Ministar Pavić: Poslodavcima je najveći problem osigurati kvalificiranu radnu snagu

Ministar Pavić: Poslodavcima je najveći problem osigurati kvalificiranu radnu snagu

“Često po pitanju strukovnog obrazovanja nemamo taj input poslodavca, često proizvodimo struke koje nam ne trebaju, a nemamo one koje nam trebaju”, upozorio je ministar Pavić

Ivana Vranješ

Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić u utorak je u zagrebačkom hotelu Esplanade sudjelovao na poslovnom doručku Američke gospodarske komore (AmCham). U svom izlaganju ministar Pavić je gospodarstvenicima, članovima AmChama predstavio mjere aktivne politike zapošljavanja. Osvrnuo se i na aktivnosti Ministarstva kao i na planove rada za nadolazeće razdoblje. Komentirao je i situaciju na tržištu rada u Hrvatskoj.

Ministar Pavić je rekao kako Hrvatska puno može naučiti od SAD-a, a prvenstveno o poduzetničkoj klimi i poduzetničkoj kulturi. „To svakako trebamo ugraditi u bit našeg obrazovanja, naše mjere i u sve komponente reformi“, istaknuo je ministar Pavić. Dodao je kako gospodarski odnosi sa SAD-om mogu biti i jači.

„U prvih pet mjeseci trgovinska razmjena je iznosila 258 milijuna dolara, uz suficit robne razmjene od po 10 milijuna. Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja koja je bez sporazuma o dvostrukom oporezivanju s SAD-om i užurbano se radi na njegovom potpisivanju“, rekao je Pavić.

Što se tiče trendova na tržištu rada Pavić je istaknuo da je nedostatak kvalificirane radne snage najveći problem za poduzetnike u Hrvatskoj i pitanje je na koji način to riješiti. No smatra da trendovi idu u pozitivnom smjeru, gospodarstvo se oporavlja, rast BDP-a je veći nego što se može očekivati.

Iseljavanje kao posljedica otvaranja granica

„U pet godina tržište rada se nevjerojatno promijenilo – od 350 tisuća nezaposlenih pali smo na 132 tisuće. Od 50 posto mladih nezaposlenih pali smo na manje od 20 posto”, pojasnio je ministar Pavić. Kao veliki problem naglasio je iseljavanje iz Hrvatske, ali smatra da je to posljedica otvaranja granica i mobilnosti ljudi, roba, kapitala i usluga.

Govoreći o mjerama aktivne politike zapošljavanja ministar je rekao kako je njihov cilj bio usmjeriti privremeno zapošljavanje u javnom sektoru u trajno zapošljavanje u privatnom sektoru. Spomenuo je kako ove godine se ulaže 2,5 milijarde kuna u zapošljavanje, a prošle godine to je iznosilo 2 milijarde kuna, odnosno riječ je ukupno o 4,5 milijarde kuna za zapošljavanje u samo dvije godine mandata Vlade, a prethodna Vlada je u svom četverogodišnjem mandatu uložila u zapošljavanje manje od 4 milijarde kuna. Ministar je dodao da se istovremeno treba odgovoriti i na potrebe poslodavaca na koji način da što adekvatnije iskoriste ta sredstva.

„Dugoročno rješenje nedostatka kvalificirane radne snage je povezivanje tržišta rada sa sustavom obrazovanja i u cijelom procesu je bitan input poslodavaca. Često po pitanju strukovnog obrazovanja nemamo taj input, često proizvodimo struke koje nam ne trebaju, a nemamo one koje nam trebaju”, upozorio je ministar Pavić. Kao važan novitet spomenuo je osnivanje centara kompetencije gdje će poslodavci moći istaknuti potrebne vještine na tržištu rada.

„Više od 150 milijuna kuna Hrvatski zavod za zapošljavanje osigurao je za cjeloživotno učenje i prekvalifikaciju. Naime, često su te prekvalifikacije nedovoljno kvalitetne i ne odgovaraju potrebama poslodavaca, a samo 3 posto građana sudjeluje u cjeloživotnom učenju te želimo uspostaviti novi sustav obrazovanja odraslih“, rekao je ministar. Naglasio je kako treba ići s obrazovanjem postojeće radne snage te je spomenuo francuski model obrazovanje i zalaže se da se i u Hrvatskoj iskoriste europska sredstva za takav model obrazovanja. Naime, u Francuskoj do 1,68 posto prihoda se mora uložiti u cjeloživotno obrazovanje. U tvrtkama s više od 20 zaposlenih mora se zaposlenicima osigurati 500 eura godišnje, a oni sami odabiru obrazovne programe konkurentnosti hrvatskih poslodavaca.

Ljudi – najvažniji resurs države

„Ono što nam predstoji je povećanje konkurentnosti hrvatskih poslodavaca Prvenstveno, tu je razvoj ljudskih potencijala. Ljudi su najvažniji resurs države i moramo naći načina kako iskoristiti europska sredstva da podignemo njihove kompetencije i da na kraju podignemo konkurentnost poslodavca. Planiram izradu programa koji će ići u smjeru povećanja znanja i vještina zaposlenih u Hrvatskoj“, rekao je ministar Pavić. Najavio je i natječaj za popularizaciju znanosti u iznosu od 100 milijuna kuna, a na kojem će sudjelovati udruge koje će se baviti popularizacijom znanosti.

Pohvalio je program Zaželi namijenjen ženama od 50 godina u ruralnim sredinama koje skrbe o starijim osobama. Naime, 7.000 žena će dobiti minimalnu plaću i 1.000 eura za edukaciju, a skrbit će se o 35.000 starijih osoba te taj program postaje dobar primjer rada nezaposlenih i u Europskoj uniji. Osim toga, za program gdje se mladi kroz klubove pripremaju za tržište rada osigurano je 100 milijuna kuna.

„Ključna vještina po svim istraživanjima za 21. stoljeće je analitičnost, rješavanje problema, digitalna i financijska pismenosti i iz Europskog socijalnog fonda podupirat ćemo njihov razvoj“, istaknuo je ministar Pavić.

Andrea Doko Jelušić

Izvršna direktorica AmChama Andrea Doko Jelušić je rekla kako u fokusu gospodarstva su uvijek pitanja vezana uz tržište rada i odredbe Zakona o radu.

„Odbor za trgovinu i investicije AmChama je počeo prikupljati prijedloge i oblikovati preporuke naših članova koji će biti od koristi kad se otvori pitanje Zakona o radu. Imamo odličnu suradnju s Ministarstvom i razgovarali smo o pitanju mapa ljudskih potencijala. To je jadan prikladan alat koji će pomoći investitorima da jednostavnije lociraju optimalno mjesto potencijalnih investicija u Hrvatskoj na temelju podataka o raspoloživim resursima, o kvalifikacijama ljudi i jezičnim vještinama“, istaknula je Doko Jelušić.

Među brojnim članovima Amchama sudjelovao je i predstavnik zagrebačke tvrtke DOK-ING, stručnjak za ljudske potencijale Dragutin Anđelković.

„Ovog trenutka ne koristimo mjere aktivne politike zapošljavanja, ali smo ranije koristili mjeru za stručno osposobljavanje. Ovu mjeru je prošlo petero mladih ljudi, a zaposlili smo njih troje. Radi se o radnim mjestima razvojnih inženjera elektronike i mehanike. Naša tvrtka ima iskusan tim razvojnih inženjera te mladi ljudi koji završe fakultet mogu steći prva znanja i imaju mogućnost daljnjeg profesionalnog razvoja. Od spomenutih mjera mislim da je mjera cjeloživotnog učenja nešto što je jako dobro i potrebno, a potrebno je i našim sadašnjim zaposlenicima. Smatram da je dobra i mjera pripravništva, ali pitanje je koliko ima problema u samoj administraciji“, rekao je za ZG-magazin Anđelković.