Migranti sve više koriste aktivne mjere zapošljavanja HZZ-a

Migranti sve više koriste aktivne mjere zapošljavanja HZZ-a

Kezele je rekla kako su kao najučinkovitije mjere zapošljavanja prepoznate potpore za zapošljavanje, obrazovanje nezaposlenih, osposobljavanje na radnom mjestu i javni radovi

Ivana Vranješ

Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) u ponedeljak je u prostorijama Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) prezentirao mjeru Osposobljavanje na radnom mjestu s naglaskom uključivanja migrantske populacije na tržište rada. Kako je rečeno, jedan od preduvjeta uspješne integracije migranata je zapošljavanje. No mjere zapošljavanja nužno je kontinuirano promovirati među migrantskom populacijom, ali i među poslodavcima.

Patricija Kezele iz HZZ-a je rekla kako je u proteklih 12 godina ukupno 650 ljudi odobrena supsidijarna zaštita.

„Osobe pod međunarodnom zaštitom koje su prijavljene u evidenciju HZZ-a prema zakonu su izjednačene s hrvatskim državljanima i imaju jednaka prava na tržištu rada i Zavodu. No zbog objektivnih razloga korištenje nekih mjera zapošljavanja je otežano“, rekla je Kezele. Najveća prepreka je jezična barijera te se bez tumača teško mogu prijaviti u evidenciju za nezaposlene, obaviti savjetovanje kao i druge usluge. Velika barijera je i nepostojanje dokumenata za dokazivanje stupnja obrazovanja te su bez tih dokumenata tretirani kao neškolovani.

Kulturološke razlike ipak predstavljaju barijeru

Barijeru predstavljaju i kulturološke razlike, jer sve kulture nemaju jednak odnos prema radu i institucijama. Kezele je rekla kako su kao najučinkovitije mjere zapošljavanja prepoznate potpore za zapošljavanje, obrazovanje nezaposlenih, osposobljavanje na radnom mjestu i javni radovi. Poslodavac koji želi zaposliti migranta mora osigurati materijalne, kadrovske i organizacijske uvjete za provođenje osposobljavanja i stručne prakse te jednog mentora za najviše tri osobe.

„Trenutno je u evidenciji HZZ-a s 30. rujna registrirano 138 osoba pod međunarodnom zaštitom, a najveći dio njih je registriran u Zagrebu. Od 2012. do 2018. samo 19 je osoba je bilo uključeno u mjere aktivne politike zapošljavanja, ali vidimo trend sve većeg interesa poslodavaca što je rezultat oporavka tržišta rada i nedostatak radne snage te su poslodavci prepoznali migrantsku populaciju kao izvor radne snage za određene poslove. Od tih 19 migranata njih osam je ove godine uključeno u mjere aktivne politike zapošljavanja. Mjera koja je najpopularnija, u koju je najviše osoba bilo uključeno je mjera osposobljavanja na radnom mjestu, zbog stjecanja javne isprave osposobljenosti. To je mjera koja je ove godine korištena za pet osoba, gdje osobe uz radno iskustvo dobivaju i obrazovanje, javnu ispravu o osposobljenosti i postaju konkurentne na tržištu rada“, rekla je za ZG-magazin Patricija Kezele. Dodala je da za vrijeme trajanja mjere dobivaju i novčanu potporu i nakon mjere kada polože ispit su spremni za tržište rada.

Iranac želi nastaviti raditi i živjeti u Hrvatskoj

Zdravstvena ustanova za njegu u kući Sanatorij Ćorluka kroz mjeru aktivne politike zapošljavanja osposobljavanje na radnom mjestu zapošljava petero migranata.

„Migranti rade pomoćne poslove, u kuhinji na pripremi obroka, s korisnicima koji su na smještaju. Do njih smo došli preko JRS-Isusovačke službe za izbjeglice. Moji djelatnici su radili s njima, šest mjeseci su učili hrvatski jezik, pohađali su i obrtničko učilište. Naša iskustva s njima su vrlo pozitivna. Za njih taj posao znači financijsku sigurnost da bi mogli planirati budućnost u Hrvatskoj“, rekao je Pavo Ćorluka, osnivač i predsjednik Uprave Sanatorija.

Jedan od korisnika mjere zapošljavanja je Puria Javidi iz Irana s kojim je i supruga. „U Hrvatskoj sam od listopada 2016. godine. Osam mjeseci živim u Zagrebu, a prije sam živio u Kutini. Posljednjih šest mjeseci sam korisnik mjere HZZ-a, uz pomoć JRS-a. Pohađao sam školu u Obrtničkom učilištu, a praksu sam obavljao u Sanatoriju Ćorluka u kuhinji. U ovih zadnjih šest mjeseci bolje mi ide hrvatski jezik, naučio sam puno o kulinarstvu i želja mi je ostati raditi u Sanatoriju Ćorluka i živjeti u Hrvatskoj“, ispričao je Javidi.

Zaposlili 30-ak migranata

Pater Tvrtko Barun iz JRS-Isusovačke službe za izbjeglice je pohvalio Akcijski plan za integraciju kojeg smatra kvalitetnim, ali nedostaje kapacitet njegove implementacije i koordinacija različitih vladinih i nevladinih organizacija kako bi se pomogla brža i kvalitetnija integracija migranata.

„Ove godine smo zaposlili tridesetak migranata. Postoje osobe koje žele raditi, ali treba im osigurati dimenzije koje će omogućiti da svoju želju ostvare. To je učenje jezika, smještaj, povezanost s poslodavcima, jer oni nemaju socijalnu mrežu poznanstva koja bi im mogla pomoći u zapošljavanju. Sve to vodi do toga da svi zajedno radimo na svim dimenzijama integracije“, rekao je za ZG-magazin pater Barun.

Važnu ulogu u zapošljavanju migranata odigrao je i Hrvatski Crveni križ.

„U sklopu našeg programa integracije osoba pod međunarodnom zaštitom zadnjih dvije do tri godine bavimo se njihovim zapošljavanjem. Oko pedesetak smo ljudi zaposlili, ali neki odustanu ili nađu drugi posao, jer to nisu stalni poslovi. Surađujemo s velikom mrežom poslodavaca koji su voljni zaposliti migrante, ali stvar je u tome da naši korisnici hrle ka nekim bolje plaćenim poslovima, na primjer u građevini, a onda nakon mjesec dana odustanu jer im je posao pretežak. Posla ima, ali oni nažalost često biraju poslodavce. Što se tiče samih poslodavaca ima i dobrih i loših iskustava. Prije dvije do tri godine bilo je više diskriminacije, ali ona je sve manja jer je potreba za radnicima sve veća“, istaknula je Maja Kadoić iz Hrvatskog Crvenog križa. Dodala je da je Hrvatski Crveni križ prije tri godine provodio projekt kojim se omogućilo zapošljavanje 11 migranata na pomoćnim zanimanjima.

Pučko otvoreno učilište iz Zagreba provodilo je europske projekte ZG Kompas i Ozon koji su namjenjeni obrazovanju odraslih u nepovoljnom položaju, a uključili su se i migranti.

„Radi se o više od deset zanimanja, primjerice u ugostiteljskom sektoru za kuhare, slastičare, konobare, u području ICT-a za web-dizajnera, za operatera na računalu, u području zdravstvsa za njegovatelja. Migranti su najviše interesa pokazali za ugostiteljstvo, ICT i zdravstvo. Iskustva s njima su pozitivna, jako ozbiljno pristupaju školovanju i našli su posao, u početku možda ne za ono za što su se školovali. Za ove osobe obrazovanje je važno, jer samo tako mogu imati uspješnu integraciju“, rekao je za ZG-magazin Vedran Tomšić iz Pučkog otvorenog učilišta.

Ostavi komentar

*