Milanović: Hrvati su uvijek bili na pravoj strani – na strani dobra

Milanović: Hrvati su uvijek bili na pravoj strani – na strani dobra

»Kome krivo, a kome pravo. Ono što je bilo 1945. ne može se uspoređivati s onim što je bilo 1991. ili 2001. godine. Svatko dobronamjeran to zna, svatko dobronamjeran će to reći svojoj djeci, ali temeljna poruka ostaje – Hrvatska danas je moderna, demokratska država u kojoj vlada pravo, u kojoj vladaju prava svih njezinih građana bez obzira na njihovu nacionalnost, bez obzira na njihovo rođenje«, zaključio je Milanović

»Hrvati su uvijek bili na pravoj strani – na strani dobra«, poruičio je premijer Zoran Milanović u ponedjeljak u šumi Brezovica gdje se obratio okupljenima u povodu obiljžavanja Dana antifašističke borbe. Naglasio je kako antifašističkog ustanka poput ovog u Brezovici 22. lipnja 1941. tada nije bilo nigdje, da se dogodio i prije nego što je to učinila Komunistička partija Jugoslavije koja je slušala upute iz Moskve. Prvi sisački partizanski odred, dodao je, bio je uglavnom sastavljen od Hrvata, ali u velikoj mjeri i Srba. Upravo ta veza hrvatskih komunista i srpskog naroda, dodao je, i dovela je do toga da antifašistički partizanski pokret postane masovan i narodni, kao jedinstvo Hrvata i Srba u borbi za slobodu.

»To je hrvatska povijest, moramo je gledati otvorenim očima i o njoj otvoreno razgovarati, a svoju djecu i mlade ne indoktrinirati nego ih tjerati da misle i postavljaju pitanja«, rekao je Milanović.

Istaknuo je kako su to važne stvari zbog kojih je Hrvatska na kraju Drugog svjetskog rata završila ne na pobjedničkoj, nego na pravoj strani, jer je ta prava strana morala pobijediti.

»Dobro je moralo pobijediti zlo i Hrvati su uvijek bili na pravoj strani, na strani dobra, što naravno ne znači da su rođeni bolji, da su rođeni superiorniji jer nisu. Ali, da su birali pravi put, da su birali teži put i 1941. i 1991. to je činjenica. Hrvatski put je bio teži put zadnjih stotinu godina i sve što smo dobili i zaradili zaradili smo sami bez kredita, bez popusta, i na to imamo pravo. To je naša pravda i naša pravica i partizanski pokret je u tome igrao povijesno neprocjenjivu ulogu«, poručio je Milanović

Dodao je kako nam je dugo trebalo da naučimo osnovnu lekciju povijesti i suživota – da živimo zajedno, da dijelimo sudbinu zajedno, da je ovo država hrvatskog naroda u kojoj sve manjine, pa i najbrojnija srpska manjina, imaju sva prava, da poštuju ovu državu, da je vole, grade i njeguju. »Da je ovo naša država, a ne ona država iz 1941. godine. To nije naša država i nikada nije bila«, dodao je.

Milanović je rekao kako su zadnjih stotinu godina Hrvatsku po značaju i utjecaju u političkom životu obilježila tri čovjeka – Stjepan Radić, Josip Broz Tito i Franjo Tuđman, koji je i sam bio partizan i antifašist što, istaknuo je, nikada nije tajio niti se toga stidio.

»Kome krivo, a kome pravo. Ono što je bilo 1945. ne može se uspoređivati s onim što je bilo 1991. ili 2001. godine. Svatko dobronamjeran to zna, svatko dobronamjeran će to reći svojoj djeci, ali temeljna poruka ostaje – Hrvatska danas je moderna, demokratska država u kojoj vlada pravo, u kojoj vladaju prava svih njezinih građana bez obzira na njihovu nacionalnost, bez obzira na njihovo rođenje. Ta Hrvatska teško da bi postojala bez tadašnjeg vodstva partizanskog pokreta, ta država nikako ne bi postojala bez hrvatskih branitelja i bez onih koji su je 1991. godine nesebično odveli u pobjedu. Živjela moderna Hrvatska, živio hrvatski antifašizam. Volimo i gradimo svoju Hrvatsku«, zaključio je.

Grabar Kitarović: Treba očuvati antifašizam, ali ne i komunizam

brezovica_2015_kitarovicPredsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović u Brezovici je svim hrvatskim građankama i građanima čestitala Dan antifašističke borbe, poručivši kako hrvatsko društvo želi očuvati antifašizam kao povijesnu vrijednost, ali ne i komunizam kao niti jedan drugi totalitarni poredak.

Istaknula je kako 22. lipnja 1941. sažima povijest antifašističke borbe u Hrvatskoj, kao jedne od važnih etapa povijesnog hoda ka hrvatskoj slobodi i neovisnosti. »Bio je to početak borbe za oslobođenje Hrvatske od okupacije kojoj je ustaški režim pružao podršku u ime ostvarenja hrvatske države, kompromitirajući je, međutim, predajom dijela povijesnih hrvatskih krajeva okupacijskim silama te zločinima i progona na rasnoj i političkoj osnovi. To su povijesne činjenice koje danas, 74 godine od spomenutog događaja, možemo i moramo ustvrditi bez ideoloških i drugih prijepora«, poručila je Grabar Kitarović.

Naglasila je kako se, vođen idealima slobode i socijalne pravde, antifašistički pokret u Hrvatskoj razvio kao nigdje u Europi – u odnosu na broj stanovnika Hrvatska je s oko 200.000 boraca potkraj rata imala najmasovniji pokret otpora, podnijevši relativno najveće žrtve s oko 64.000 poginulih.

Usporedo s oružanom borbom, dodala je, na zasjedanjima ZAVNOH-a utrt je put državnosti Hrvatske kao federalne jedinice u sklopu bivše Jugoslavije. »S državno-pravnom podlogom tada stečenom, hrvatski je narod pola stoljeća poslije proglasio državnu neovisnost i obranio Hrvatsku u Domovinskom ratu. Bio je to završetak naše povijesne borbe za slobodu i neovisnost. Današnja svečanost podsjeća nas kako je jedna od dionica tog dugog puta započela upravo ovdje«, poručila je Grabar Kitarović.

Naglasila je međutim da smo, poštujući povijesnu istinu, zreli priznati i što se događalo potkraj i nakon Drugog svjetskog rata – masovne likvidacije i progoni, konfiskacija imovine i druge prisilne mjere protiv proglašenih narodnih neprijatelja, koje se ne mogu ni s čim opravdati niti pozitivno vrednovati.

»Antifašizam želimo čuvati kao povijesnu vrijednost, komunizam ne kao niti jedan drugi totalitarni poredak. Govoreći o vrijednostima antifašizma potrebno je razlučiti opravdanu borbu protiv okupacije i totalitarnih ideologija fašizma i nacizma te ustaških i četničkih zločina, od onoga što sav demokratski svijet odbacuje kao negativno naslijeđe totalitarne komunističke ideologije«, rekla je Grabar Kitarović.

Istaknula je kako danas, kao suverena država i punopravna članica EU uključena u sve važne međunarodne političke i gospodarske procese, Hrvatske i njen društveni život više ne trebaju biti opterećeni prošlošću.

»Želimo povijest prosuditi objektivno i trijezno, jer jedino tako, slobodni od jednostranih fokusiranja s bilo koje strane, napokon se možemo složno posvetiti izgradnji budućnosti. A osnova su uvijek tome sloboda i mir koje smo ostvarili zajedništvom u Domovinskom ratu i međusobno poštovanje. To zajedništvo tada stvoreno može i treba biti i sada uvijek nadahnuće našem zajedništvu u samosvjesnoj posvećenosti izgradnji stabilne i uspješne države i svim dobrima bogatog društva. Svatko je za to odgovoran, svatko tomu može i treba dati svoj doprinos«, poručila je predsjednica.

Naglasila je kako hrvatski narod i svi građani Hrvatske moraju biti jedinstveni u želji za boljom i prosperitetnijom Hrvatskom »u kojoj nema nimalo mjesta nikakvoj mržnji, diskriminaciji, veličanju fašizma, totalitarizma i diktatura, onom Hrvatskom gdje se jednako štuje i hrvatski narod i sve nacionalne manjine, u kojoj se ne govori mi ili oni, već se na istini, poštenju, domoljublju i zajedništvu gradi bolja Hrvatska«.

Habulin: Neki nas žele gurnuti na stranu poraženih

Predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske Franjo Habulin upozorio je pak »na nastojanja ekstremne desnice da Hrvatsku gurne na drugu stranu, na stranu poraženih«.

»Pojava kukastih križeva i ustaških pozdrava na stadionima nije tek izraz huliganskog nestašluka, nego posljedica toga da se u školama o Drugom svjetskom ratu malo uči. Do kukastog križa na Poljudu nije bilo adekvatne reakcije, a sada se sve stranke zgražaju. Svi trebaju osuditi ekstremnu desnicu koja ima odlike fašizma i napokon treba početi primjenjivati zakon u takvim slučajevima«, rekao je Habulin.

Gradonačelnica Kristina Ikić Baniček u svom govoru istaknula kako su se hrabri ljudi, razlikujući dobro i zlo, u šumi Brezovici kod Siska suprotstavili moćnom neprijatelju, kojemu su se u to vrijeme predavali i znatno veći i moćniji. »Učinili su to kao komunisti s crvenom zvijezdom petokrakom na čelu. Zahvaljujući Vladi Janjiću Capi i najboljim mladim ljudima koji su u tom trenutku živjeli u Sisku, Sisak prvi, a potom Dalmacija, Banija i cijela Hrvatska, odabrali su svjetlo i ispravni put koji im je u tom trenutku nudila samo zvijezda petokraka. Mi smo slobodna i suverena država jer smo i 1941. godine, kao i 1991. godine izabrali teži, ali ispravi put«, rekla je gradonačelnica Kristina Ikić Baniček.

bandic_brezovicaU povodu Dana antifašističke borbe, izaslanstvo Grada Zagreba, predvođeno gradonačelnikom Milanom Bandićem položilo je vijenac i zapalilo svijeću na Grobnici narodnih heroja na gradskom groblju Mirogoj, a nakon toga izaslanstvo je, u okviru središnje svečanosti u povodu Dana antifašističke borbe i 74. obljetnice osnivanja 1. sisačkog partizanskog odreda, položilo vijenac i zapalilo svijeću u Spomen parku u šumi Brezovica kraj Siska.

Na svečanosti u Brezovici bili su i predstavnici Sabora, HAZU-a, brojnih organizacija i stranih veleposlanstava. (zg-magazin / hina)