„Majka“ Hlapića, Regoča i Tintilinića

„Majka“ Hlapića, Regoča i Tintilinića

Oni su je učinili najprevođenijom hrvatskom dječjom spisateljicom. Ivana Brlić-Mažuranić odrastala je uz djeda, hrvatskoga bana, pjesnika, tvorca Smail-age – Ivana Mažuranića

Dogodilo se na današnji dan, 18. travnja:

1827. – u Zagrebu osnovan Hrvatski glazbeni zavod, najstarija glazbena ustanova u Hrvatskoj. Svoje djelovanje započinje koncertom pod ravnanjem Jurja Wisnera von Morgensterna održanim u dvorani Kraljevske akademije, današnje Gornjogradske gimnazije na Katarininom trgu u Zagrebu. Toga je dana prvi put javno nastupila skupina zagrebačkih glazbenih amatera i profesionalaca. Tada je počeo rad Glazbenog društva koje je nekoliko puta promijenilo svoj naziv. Službena dozvola za rad Društva stigla je tri dana kasnije iz Budima. Dvije godine nakon osnutka, Hrvatsko glazbeni zavod je otvorio glazbenu školu, koja je 1916. proglašena konzervatorijem. Godine 1920. postaje državnom školom koja se s vremenom  preustrojila u Muzičku akademiju, koja i danas dio nastave održava u zgradi Hrvatskoga glazbenog zavoda.

1874. – u Ogulinu rođena Ivana Brlić-Mažuranić, jedna od najpoznatijih hrvatskih književnica. Njezini Malik Tintilinić, Regoč, šegrt Hlapić, ribar Palunko – likovi su koji već mnogim naraštajima čine djetinjstvo maštovitijim i uzbudljivijim. Oni su je učinili najprevođenijom hrvatskom dječjom spisateljicom. Ivana Brlić-Mažuranić odrastala je uz djeda, hrvatskoga bana, pjesnika, tvorca Smail-age – Ivana Mažuranića. Njezine prve životne i književne spoznaje u roditeljskome domu pomogle su joj da se dobro uklopi u obitelj Brlića, brojnih hrvatskih uglednika, čiji će član postati na 18. rođendan, udajom za doktora Vatroslava Brlića. Pisati je počela tek desetak godina poslije udaje, u početku samo za svoju obitelj, a zatim i za djecu diljem svijeta jer su njezini junaci vremenom progovorili na 40 jezika. Prvi su joj radovi objavljeni tek na početku 20. stoljeća, a pravu pozornost književne publike stječe 1913. godine kada su objavljene Čudnovate zgode i nezgode šegrta Hlapića, pripovijesti o sazrijevanju i životnom preobražaju od zla prema dobru bistra i vrijedna dječaka Hlapića. O temi svladavanju životnih prepreka govori i njezin povijesni roman Jaša Dalmatin, potkralj Gudžerata objavljen potkraj autoričina života koji se ugasio 21. rujna 1938.

Brlić-Mažuranić napisala je i pjesničku zbirku Slike, pedagoški intoniranu Knjigu omladini, a njezinim krunskim dijelom kritičari smatraju zbirku pripovijedaka Priče iz davnine. Pišući priče, napajala se na dvama izvorima: slavenskoj mitologiji i hrvatskim narodnim legendama, pa se tako stilski približila književnom kontekstu svoje epohe u razdoblju Moderne. Izrazito vizualno doživljavanje, neposredno izražavanje, intimna i izravna iskrenost koja podrazumijeva iskonsku ljudsku naivnost u spoznavanju – temelj su na kojem se stvaralaštvo Ivane Brlić-Mažuranić približilo zahtjevnomu senzibilitetu čitatelja – djeteta. Njezina su djela prevedena na sve važnije svjetske jezike, a i sama je prevodila s njemačkoga i francuskoga. Akademija znanosti i umjetnosti primila ju je u članstvo kao prvu ženu i dvaput ju je predlagala za Nobelovu nagradu. Često nazivana hrvatskim Andersenom i Tolkienom, Brlić-Mažuranić se originalnošću svog izričaja može ravnopravno svrstati uz rame svjetskih velikana dječje književnosti.

1898. – U Parizu umro simbolistički slikar Gustave Moureau (rođen 6. travnja 1826.), najvažniji predstavnik simbolizma te prethodnik nadrealizma; prikazuje povijesne i mitološke (Edip i Sfinga, Prikazanje).

Albert_Einstein1955. – U Princetonu u američkoj državi New Jersey umro američki fizičar, njemačkog podrijetla, nobelovac Albert Einstein, koji je svojim objašnjenjima prirode otvorio novu znanstvenu revoluciju goleme vrijednosti (rođen 14. ožujka 1879. godine u Ulmu). Sve do Einsteina materija i energija vrijedile su kao dvije posve različite pojave neovisne jedna o drugoj. Einstein obara tu teoriju tvrdnjom da masa, dakle materija i energija, nisu dvije posve različite, već jedna te ista pojava (ekvivalenti) koja se javlja na dva različita načina. Albert Einstein dao nam je onu čarobnu formulu koja utvrđuje računski omjer: energija je masa puta kvadrat brzine svjetlosti. Masa se jednim svojim djelom pretvara u energiju u nuklearnim centralama. Prema Einsteinu, kad bismo samo 56 kilograma neke tvari pretvorili u energiju dobili bismo ukupnu godišnju proizvodnju električne energije u cijelome svijetu. Znanost danas još uvijek nije u stanju masu posve pretvoriti u energiju. Einsteinova posebna teorija relativnosti sinteza je duboke analize najosnovnijih koncepcija o prostoru i vremenu. Einstein je trima dimenzijama prostora dodao novu, četvrtu dimenziju – vrijeme, i to je takozvani četverodimenzionalni sustav prostor-vrijeme. U tom sustavu ne postoji apsolutna dužina, apsolutno vrijeme, apsolutni prostor.

Sve je relativno, jer po Einsteinu, tijelo koje se sve brže kreće teče kroz sve manje vrijeme. Teoretski putnici u svemirskom brodu koji juri velikom brzinom, nakon 10 godina, pri povratku na Zemlju, zatekli bi stanje znatno starije: otac djeteta zatekao bi sina već poodmaklih godina, svoga vršnjaka. Einstein je revolucionirao mnoge postojeće pojmove, a prirodne znanosti poveo je novim putovima – stoga je naše znanstveno doba – ustvari Einsteinovo doba.

grace_kelly-marka1956. – Princ Rainer III. oženio se uspješnom američkom filmskom glumicom Grace Kelly (rođena 12. studenoga 1929. kao Grace Patricia). Kelly je poginula u prometnoj nesreći u Monte Carlu 14. rujna 1982. Prije udaje, u nešto više od godinu dana, snimila je čak 10 filmova (Točno u podne, Nazovi M radi ubojstva, Prozor u dvorište, Provincijalka, Visoko društvo…); prva je filmska zvijezda čiji je lik otisnut na američkoj poštanskoj marki.

Grace_Kelly_Signature.svg

 

 

 

(zg-magazin)