodstvom Borisa Jokića sada ne mogu uključiti u rad na reformi odgoja i obrazovanja te dati svoj doprinos.

Preporuka je Znanstvenoga vijeća HAZU-a “Kao što je predložio i Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Sabora RH, u ERS je potrebno i u sva predmetna povjerenstva nužno uključiti vrhunske stručnjake međunarodne prepoznatljivosti, osobito iz STEM područja, hrvatskoga jezika i povijesti.” Ova je teza u skladu s idejama Deklaracije o znanju HAZU: “(…) treba jače naglasiti fundamentalne prirodoznanstveno-matematičke osnove suvremenog tehnologijsko-informatičkog razvoja. Ne smiju se zanemariti kulturološki predmeti (hrvatski jezik i pismenost, književnost, filozofija, povijest), koji čine temelj za skladan razvoj osobe i društva.

Obraćam Vam se i kao roditelj maturanta, koji je također dionik „najvažnije društvene reforme – reforme školstva“, kako i sami ističete, a čiji bi najveći rezultat trebao biti “osmijeh na licima djece“, što je također i Vaš cilj jednako kao i svih nas. S obzirom da Deklaracija o znanju HAZU ističe da “Treba razvijati kulturu dijaloga i umijeće postizanja kompromisa. Akademija želi potvrditi svoju namjeru da aktivno i sistematski sudjeluje u javnoj raspravi o ključnim pitanjima našeg razvitka.”

Poštovana ministrice Divjak, apeliram da uvažite navedene argumente i prihvatite proširenje stručnih radnih skupina novim članovima – recenzentima Cjelovite kurikularne reforme, znanstvenicima i nastavnicima od osnovne škole do fakulteta, koji su u nju već uključeni u radu sekcija Znanstvenog vijeća HAZU-a i aktivno pridonose svojim kritikama ali i vizijama poboljšanja hrvatskoga školstva kao radno tijelo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti – krovne institucije jednoga naroda i države. To bi nas sve uvjerilo da je Vaš poziv uistinu bio iskren i otvoren dijalogu.

Srdačan pozdrav,

Antonia Sikavica Joler, prof.

Izvornik pisma dostupan je na:

https://drive.google.com/file/d/1H7HX8C86Li8TA8uJhZamwsol7oI3qr6a/view

Ostavi komentar

*