Mediji, norme i pravopis

Mediji, norme i pravopis

Pravopis IHJJ uz mane koje sam analizirao na drugom mjestu ima i odlike. Propisuje da se mora pisati decimalni zarez, a ne kako su to matematičari i fizičari godinama nametali decimalna točka. Druga odredba u Pravopisu IHJJ je od ona o pisanju postotka. Postotak je piše odvojeno, dakle 25 % a ne 25%

prof. dr. Igor Čatić

Nedavno je održan u Cresu po 4. puta skup Filozofija medija (Cres, 19. i 20. rujna 2014.). Na skupu se predstavljene mnoge zanimljive misli, od kojih valja ovom zgodom izdvojiti dvije.. Prvo, mediji su trenutno najvažnija ljudska djelatnost. Drugo, naklada tiskanih medija u Hrvatskoj jako je opala u posljednjih nekoliko godina. Ima li to veze s normama i pravopisom Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje?

Skup Filozofija medija, bio je vrlo uspješno organiziran, čemu su osobito pridonijeli kopredsjednici prof. S. Alić i prof. D. Vuksanović, a jedan od rijetkih takve vrste u Europi. Ne samo usput, u organizaciji skupa i kao predavači vrlo zapaženi doprinos dali su nastavnici Sveučilišta Sjever – Sveučilišni centar Koprivnica.

Što se čulo na tom skupu? Tiskani mediji postaju sve rjeđi i s manjom nakladom. Od 2008. do 2013. broj tiskanih dnevnika u Hrvatskoj opao je sa 17 na 12, a naklada od 700.000 tisuća na svega 400.000 dnevno. Prema tome glavni postaju elektronički mediji.

Istodobno mediji su u svijetu postali najvažnija ljudska djelatnost. Istina, ne omogućuju još da ih jedete, da spavate u njima ili da se odijevate, ali vas mijenjaju kao osobnost. Ispiru vam mozak, posebno, lukavo smišljenim patkama. Nekada su to bile novinarske patke, ali danas svi patkare, a osobito elektronički mediji. A i o patkarenju je bilo riječi na skupu.

Ako su mediji trenutno najvažnija ljudska djelatnost, postavlja se pitanje kako su povezani s normama i najnovijim Pravopisom. Koji je obvezan samo za udžbenike.

Pravopis IHJJ uz mane koje sam analizirao na drugom mjestu ima i odlike. Propisuje, za sada barem za udžbenike (nije jasno je li to vrijedi i za sveučilišne udžbenike) da se mora pisati decimalni zarez, a ne kako su to matematičari i fizičari godinama nametali decimalna točka. To se temelji na odgovarajućim hrvatskim normama. Kojih se po običaju nitko ne drži. Druga odredba u Pravopisu IHJJ je od ona o pisanju postotka. Postotak je piše odvojeno, dakle 25 % a ne 25%.

Zbog čega postoje pravopisne norme?

Svako djelo ima svoj život. Pravopis se usredotočio na obranu od nekih drugih primjedbi. Ovih dana razgovarao sam s jednim od autora Pravopisa i skrenuo mu pozornost da mediji usprkos svemu pišu postotak zajedno. Rekao je da nemaju ovlasti to nametati. Pa čemu onda služe pravopisi i norme nego da ih se pridržava. Razgovor je vođen pri predstavljanju jednog izvrsnog doprinosa hrvatskom strukovnom nazivlju, Enciklopedijskog rječnika analitičkog nazivlja, ugledne prof. M. Kaštelan-Macan. Pri predstavljanju nametnuo se jedan problem koji traži hitno rješenje. To je pisanje akronima ili pokrata, kako želite.

Nema smisla kratice koje su međunarodno normirane ili jako proširene pretvarati u hrvatski oblik. Primjer, popularni poli(vinil-klorid) ima pokratu PVC, ne prolazi PVK. Pokušah to još šezdesetih godina. Međutim nameće se DNK umjesto DNA za dezoksiribonukleinsku kiselinu.

Ako im se već ne može zakonski nametnuti, najmoćnija ljudska djelatnost suvremenog svijeta, mediji bi trebali smanjivati šumove. Da djeca ne uče u školi 25 % ili 1,7 a u medijima vide 25% i 1.7. Ili da u pola predmeta uče da se jedan cijeli i sedam desetinki piše kod nekih nastavnika kao 1,7 a kod drugih 1.7.

Mediji kao najutjecajnija djelatnost mnogo bi pridonijeli pravilnom pisanju i smanjili šum u komunikaciji kada bi se pridržavali normi i Pravopisa.