Licitari, med, prirodni češalj i minijaturni instrumenti na Markovom Sajmu

Licitari, med, prirodni češalj i minijaturni instrumenti na Markovom Sajmu

Licitari, med, prirodni češalj i minijaturni instrumenti samo su neki od proizvoda koje se u ovih dana može pronaći na Markovom sajmu na Trgu bana Josipa Jelačića. O samim proizvodima i njihovim kreatorima, razgovarali smo u nastavku teksta.

Matej Knežević

U Zagrebu, točnije na Trgu bana Josipa Jelačića, otvoren je u četvrtak sedamnaesti Markov sajam. Na njemu se može naći veliki broj izlagača iz cijele zemlje.  Ondje su i prepoznatljivi zagrebački proizvodi i obrtnici. Među njima treba istaknuti četvoricu veličanstvenih: Dragutina Marijana Volarića, Antuna Penezića, Ivicu Milla  i Gorana Martinija.

Prvi za sebe voli reći da je seljak, sluga u vinogradu gospodnjem koji luta šumama i krade pčelama med. Kaže da se bavi proizvodnjom meda oko 37. godina, te daj je taj zanat ispekao zahvaljujući svome pokojnom ocu. Pred sedamnaest godina okrenuo se ekološkom uzgojem meda. Što se pak prodaje tiče, Volarić kaže da ne ide najbolje, budući da njegove mušterije koje su mahom starije životne dobi, nisu dobile mirovine.  Ističe, kako je vrijeme meda prošlo, no toga ne sprječava da prodaje druge proizvode. Na njegovom štandu, kupci mogu pronaći medicu, rakije i druge proizvode. S ponosom ističe svoj suvenir koji je prepoznat od Turističke zajednice grada Zagreba. Riječ je o glinenom lončiću, ali i o replici glinenog oglasnog stupa s Jelačić placa. Kod njega nema pravila što se tiče kupaca, budući da Volarić  smatra kako je svima koristan, bilo da je riječ o zdravoj osobi ili bolesniku. No, požalio nam se kako stranci ipak zaobilaze njegov štand budući da su vrlo škrti te nas doživljaju kao “pripadnike niže vrste, a mi smo unatoč toj svoj bijedi i siromaštvu, plemići naspram njih”.

Drugi po redu je najpoznatiji i jedini češljar na području Zagreba, ali i šire.  O njemu smo na našoj stranici, već pisali. Njegovo ime je Antun Penezić i on je jedini češljar u cijeloj Europi. Njegovi češljevi koji su izrađeni, između  ostalog, od rogova goveda, uvršteni su u UNESCO-vu nematerijalnu baštinu. Upravo “ti rogovi moraju biti od zdravog goveda”. Može se reći da je svaki od spomenutih predmeta svojevrsni unikat. Osim toga, “predmeti imaju i svoju zdravstvenu funkciju, budući da, po njegovim riječima, rješavaju probleme neplodnosti i potiču cirkulaciju”. Dobitnik je višestrukih priznanja, kako u zemlji, tako i u inozemstvu.  Zaključuje kako su svi ostali izloženi predmeti dobili na prvoj međunarodnoj izložbi sedam zlatnih odličja, te kako nitko u Europi ne izrađuje takav tradicijski nakit.

Treći obrtnik je Ivica Milla. On zajedno sa suprugom izrađuje poznati zagrebački suvenir –  licitarska srca. Kako nam kaže Ivica, licitari su prepoznatljivi prvenstveno po  boji, a potom i obliku srca koje širokim masama u Zagrebu simbolizira gostoprimstvo.  Kako kroz šalu kaže, ne zna koji mu je ovo sajam po redu, no nada se dobroj zaradi ponajviše od Slovenaca. “Slovenci znaju cijeniti stare zanate i rukotvorine, ali u zadnje vrijeme cijene  to  dosta i Koreanci. Oni su, prema riječima njegovim riječima, upoznati sa licititarima zahvaljujući brošurama u kojima se ističe taj simbol grada.  Zaključuje kako je ovo jedan od najstarijih obrta u Zagrebu, te kako je supruzin djed šezdesetih godina prošlog stoljeća učio spomenuti zanat u Maksimirskoj ulici, kod majstora Laića.

Posljednji naš sugovornik je Goran Martini, umjetnik koji izrađuje minijaturne instrumente koji se nalaze u preklopnim limenkama. Prema njegovim riječima, to je jedna vrsta reciklaže,  ali, osim toga, izrađuje i  jednu liniju nakita koja se radi od čelične žice. Iz njegovih ruku nastaju i “stranđeli”. Riječ je o anđelima koji su napravljeni za potrebe sajmova i suvenirnica.  Najveći broj svojih radova izlaže po Zagrebu i Jadranu, te se  nada najvećoj prodaji upravo stranim turistima, budući da oni njegove proizvode znaju cijeniti.

Sva četvorica gospode reći će da kod njih nema cjenkanja, odnosno  pogađanja oko cijene. Na to se  nadovezuje Volarić navodeći da se stare mušterije često vraćaju na njegov štand radi kvalitete. Konačno,  treba istaknuti kako placarina nije nimalo mala. Martini nam je za kraj povjerio kako ona iznosi preko 200 eura za četiri dana.