Loša vozačka kultura uzrok većeg broja poginulih u prometu

Loša vozačka kultura uzrok većeg broja poginulih u prometu

Od svih članica država Europske unije Hrvatska je na četvrtom mjestu po broju poginulih u prometnim nesrećama

Ivana Vranješ

Klub Građansko-liberalnog saveza i Hrvatske stranke umirovljenika u srijedu je u Hrvatskom saboru organizirao okrugli stol na temu “Sigurnost cestovnog prometa” kako bi se skrenula pozornost na alarmantno povećanje broja poginulih osoba u prometnim nesrećama.

Na okruglom stolu sudjelovali su profesori s Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu Ivan Dadić, Željko Marušić i Jasmina Pašagić Škrinjar te voditelj Službe za sigurnost cestovnog prometa MUP-a Josip Mataija i sudski vještak za cestovni promet Robert Spudić. Okrugli stol okupio je i udruge Preventivni program u cestovnom prometu i Sigurnost cesta, Autoklub Siget i Sindikat biciklista. Sudionici okruglog stola raspravljali su o stanju sigurnosti cestovnog prometa u Hrvatskoj, mjerama za povećanje sigurnosti, promjeni ponašanja sudionika u prometu.

Kako je rečeno, Hrvatska je 2011. godine donijela Nacionalni program sigurnosti cestovnog prometa za razdoblje 2011.-2020. s ciljem da se broj poginulih u cestovnom prometu smanji za 50 posto do 2020.

Saborska zastupnica Anka Mrak -Taritaš podsjetila je da je 2010. godine u prometnim nesrećama smrtno stradalo 426 osoba, a do 2020 očekuje se da bude 213 stradalih. Naglasila je kako je 2016. bilo 307, a prošle godine 331 poginulih u cestovnom prometu.

Stanje je alarmantno

„To je alarmantna situacija i treba razmisliti o nekoliko stvari. Na ljudski faktor ne možemo utjecati. No trebamo vidjeti kakvo je stanje na cestama,kako su one tehnički opremljene, kako su u smislu sigurnosti opremljene te vidjeti kakav vozni park imamo“, istaknula je Mrak-Taritaš.

Profesorica s Fakulteta prometnih znanosti Jasmina Pašagić Škrinjar je rekla kako su tri faktora ključna u sigurnosti cestovnog prometa – čovjek vozilo i cesta, a mjere koje se trebaju provoditi su promjena ponašanja sudionika u prometu, bolja cestovna infrastruktura, sigurnija vozila i učinkovita medicinska skrb nakon nesreće.

Što se tiče sigurnosti cestovnog prometa pomoglo bi i i osnivanje strukovnih agencija kao što je Agencija za sigurnost cestovnog prometa koju imaju sve europske zemlje te poticanje alternativnih oblika prijevoza.

„U Hrvatskoj nije primaran problem vještina vožnje, nego obrazac ponašanja vozača. Mladi kod nas voze prebrzo u alkoholiziranom stanju, a koriste i ostala nedopuštena sredstva. Važna je edukacija, ali je važno i sustavno i redovito kažnjavanje vozača“, rekao je profesor Željko Marušić. Upozorio je da je smrtnost u prometnim nesrećama u Hrvatskoj godinama 60 posto iznad europskog prosjeka zbog loše vozačke kulture.

Stimulirati kupnju novih, sigurnijih vozila

„Osim toga imamo prestari vozni park, treba stimulirati kupnju sigurnih vozila. Predlažem da se ukine trošarina na vozila koji ispunjavaju normu euro 6 i imaju pet zvjezdica za sigurnost“, istaknuo je Marušić. Što se tiče sigurnosti cestovnog prometa u Zagrebu situacija je nešto bolja nego u ostalim dijelovima Hrvatske te je i smrtnost u prometnim nesrećama manja.

„Problem u Zagrebu je prevelika količina vozila na prometnim tokovima. Zagreb je invalidan po pitanju prometnih tokova sjever-jug. Zagrebu nedostaju i mostovi, prvenstveno Jarunski most koji bi rasteretio promet kod rotora u Remetincu. Također problem je i loš javni gradski prijevoz zbog čega je prevelika gužva vozila. To se može riješiti cjelovitim mjerama kako bi se ljude stimuliralo da ne koriste osobna vozila. Ministarstvo prometa zagovara legalizaciju taksija i imali bi tako isti broj putnika u prometu s manje vozila“, rekao je Marušić. Smatra kako je za veću sigurnost cestovnog prometa važno uvesti integralni video nadzor kako bi se evidentirali i kažnjavali prekršaji, ali mora se poboljšati i pravosuđe.

U zadnje tri godine povećao se broj poginulih

Sudski vještak za cestovni promet Robert Spudić je naglasio kako je u veljače ove godine poginulo u prometnim nesrećama 12 osoba, a broj poginulih se u zadnje tri godine povećao. Od svih članica država Europske unije Hrvatska je na četvrtom mjestu po broju poginulih.

„Unazad deset godina imali smo 10,2 poginulih na 100 tisuća stanovnika, a trenutno stanje je 7,4 poginulih na 100 tisuća stanovnika. Najveća odgovornost je na čovjeku, a isto tako stanje tehničke ispravnosti vozila nije zadovoljavajuće. Također i prometna infrastruktura može doprinijeti većem broju prometnih nesreća“, istaknuo je Spudić. Stoga za veću sigurnost cestovnog prometa važna je edukacija sudionika prometa, ali i održavanje prometne infrastrukture.

Spudić je naglasio kako je 2008. godine donesena direktiva o sigurnosti cestovne infrastrukture. „Iskustvo dvadeset članica Europske unije pokazalo je kako smanjiti prometne nereće zbog prometne infrastrukture. Naime, uklanjane nepravilno postavljenih prometnih znakova smanjuje nesreće od 5 do 10 posto, osiguranje dovoljne preglednosti što se odnosi na raskrižja smanjuje nesreće od 10 do 40 posto, a uklanjane bočnih prepreka smanjuje nesreće od 0 do 5 posto“, upozorio je Spudić.