Marijana Petir: Olako gubimo europski novac

Marijana Petir: Olako gubimo europski novac

Tražili smo novac od Europske komisije, ali rekli su nam kako hrvatski zahtjev još nisu zaprimili. Kako se ta sredstva daju do iscrpljenja zaliha aplikaciju treba poslati što prije. Nezahvalno je što nismo ažurni pa smo i za ruralni razvoj izgubili 50 milijuna eura. Ta bi nam sredstva dobrodošla za uređenje cesta, mjesnih domova, autobusnih stajališta i mnogo toga iz ruralnog sektora

Razgovarala: Snježana Kratz

Nakon što je izabrana za europsku parlamentarku Marijana Petir, članica tri europska odbora – za poljoprivredu i ruralni razvoj, žene i ravnopravnost spolova te odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane, ZG–magazinu govori o iskustvima i Zagrebu 21. stoljeća, odnosno aktivnostima koje provodi u Bruxellesu za boljitak europske Hrvatske.

»U Hrvatskoj ljudi teško žive, a mi olako gubimo europske novce tamo gdje postoje otvorene mogućnosti da ih dobijemo. To je žalosno.«

Zašto volite Zagreb?

U Zagreb sam počela dolaziti kao mala djevojčica a kasnije sam zbog školovanja u njemu i „službeno“ boravila. Tu sam završila gimnaziju odnosno Prirodoslovni matematički fakultet Odsjek biologije i ekologije ali i Katoličko bogoslovni za teološku kulturu laika.

Znači, metropola vam nije strana?

Ne, za vrijeme obrazovanja svaki sam tjedan bila u Zagrebu a vikendi su bili rezervirani za Moslavinu. Za mene je Zagreb zapravo imao predznak školovanja.

Kakvim bi ga ocijenili?

Jedan je to od najsigurnijih i najčišćih gradova – a bila sam u mnogima. Svojim bi građanima Zagreb trebao biti učinkovito i cjenovno prihvatljiv u svim segmentima života …

… uključujući i gospodarenje otpadom ? Kako komentirate „slučaj Jakuševec“?

Odnos prema tom zagrebačkom odlagalištu komunalnog otpada kao i okolnim stanarima treba pravovaljano sanirati uz obeštećenje što i zakon regulira.

Kako?

Ponajprije zbog narušene kvalitete života, umanjene vrijednosti nekretnine ali to se ne odnosi samo na Jakuševec. Riječ je tu o ljudima koji žive uz rafinerije, tvornice i slične objekte jer njima zrak, nerijetko i voda nisu isti kao onima koji su od toga itekako udaljeni. Na taj sam problem svojedobno upozoravala u Hrvatskom saboru ali nije bilo sluha. Zapreka je bila to što se navodno nije moglo odrediti gdje je granica pravičnog obeštećenja. Na žalost nije bilo konsenzusa sudionika.

Što kažete na najave izgradnje spalionice u Resniku?

Žaloste me takve najave jer mislim da nema potrebe za njenim ustrojem.

Kako onda riješiti »rastegnuti« problem smeća u Zagrebu ?

Uvesti odvojeno sakupljanje otpada! U Kopenhagenu primjerice imate kante za smeće s četiri pretinca za razvrstavanje otpada već u kućanstvu, potom se otpad prosljeđuje u reciklažu.

Da, no to su Danci, ali kako naučiti naše ljude na kulturu pravovaljanog odlaganja otpada?

Edukacijom, stimulacijom, umanjenim računima, postoje načini. U Zagrebu su, primijetila sam, računi za vodu i komunalni otpad viši od europskih. Tu bi svakako trebalo vidjeti kako doći do ušteda.

Štedite li vi kada ste u Zagrebu?

Sada nisam u Zagrebu jer sam od ponedjeljka do četvrtka u Bruxellesu, a vikendima u Moslavini. Inače, dok sam se školovala, veći sam dio života živjela u Zagrebu na Bukovcu kod rođaka kod kojih sam bila podstanarka. Unazad četiri godine bila sam na Kvartriću.

Nedaleko njega otvarate i Ured?

Da, u Zvonimirovoj 17. Nakon uređenja taj će ured biti dostupan svim građanima koji trebaju informacije o svojim pravima, mogućnostima rješavanja određenih problema, radu Europske unije i dr. Dobrodošli su svi sa svojim prijedlozima, inicijativama, smjernicama… Očekujem da naš središnji ured u Zagrebu u potpunosti zaživi u prvoj polovici listopada, a radit će od 8 do 20 sati. Osim zagrebačkog EU uredi su već zaživjeli u Sisku i Osijeku odnosno s 1. listopada u Bjelovaru i Splitu.

marijana-petir-EUBit ćete im poveznica s Europskim zakonodavstvom?

Kao europska parlamentarka mogu tamo zastupati njihove interese. Ljudi su mi se i do sada javljali.

Što su najčešće pitali i(li) tražili?

Pitali bi kako ćemo postupiti u određenom slučaju, što sam, odnosno jesam li poduzela konkretne aktivnosti po pitanju hrvatske problematike i politike. Inače, tamošnji sam parlament već pozvala na zaštitu ženskih prava i ravnopravnost spolova, a Europskoj komisiji, točnije, od Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj čija sam članica, zatražila sam da se u mjere obeštećenja uvrste i poljoprivrednici pogođeni ruskim embargom čiji proizvodi nisu bili na listi takvih sredstava. Riječ je o proizvođačima mandarina i mliječnih proizvoda koji su u konačnici i uvršteni. U slučaju uvođenja zdravih obroka u škole poput voća i sličnog založila sam se za izmjenu kriterija Europske komisije odnosno zatražila da Hrvatska subvencionira takve obroke po našim školama jer Europska je komisija za to predvidjela 220 milijuna eura…

Taj se iznos daje zemljama članicama?

Da, no sve ovisi o Vladi Republike Hrvatske. Okviri za povlačenje sredstava su stvoreni, a koliko mi je poznato do danas resorno ministarstvo za to nije poslalo aplikaciju. Tražili smo novac od Europske komisije, ali rekli su nam kako hrvatski zahtjev još nisu zaprimili. Kako se ta sredstva daju do iscrpljenja zaliha aplikaciju treba poslati što prije. Nezahvalno je što nismo ažurni pa smo i za ruralni razvoj primjerice izgubili i 50 milijuna eura. Ta bi nam sredstva dobrodošla za uređenje cesta, mjesnih domova, autobusnih stajališta i mnogo toga iz ruralnog sektora.

Zašto nismo povukli ta sredstva?

Ministarstvo poljoprivrede nije načinilo pravovaljani program ruralnog razvoja Hrvatske. Naime, onaj koji su poslali Europska nam je komisija vratila jer nije bio dobar. Po svemu sudeći ova će godina u tom smislu za nas biti izgubljena. Žalosno je to jer u Hrvatskoj ljudi teško žive, a mi olako gubimo europske novce tamo gdje postoje otvorene mogućnosti da ih dobijemo.

Kakve su mogućnosti Zagreba 21. stoljeća?

Zagreb bi se trebao bolje povezati s Velikom Goricom, Zaprešićem i Samoborom, a prigradskom željeznicom bi valjalo prometno rasteretiti centar grada. Tako bi se smanjile gužve ali i emisije štetnih plinova. Svrsishodno bi bilo da se uvede tzv. sustav „park and ride“ kakav primjerice imaju Ljubljana i Beč. Riječ je o tome da se vozila ostave na za to predviđenim gradskim lokacijama odnosno parkiralištima ustrojenim izvan centra grada. Ljubljana, koliko znam, ima 200 takvih parkirnih mjesta, Beč 6226. Cijena dnevne parkirališne karte plus povratne za autobus je jedan euro! Da se tako nešto uvede i kod nas umnogome bi se rasteretio javni prijevoz. Primijetila sam da je u Zagrebu u zadnje vrijeme i sve više turista …

Postao je multikulturalan?

Da, kulturno je svakako živnuo. Ulaže se u razne sadržaje takvog tipa što je dobro, posebice kada je riječ o očuvanju tradicije.

S boljom posjetom turista Zagrebu treba i sadržajnija zračna luka?

Joj! Suvremenija, veća, bolja. Ali prije svega kada je riječ o zračnoj luci „Pleso“ na pamet mi prvo padaju zaposlenici nezadovoljni svojim pravima. Treba vidjeti sa investitorom kako riješiti njihove probleme, a i hrvatska se strana svakako treba zauzeti za ljude, za sigurnost njihovih radnih mjesta, plaća i materijalnih i radnih prava. Inače, da, Zagrebu kao europskoj metropoli treba veća zračna luka i bolja infrastruktura. Puno se napravilo i sa biciklističkim stazama…

… a sa kaznama za bicikliste koji voze po uskim pločnicima, bez opreme, izvan biciklističkih staza?

To svakako treba sankcionirati, ali i obratiti se odgovornim institucijama i vidjeti što se može učiniti. Pohvalno je što je Zagreb unazad nekog vremena značajno ulagao u modernizaciju javnog prijevoza no trebalo bi isto učiniti i sa prigradskom željeznicom.

marijana-petir-dolacŠto kažete na predstojeću preinaku tržnice Dolac?

Ne znam za tu odluku. Koje je njezino obrazloženje? Dolac je svakako prepoznatljivo kultno mjesto grada! Gdje će se iseliti?

Dok se ne uredi trebala bi tržnica biti izmještena na Jelačić placu. Tako najavljuju gradski oci.

Ako će se uvesti bolja kvaliteta rada za tamošnje trgovce to svakako podržavam. Ali Dolac treba ostati gdje jest jer kada smo se borili za ulazak u Europsku uniju njihove smo predstavnike i tamo vodili i svi su redom bili oduševljeni tržnicom.

Svojedobno ste se izborili za tzv. „GMO – fre“ kako naših Županija tako i zemalja Alpe – Adria, Austrije, Slovenije, Mađarske i Italije?

Od 1. srpnja to je i formalizirano. Dugo se vremena zalažem za „zemlju“ slobodnu od GMO sjemena odnosno zabrani takve sjetve. U tom sam smislu obavila razgovore sa zastupnicima zemalja regije „Alpe-Adria“ s kojima zajednički tražim(o) dobra rješenja.