Mikulić: O uređenju javnih površina mora odlučivati struka, a ne gradonačelnik

Mikulić: O uređenju javnih površina mora odlučivati struka, a ne gradonačelnik

“Razgovori i sastanci oko Imunološkog već su krenuli. Isto će biti i s bolnicom na zapadnom dijelu grada. Po pitanju otpada resorno nam je ministarstvo prvi partner i upravo tu očekujem jači angažman Grada Zagreba i pravo hvatanje u koštac s nagomilavanjem i neiskorištavanjem otpada…”, govori predsjednik Gradske skupštine

Razgovarao: Matej Knežević

Uoči jesenske sjednice Gradske skupštine razgovarali smo s njenim ponovno izabranim predsjednikom dr. sc. Andrijom Mikulićem. U razgovoru za ZG-magazin osvrnuo na odnose s gradonačelnikom Milanom Bandićem, ali i sa bivšim stranačkim kolegom Zlatkom Hasanbegovićem. O promjenama u radu Skupštine, novim gradskim projektima, ali i drugim temama, pročitajte u našem novom intervjuu.

U godini dana moga prethodnog mandata prošlo je stotinjak ljudi kroz moj ured tijekom primanja građana srijedom i od stotinjak predmeta uspjeli smo u realnim vremenskim rokovima riješiti čak 96 što je gotovo stopostotna učinkovitost…

Bliži se sjednica Gradske skupštine. Što možemo očekivati u jesenskom sazivu?

Prije svega ovaj je saziv Skupštine drukčiji po broju stranaka, klubova koji participiraju. S obzirom na to očekujem mnogo više prijedloga, a samim time i rasprave, nadam se što kvalitetnije. Dosta je projekata koji se do kraja godine trebaju realizirati. Tu su i veliki infrastrukturni projekti poput žičare i remetinečkog rotora, čije su prve faze, nacrt, projektiranje i sl. tek započete. Uvijek govorim da smo mi zastupnici ti koji moramo pratiti izvršenje stavki proračuna i upozoravati na propuste, ako ih ima. To očekujem u još jačem intenzitetu i u novom sazivu Skupštine. Kako sam najavio prilikom izbora za predsjednika Skupštine, očekujem i više poštovanja zastupnika jedni prema drugima, ali i prema samoj instituciji. Izlaganje pojedinaca u prijašnjem sazivu nekada je izgledalo kao ili je graničilo s nepoštovanjem prema drugom kolegi/ici,  svašta se moglo čuti za govornicom, što je prilično neozbiljno. I kao zastupnik u Skupštini, pa i u Hrvatskom saboru, trebam paziti da ono što izgovaram ima nekakvo čvrsto uporištu u smislu činjenica i vidljivih argumenata. Prozivanje, optuživanje, galama, cirkus… Kada vam nabrojih ovih par stavki, vjerujem da ćete se složiti da one ne mogu ići uz Gradsku skupštinu. Htio bih da se malo više usredotočimo na to, na pokazivanje primjera građanima da svoj glas nisu dali u vjetar, već da izabrani zastupnici uistinu opravdavaju njihova očekivanja.

Jedan ste od rijetkih skupštinara koji je u ovo vrijeme ostao u Zagrebu. Koji je razlog tome?

Što sam stariji, sve manje imam godišnjeg odmora (smijeh). Tijekom ovih udarnih dvadesetak dana kada je sezona godišnjih odmora nekoliko dana u tjednu spojim na moru pa se onda vraćam natrag za Zagreb. Čak i kada sam van grada, iz posla se teško mogu isključiti. Obaveze ljeti ne prestaju, a za ovaj posao, kao i uz to što sam predsjednik HDZ-a Grada Zagreba nemam taj luksuz potpuno se isključiti od posla.

Rekli ste u jednom intervjuu da Gradsku skupštinu treba pozicionirati na mjesto koje joj pripada? Koje je to mjesto?

Istraživanja su nam pokazala da mizerni postotak ljudi zna za Skupštinu Grada. Tu treba raditi na prepoznatljivosti institucije. Još važnije od toga, Skupština treba biti percipirana kao glavno mjesto odlučivanja o najvažnijim projektima za ovaj grad. Naravno da gradonačelnik koji ima izvršnu funkciju sam ima mogućnost predlaganja, odlučivanja o projektima do određenog iznosa. No upravo su zastupnici i Skupština kao predstavničko tijelo ti koji moraju biti glavni faktor kreiranja one politike, koja će biti za najveći broj naših sugrađana ispravna. Nijedna ideja koja ima takoreći glavu i rep i stvarno donosi određena poboljšanja u funkcioniranju Zagreba, ne može biti odbijena. To nikome nije od koristi, a što budemo više davali prostora kvalitetnim rješenjima, time ćemo i mi kao skupštinari biti tim više bolje i jače percipirani kod naših sugrađana. Kad kažem kvalitetna, cjelovita rješenja, tu ne mislim na populističke mjere koje su kratkog trajanja i dugoročno donose više štete nego koristi. Dugoročna učinkovitost odluka koje donosimo jedino može biti na sveopće dobro.

U kojoj fazi je elektronsko glasovanje, koje ste najavili, te koliko je novaca iz gradskog proračuna izdvojeno za tu namjenu?

Zahtjev za pokretanje postupka javne nabave, projektni zadatak i ostala potrebna dokumentacija upućeni su Stručnoj službi gradonačelnika, Sektoru za informacijski i komunikacijski sustav Grada, koji ih je dalje u skladu s procedurom proslijedio Uredu za javnu nabavu. Za nabavu i implementaciju sustava elektronskog glasovanja osigurano je 1,5 milijuna kuna (PDV tu nije uračunat).

Je li doista najvažnije pitanje u Zagrebu promjena imena Trga maršala Tita, kada govorite o kapitalnim projektima i suradnji svih strana?

Postoje teme koje u medijskom prostoru nađu više mjesta, a spomenuti trg jedna je od takvih tema. Kao zastupnici u Skupštini odlučujemo između ostalog i o preimenovanjima naselja, ulica i trgova. Ovaj je trg specifičan s obzirom na njegove konotacije te na povijesnu pozadinu i značenje imena, koji su ovdje bili presudni da se mijenja naziv trga. Meni je osobno žao da više prostora nađe ime tog trga u medijima, nego problem dotrajalih škola koje su svakodnevna opasnost djece u školama u metropoli! Da se jači medijski pritisak napravi, možda više ne bi imali situacije poput pojedinih škola koje 25 i više godina ne mogu dobiti dvoranu za tjelesni. To sam vam sada dao za primjer. I da, mnogo je više problema koji su kod naših sugrađana svakodnevni, a krivnju za to što ti problemi ne izbijaju u prvi plan ne bih stavljao ni na koga sada. Ja te probleme nastojim što je moguće brže i bolje rješavati direktno s našim sugrađanima i s Gradskom upravom i uglavnom bez ikakve pompe i spektakla.

Tko bi trebao platiti promjenu dokumenata ljudima koji žive na spomenutom trgu?

Postoji odluka Skupštine iz 2001. kojom je utvrđeno da će Grad Zagreb iz proračuna podmirivati građanima troškove nastale zbog promjene osobnih dokumenata svaki put kada Gradska skupština Grada Zagreba preimenuje javnu površinu (trg, ulicu) počevši od preimenovanja Trga hrvatskih velikana u Trg žrtava fašizma i Trga burze u Trg hrvatskih velikana. Izglasavanjem preimenovanja Trga maršala Tita u Trg Republike Hrvatske, isti će postupak s tim građanima biti kao i u prethodnim slučajevima.

Na koji način će se to konkretno riješiti?

Kažem, stupanjem na snagu odluke o preimenovanju Trga maršala Tita u Trg Republike Hrvatske, Grad Zagreb će, vjerojatno prema uobičajenom postupku u tim situacijama, građanima podmiriti troškove nastale promjenom adrese. I takva odluka i praksa postoje još od 2001. godine.

Kad biste Vi mogli predložiti neko drugo ime spomenutom trgu, kako bi se on zvao?

HDZ je kad je izašao prošle godine (po drugi put) s inicijativom za promjenu tog trga, predložili smo da to bude Kazališni trg. Gradonačelnik je rekao ići s prijedlogom Trg Republike Hrvatske što naravno podržavam. Mogli bi s nazivima i imenima u nedogled što nema smisla.

Zašto baš tako te što za Vas predstavlja spomenuti naziv?

Zadovoljan sam s prijedlogom imena Trg Republike Hrvatske.

U kakvim ste odnosima sa Zlatkom Hasanbegovićem, nakon njegova izlaska iz Hrvatske demokratske zajednice?

Kolegijalnim, korektnim. Oboje smo zastupnici u Saboru, sada i Skupštini i s obzirom da mi je donedavno g. Hasanbegović bio potpredsjednik u Gradskom odboru, nadam se i u budućnosti korektnoj suradnji. Osobito sada, kada je on sa svojom listom dio većine koju čine Stranka rada i solidarnosti Milana Bandića, HDZ te Neovisni za Hrvatsku.

Je li gospodin Hasanbegović zauvijek zatvorio vrata od HDZ-a?

Kako očekujete da vam ja odgovorim na to pitanje? To ćete njega morati pitati.

“Građani mi dolaze sa raznim problemima – od onih sa stanarima u svojim zgradama, preko prometnica, komunalnih pitanja pa do onih koji dođu samo pohvaliti ili iskritizirati moj rad pa i predložiti nekakav projekt”

Spominjali ste i velike kapitalne projekte te suradnju s Vladom. Jeste li ih već kontaktirali nekog od njenih predstavnika, i ako da o kojim temama ste razgovarali, te sa kime?

Razgovori i sastanci oko Imunološkog zavoda već su krenuli. Isto će biti i s bolnicom na zapadnom dijelu grada. Pitanje otpada – tu nam je resorno ministarstvo prvi partner i upravo po ovom pitanju očekujem jači angažman Grada Zagreba i pravo hvatanje u koštac s nagomilavanjem i neiskorištavanjem otpada.

S kojim problemima Vam građani najčešće dolaze?

Širina problema vam se kreće doslovno od problema koje građani imaju sa stanarima u svojim zgradama, preko prometnica koje nikad nisu potpuno bile uređene, komunalnih pitanja pa sve do onih ljudi koji dođu samo pohvaliti ili čak iskritizirati moj rad pa i predložiti mi nekakav projekt.

Koliko ste konkretno problema riješili, kao predsjednik Gradske skupštine?

U godini dana moga prethodnog mandata prošlo je stotinjak ljudi kroz moj ured tijekom primanja građana srijedom i od stotinjak predmeta uspjeli smo u realnim vremenskim rokovima riješiti čak 96 što je gotovo stopostotna učinkovitost. Tu mogu i spomenuti majke odgajateljice koje su mi ukazale na određene stavke koje odlukom o naknadama njima uopće nisu obuhvaćene pa smo to naknadno rješavali kroz dopune. Škola u Granešini – nakon moje prve posjete njima uspjeli smo u proračun staviti stavku od otprilike 20 milijuna kuna kojom će djeca nakon 25 godina dobiti sportsku dvoranu. Mnogo je primjera, a mene osobno veseli što su ishodi većine njih pozitivni za naše sugrađane što je na kraju krajeva i najbitnije.

Žive li Zagrepčani bolje nakon Vašeg prošlog mandata?

Da uspijem riješiti jedan problem nekome od naših sugrađana, već sam napravio nešto dobro. Brojka od 96 riješenih predmeta koji su otvoreni tijekom primanja građana u godini dana je odlična brojka i tu mi je drago da sam bio taj koji je mogao pomoći. To je predsjednička funkcija. S druge strane, postoji ona funkcija gdje sam se sa svojim zastupnicima HDZ-ova kluba prilično žustro borio da odluke koje na Skupštini donosimo budu cjelovite, zaista u javnom interesu te da prijedlozi koji su od danas do sutra u Skupštini ne prolaze.

Gdje ima mjesta za napredak?

U ovoj tripartitnoj suradnji koja čini većinu u Skupštini. Tri su glave pametnije nego jedna, a 17 točaka našeg zajedničkog programa čine okosnicu svega i na to se maksimalno trebamo orijentirati. Činjenica je da u gradu zaista zaostajemo za nekim drugim europskim gradovima po prometnim I infrastrukturnim projektima, tako da će prostora za ideje i načine realizacije biti napretek.

Kako će se, po Vašem sudu, riješiti slučajevi poput parka u Savici i gradnji u Sigetu?

Postoje zakoni o uređenju, postoje prostorno planski dokumenti, postoje ljudi koji su obrazovani samo za takva pitanja. Prema tome, struka je, ne gradonačelnik, najrelevantnija izjasniti se oko takvih pitanja, a onda je na upravnim tijelima da svoje prijedloge provode u skladu sa svim stručnim propisima. Jednako tako, građanima se u ovakvim situacijama mora objasniti što se i na koji način planira raditi. Sve se u gradu, naravno osim privatnih ulaganja, gradi javnim novcem i ne vidim problem da se na sva sporna pitanja da i odgovor ljudima.

Trebaju li građani imati mogućnost odlučivanja o svojim površinama, kao i gradski oci?

Glasovanjem na izborima biraju se predstavnici građana u Skupštini koji svojim mandatom imaju pravo u ime onih koji su ih birali predlagati i odlučivati. Referendum je pak nešto drugo i za referendum se zna koja procedura mora biti zadovoljena. Prema tome, poštujmo institucije kao i mandate koje su, tako reći, dale punomoć zastupnicima da rade u ime njih. Nije dobro podlijegati populizmu.

Kad će djeca u Granešini konačno dobiti dvoranu, o kojoj ste govorili u prosincu prošle godine, kada je gradonačelniku trebala potpora iz Vaših redova?

Zbog te sam djece i roditelja posebno sretan! Natječaj za izvođača radova je završen, a početak radova očekuje se u rujnu.

Vaš zaključak, komentar za kraj?

Nemam ništa posebno za dodati. Hvala vam na razgovoru i nadam se da ćemo od prve naredne sjednice već imati dosta tema i projekata o kojima ćemo razgovarati u budućnosti.

Ostavi komentar

*