“Lokalni čelnici ne snose nikakvu odgovornost za prijedlog proračuna”

“Lokalni čelnici ne snose nikakvu odgovornost za prijedlog proračuna”

Nezavisna lista Sandre Švaljek podnijela je danas Ustavnom sudu RH prijedlog za pokretanje postupka ocjene suglasnosti „lex šerifa“ s Ustavom RH. Kazali su kako je “Lex šerif” je kršeći odredbu članka 133. Ustava i članka 3. Europske povelje o lokalnoj samoupravi o tome da se pravo na samoupravu ostvaruje preko lokalnih, odnosno područnih (regionalnih) predstavničkih tijela prekršio temeljna ustavna načela:

  • načelo vladavine prava
  • načelo trodiobe vlasti i njezinog ograničenja Ustavom zajamčenim pravom na lokalnu samoupravu
  • načelo ustavnosti i zakonitosti

Ovdje u skraćenom obliku iznosimo osnovne primjedbe sadržane u podnesenom prijedlogu.

“Pravo na lokalnu samoupravu ostvaruje se preko predstavničkih tijela”

 Kao što je NL Sandre Švaljek istaknula u komentarima na „lex šerif“, upućenima tijekom javne rasprave, odredba prema kojoj u slučaju da predstavničko tijelo ne podrži proračun kojeg je predložio lokalni čelnik, na prijevremene izbore ide samo predstavničko tijelo, dok čelnik ostaje na svojoj poziciji,  u suprotnosti je s čl. 133. st. 2. Ustava RH koji kaže kako se pravo na samoupravu “ostvaruje preko lokalnih, odnosno područnih (regionalnih) predstavničkih tijela”, kao i čl. 3. Europske povelje o lokalnoj samoupravi koja je dio pravnog poretka RH, prema kojem je lokalna samouprava pravo i mogućnost lokalnih jedinica da uređuju i upravljaju bitnim dijelom javnih poslova te da se to pravo provodi “preko vijeća ili skupština sastavljenih od članova izabranih na slobodnim i neposrednim izborima”.

Sandra Švaljek je kazala, kako „Lex šerif“ lokalnim čelnicima omogućuje da predlaže proračun koji u sadržajnom smislu nije prihvatljiv predstavničkom tijelu, uzrokuju njegovo raspuštanje”. Slučaj općine Muć pokazao je da lokalni čelnik raspuštanje predstavničkog tijela može izazvati i na druge načine – manipulacijama prilikom sazivanja sjednice. Pritom je jedina zakonom preostala mogućnost predstavničkog tijela da izmijeni proračun u cijelosti isključivo putem amandmana, ali ona je bitno ograničena nedostatkom vremena i resursa koji stoje na raspolaganju predstavničkom tijelu za donošenje složenog financijskog dokumenta kakav je proračun. Pritom je nadodala:

Bez odgovornosti

 S obzirom da na temelju osporavanih odredbi „lex šerifa“ lokalni čelnici ne snose nikakvu odgovornost za podneseni prijedlog proračuna, te da su prilikom donošenja proračuna izuzeti od mjera nadzora državne vlasti (razrješenja), evidentno je da im je u postupku donošenja proračuna dana znatno veća moć nego predstavničkom tijelu u čijoj nadležnosti je donošenje proračuna.

Činjenica da lokalni čelnici tako imaju polugu kojom mogu utjecati na raspuštanje predstavničkog tijela, predstavlja svojevrsnu koncentraciju političke moći u rukama nositelja izvršne vlasti kojom se ugrožava Ustavom zajamčen položaj predstavničkog tijela kao nositelja prava na lokalnu samoupravu. Raspuštanje predstavničkog tijela, a bez istovremenog razrješenja lokalnog čelnika i time podjele odgovornosti za nedonošenje temeljnog financijskog akta lokalne zajednice, predstavlja krajnju mjeru nadzora državne vlasti samo u odnosu na predstavničko tijelo, te u međusobnom odnosu predstavničkog tijela i lokalnog čelnika ima za cilj isključivo zaštitu interesa lokalnog čelnika. Potom se pitala, kako je uopče moguće da “13 mjeseci bez predstavničkog tijela?”

 Nadodaju da , „lex šerif“ omogućuje da se raspuštanjem predstavničkog tijela u prosincu treće godine mandata, ozakoni situacija u kojoj u prilično dugom vremenskom razdoblju jedinica lokalne samouprave nema predstavničko tijelo, te da u većem dijelu tog razdoblja njome upravlja samo općinski načelnik, gradonačelnik ili župan, ili povjerenik Vlade Republike Hrvatske. Moguće je zamisliti situaciju u kojoj bi primjenom osporavanih članaka „lex šerifa“ u prosincu treće godine mandata, jedinica lokalne samouprave u najgorem slučaju mogla biti bez predstavničkog tijela veći dio druge polovice njegova mandata, čak 13 od posljednjih 17 mjeseci mandata.

Zaključuje, “lex šerif” je u suprotnosti i s ustavnom odredbom koja propisuje da zakoni stupaju na snagu najranije osmi dan od dana njihove objave, osim ako zbog osobito opravdanih razloga nije drukčije određeno. Zakonodavac je naveo da je razlog zbog kojeg je “lex šerif” stupio na snagu  prvog dana od dana objave „kako bi se omogućila primjena Zakona u što kraćem vremenu“, što se ne može smatrati osobito opravdanim razlogom niti dostatnim obrazloženjem. (Zg-magazin)

Ostavi komentar

*