Milan Bandić: Iz mjeseca u mjesec bilježimo porast dolazaka turista

Milan Bandić: Iz mjeseca u mjesec bilježimo porast dolazaka turista

Prema statistici za 2011, Zagreb je posjetilo 664.176 turista koji su ostvarili 1.144.266 noćenja, što u odnosu na 2010. predstavlja porast od deset posto u dolascima i noćenjima / Hotelski gosti tijekom boravka u Zagrebu troše u prosjeku 144 eura po osobi (zajedno sa smještajem), dok su hostelski gosti troše nešto manje – u prosjeku 51 euro po osobi / Zagreb napredovao sa 171. mjesta na ljestvici svjetskih kongresnih destinacija na 79. mjesto, od sveukupno 309 gradova u konkurenciji. Što se Europe tiče, rezultat je još bolji pa je tako Zagreb zauzeo 42. mjesto, između 159 europskih gradova, po broju organiziranih međunarodnih skupova i kongresa u 2010.

Iako je uvriježeno mišljenje da su mlađi gosti slabije platežne moći i samim time možda „manje bitni“, Zagreb sve svoje goste dočekuje otvorenog srca i svaki gost mu je jednako važan, bez obzira na dob, gdje odsjeda i odakle dolazi. Ne treba ih podcjenjivati, već im se treba radovati. Vratit će se jednog dana s obiteljima u grad svoje mladosti gdje im je bilo lijepo

Razgovarao: Boris Jagačić

Naš grad postaje sve poželjnije odredište turista. Trend porasta broja posjeta i noćenja se nastavlja, dobro kotiramo i kao kongresna destinacija… Čemu možemo zahvaliti za taj uspjeh? Tko najčešći turisti u Zagrebu, koliko oni troše i što se planira kako bi se ostvario još veći turistički rast – samo su neka od pitanja na koja je u razgovoru za ZG-MAGAZIN odgovara zagrebački gradonačelnik i predsjednik turističke zajednice grada Zagreba Milan Bandić.

Krajem listopada 2009.  s mjesta predsjednika Turističke zajednice grada Zagreba smijenili ste Ivu Jelušića, nakon što je u našem gradu zabilježen sveopći pad turističkih aktivnosti. Kakvu ste situaciju zatekli u TZ-u?  Što je pošlo po krivu?

Sveopći pad turističkog prometa zabilježen je tih godina u cijelom svijetu, kao rezultat recesije koja se tada odrazila na svim kontinentima i u svim segmentima gospodarstva, a osobito u turizmu. Grad Zagreb nije bio iznimka, iako su zabilježeni minusi bili najmanji u Hrvatskoj, a niži i od mnogih drugih glavnih gradova. Na čelo Turističke zajednice grada Zagreba došao sam slijedom novog zakona o turističkim zajednicama, a s tog mjesta nastojao sam dati poticaj svemu što može potaknuti i na višu razinu podići turističku ponudu Zagreba, motivirati ljude koji su svim srcem u tome i promovirati nove ideje, te poticati atmosferu u kojoj se stvaraju sinergijski učinci.

Pogledajte samo kulturnu ponudu, pa i odjeke u medijima. Odjednom konstatiramo da je ta ponuda bogata, privlačna, raznolika – i kao da smo iznenađeni što je tomu tako, a tako je već neko vrijeme

Još nedavno Zagreb je bio marginalizirana, usputna turistička destinacija. Tek se posljednjih godina počeo intenzivnije izgrađivati kao poželjno odredište turista. Čemu možemo zahvaliti na pozitivnoj promjeni takve situacije?

Bez lažne skromnosti, možemo reći da je Zagreb takve rezultate očekivao i zaslužio! To se nije dogodilo preko noći, već kao rezultat našega dugogodišnjega truda i rada u promociji Zagreba kao turističke destinacije. Zadnjih par godina vidimo plodove toga rada, čemu u prilog govore i rezultati, odnosno, dvoznamenkasti porast dolazaka i noćenja koji Zagreb bilježi iz mjeseca u mjesec.

Sustavnom promocijom, suradnjom s medijima diljem svijeta, organizacijom posebnih promocija te nastupima na turističkim sajmovima i kongresnim burzama, grad Zagreb se prometnuo u jednu od obaveznih lokacija koju treba posjetiti u Hrvatskoj.

Pogledajte samo kulturnu ponudu, pa i odjeke u medijima. Odjednom konstatiramo da je ta ponuda bogata, privlačna, raznolika – i kao da smo iznenađeni što je tomu tako, a tako je već neko vrijeme.

Koliki je prihod od turizma ostvaren lani i koliki je udio turizma u BDP-u Grada Zagreba?

Zadnja važeća izvješća govore da Zagreb ostvaruje oko 6 posto (730.945) turističkih dolazaka  i 2 posto  (1.183.125) turističkih noćenja u RH (2011.godina). Turistička  potrošnja iznosi 2,271 milijuna kuna (2009.godina), a BDP za Grad Zagreb iznosi 103,331 milijuna kuna (2009.godina).

Tko su naši najčešći turisti prema dobi i porijeklu? Koliko oni troše?

Prema statistici za 2011, Zagreb je posjetilo 664.176 turista koji su ostvarili 1.144.266 noćenja, što u odnosu na 2010. predstavlja porast od deset posto u dolascima i noćenjima.

Od ukupnoga broja turista, 516.433 bili su stranci koji su ostvarili 869.222 noćenja i time ostvarili 13 posto više dolazaka te 11 posto više noćenja, nego u 2010. kada je zabilježeno 456.746 dolazaka i 785.707 noćenja. Najviše dolazaka ostvarili su gosti iz Njemačke (41.651), a slijede ih gosti iz Italije (31.478), SAD-a (30.690), Španjolske (30.367) te Francuske (26.696). Što se noćenja tiče, na prvom su mjestu također gosti iz Njemačke, a slijede ih gosti iz SAD-a, Italije, Španjolske te Velike Britanije i Sjeverne Irske.

Prema istraživanju TOMAS, koje je napravljeno u suradnji s Institutom za turizam, prosječna dob posjetitelja u Zagrebu kreće se od 28 godina za goste smještene u hostelu do 43 godine za hotelske goste. Hotelski gosti tijekom boravka u Zagrebu troše u prosjeku 144 eura po osobi (zajedno sa smještajem), dok su hostelski gosti troše nešto manje – u prosjeku 51 euro po osobi.

Zagreb je, prema ocjeni američkog turističkog vodiča Off Track Planet, jedno od najpoželjnijih destinacija mladih turista s naprtnjačama. Njima se sviđa arhitektura, noćni život, a obzirom da je riječ o osobama iz zemalja veće kupovne moći, prihvatljiva im je i cijena piva. Ipak, riječ je o populaciji koja ukupno gledano i nije veliki potrošač. Koji bi turisti trebali biti naša ciljana skupina?

Iako je uvriježeno mišljenje da su mlađi gosti slabije platežne moći i samim time možda „manje bitni“, Zagreb sve svoje goste dočekuje otvorenog srca i svaki gost mu je jednako važan, bez obzira na dob, gdje odsjeda i odakle dolazi.

Mlada populacija je populacija u koju treba ulagati jer su oni temelj budućnosti, a to znači da se od njih očekuje ponovni dolazak kroz neko vrijeme te u tom smislu treba graditi i razvijati ponudu i odnos prema mladim gostima iz cijeloga svijeta. Mlada populacija je ujedno i nositelj percepcije o zanimljivosti neke destinacije, o dobrom provodu u nekoj destinaciji. Ne treba ih podcjenjivati, već im se treba radovati. Vratit će se jednog dana s obiteljima u grad svoje mladosti gdje im je bilo lijepo.

Iako ga volimo uspoređivati te ga (premda ima svoj identitet) u žargonu nepravedno zovemo i Malim Bečom, Zagreb se u turizmu teško može uspoređivati s austrijskom prijestolnicom. Osim što ima izuzetno bogatu kulturnu ponudu – samo spomenimo četiri operne kuće i 100 muzeja – zbog koje se posjetitelji vraćaju, Beč je fenomenalno povezan  podzemnom željeznicom. Uz to, riječ je o prvoj destinaciji u svijetu kada je riječ o kongresnom turizmu. Kakva je situacija s kongresnim turizmom u nas?

Nije korektno prema Zagrebu da ga se uspoređuje s Bečom, Londom, Parizom ili sličnim glavnim gradovima te veličine. Zagreb treba uspoređivati s gradovima koji su po veličini i tradiciji sličniji njemu, poput Ljubljane, Krakowa, Rige i sl. Što se poslovnog i kongresnog dijela tiče, Zagreb je grad međunarodnih sajmova, simpozija, poslovnih susreta i jedino što mu nedostaje da zasja punim sjajem jest kongresni centar, koji bi se uskoro trebao početi graditi. Tome u prilog govore i prošlogodišnji statistički podatci prema kojima je Zagreb napredovao sa 171. mjesta na ljestvici svjetskih kongresnih destinacija na 79. mjesto, od sveukupno 309 gradova u konkurenciji. Što se Europe tiče, rezultat je još bolji pa je tako Zagreb zauzeo 42. mjesto, između 159 europskih gradova, po broju organiziranih međunarodnih skupova i kongresa u 2010. Republika Hrvatska zauzima 40. mjesto u svijetu sa 50 održanih međunarodnih skupova, a Zagreb sa 23 održana skupa zauzima uvjerljivo  prvo mjesto s gotovo 50 % svih održanih skupova u Hrvatskoj.

Možemo biti  zadovoljni postignutim rezultatima, a u tom svjetlu ističem i činjenicu  da je Zagreb u lipnju ove godine bio grad domaćin održavanja godišnje skupštine organizacije European Cities Marketing. To je organizacija koja okuplja europske turističke zajedinice i kongresne urede, a Zagreb ovo domaćinstvo cijeni kao posebno priznanje svojim naporima da se pozicionira i predstavi europskom i svjetskom tržištu kao atraktivna kongresna i turistička destinacija.

Krajem srpnja potpisali ste Ugovor o realizaciji integriranog prijevoza putnika s predstavnicima Zagrebačke i Krapinsko-zagorske županije, projekta koji bi kroz nekoliko godina omogućio putniku da s jednom kartom za javni prijevoz ode primjerice u Zagorje i obratno. Razmišlja li se možda o povezivanju turističkih ponuda Zagreba i dvaju županija, s obzirom na kvalitetniju prometnu povezanost?

Zagreb i Turistička zajednica grada Zagreba već surađuju s obližnjim županijama i to najvećim dijelom putem podržavanja tematskih, grupnih studijska putovanja novinara, čiji je razlog putovanja kontinentalna Hrvatska i njezine turističke posebnosti. Samo produbljivanje suradnje i bolje povezivanje, logičan je korak koji očekujemo da će se dogoditi. Turistička zajednica grada Zagreba podržava predstavljanje turističke ponude obližnjih županija uz grad Zagreb jer smatra da gastronomsko bogatstvo i kulturno naslijeđe susjednih regija upotpunjava i obogaćuje ukupnu turističku ponudu Zagreba. Na svim predstavljanjima turističke ponude Zagreba u inozemstvu uključena je i okolica sa  svojim zanimljivostima.

Kada francuski konzorcij Zagreb Airport International Company započinje s radovima na proširenju Zračne luke Zagreb? Je li realno za očekivati da će do 2030. u nju stizati više od šest milijuna putnika, kako govore neka predviđanja?

Povećanje putnika u Zračnoj luci Zagreb ovisi o iznimno mnogo faktora tako da svako predviđanje kakav će broj putnika biti na kraju 2030 treba primiti s određenom rezervom. Činjenica je da je Vlada Republike Hrvatske 11. travnja 2012 potpisala ugovor o koncesiji  francuskim konzorcijem Zagreb Airport International Company, a tim je ugovorom definiran rok od 180 dana za početak radova, koji se može radi zatvaranja financijske konstrukcije produžiti za dodatnih 180 dana. Trenutno je u tijeku javna rasprava o Studiji utjecaja na okoliš Zračne luke Zagreb gdje javnost može svoja mišljenja, prijedloge i primjedbe na Studiju dostaviti Upravnom odjelu za prostorno planiranje i zaštitu okoliša Grada Velike Gorice do 16. kolovoza 2012.

Prema ugovoru, Zagreb Airport International Company u tri godine treba izgraditi terminal koji bi mogao primiti  pet milijuna putnika godišnje.

Grad je prepun napuštenih lokala koji propadaju, a moglo bi ih se ustupiti tradicionalnim obrtnicima, čime bi se upotpunila turistička ponuda grada. Svojedobno se govorilo o Ilici kao ulici obrtnika, a danas ta najpoznatija zagrebačka ulica mjestimično izgleda otužno. Vjerojatno ste razmišljali o nekim rješenjima za Ilicu?

Pad kupovne moći građana uzrokovan općom gospodarskom situacijom i financijskom nestabilnošću na tržištu u značajnoj je mjeri doveo i do poteškoća u nizu  djelatnosti. Iz tog je razloga, između ostalog, došlo i do zatvaranja dijela lokala, trgovina i slično u središtu grada. S druge strane, prostori su uglavnom privatni ili u postupku povrata, pa Grad nema mogućnosti izravno utjecati na uvjete njihovog korištenja, ali da je gospodarska situacija povoljnija, tržište bi već učinilo svoje.

Inače, Grad Zagreb kontinuirano, kroz poseban Program, potiče razvoj obrta, malog i srednjeg poduzetništva, provodi mjere i aktivnosti usmjerene na očuvanje te daljnji rast i razvoj obrta, malih i srednjih poduzetnika. Provedba je, naravno,  nastavljena i u ovom, za njih gospodarski vrlo nepovoljnom razdoblju, čime se ujedno žele stvoriti uvjeti za oporavak te lakše prevladavanje nepovoljne gospodarske situacije, zadržavanje postojećih i zapošljavanje novih radnika, a time također i očuvanje poslovanja u užem središtu grada.

Za ilustraciju, od 2004. odobreno je oko 2.600 bespovratnih potpora obrtnicima za očuvanje i razvoj tradicijskih, deficitarnih i proizvodnih obrtničkih djelatnosti, te obrta koji zapošljavaju osobe s invaliditetom – u iznosu od oko 27,5 milijuna kuna. Ove  godine već je  odobreno 4,28 milijuna kuna.

Ima li načina da se urede propala pročelja na starim objektima u središtu grada stanarima koji za to nemaju financijske mogućnosti?

Problemi s obnovom fasada u gradskom središtu višeznačni su. Veliki je broj građevina u čiju obnovu se desetljećima nije ulagalo, i koje nisu održavane na odgovarajući način, što je zakonska obveza vlasnika.

Zagreb inače, kroz programe o korištenju spomeničke rente, osigurava određeni iznos za sufinanciranje obnove fasada što u pojedinim slučajevima, ako se zadovolje kriteriji, može ići prema stopostotnom iznosu. Omjeri financiranja ovise o složenosti zahvata na građevini, a sve je definirano Pravilnikom o korištenju sredstava spomeničke rente.

Kavana Korzo: Nekad popularno okupljalište Zagrepčana …

Gdje je zapelo s davno najavljenim otvorenjem kultne kavane Korzo, svojedobno popularnog okupljališta Zagrepčana?

Pravna zavrzlama završena je tako da je prošle godine utvrđeno vlasništvo Republike Hrvatske. To znači da Grad Zagreb nema mogućnosti upravljanja tim, nekada kultnim, zagrebačkim prostorom. 

Advent u Zagrebu stasao je u manifestaciju koja je prerasla lokalne okvire. Ona je uspjela pomiriti ukusno dekoriran ambijent, lokaciju na koju su građani naviknuti (Bogovićeva i okolne uličice) s dodatnim sadržajem na središnjem gradskom trgu. Što se još može učiniti za promociju zagrebačkog turizma? Imate li u planu još neke projekte u turizmu koji bi se mogli uskoro realizirati i koji bi mogli doprinijeti zapošljavanju u turističkoj djelatnosti?

U okviru svojih mogućnosti, Grad i TZGZ trude se što više promovirati Zagreb te obogatiti turističku ponudu, ali ne samo ponudu, već i olakšati posjetiteljima pristup informacijama – kroz otvaranje novih informativnih centara, uvođenje različitih inovacija kao što su npr. hodajući informatori, a za promociju u inozemstvu iznimno je važna i suradnja s medijima, korištenje interneta i društvenih mreža, ne zaboravljajući, naravno, niti klasične turističke sajmove.

Što se adventa tiče, u tijeku je izrada još bogatijeg programa. Očekujem još bolju ponudu na Trgu bana Jelačića, Zrinjevcu, Britanskom trgu, Gornjem gradu, obnovljenom Cvjetnom trgu, a ove godine svojim će se programima pridružiti i Muzej za umjetnost i obrt. Osim postavljanja billboarda u susjednim zemljama koji pozivaju na zagrebačka adventska događanja, jedan od elemenata promocije jest i postavljanje božićne jelke u Beču pretprošle, u Rimu prošle i, kako planiramo,  u Berlinu ove godine, na glavnim trgovima kada ga, okićenog  na poseban zagrebački  način predajemo  gradonačelnicima tih gradova.

Pored adventa, potrebno je istaknuti i ljetna događanja, festivale, gostovanja, koncerte koji Zagreb čine posebno atraktivnim i u vrijeme kada se uobičajeno razmišlja o moru. Promenadni koncerti subotom, plesne večeri petkom, smjena straže, koncerti u Maksimiru, na Gornjem gradu itd, sve su to prepoznali i strani turisti – dovoljno je prošetati gradom i vidjeti koliko ima turista i kako uživaju u Zagrebu.   

Zajednički cilji svih naših planova i projekata – produljenje boravka gostiju u Zagrebu te poboljšanje turističke i kongresne ponude našega glavnoga grada.

I za kraj, koje je omiljeno vikend odredište zagrebačkog gradonačelnika?

Zagreb.