“Lisinki treba prilagoditi osobama oštećenog sluha”

“Lisinki treba prilagoditi osobama oštećenog sluha”

Mnogi muzeji i kazališta su se prilagodili osobama sa oštećnim sluhom, sada u muzejima postoje voditelji poznavaoci znakovnog jezika. Problem je i dalje u onom dijelu koji se odnosi na arhitektonske prilagodbe za invalide jer su one zahtjevne i skupe za izvesti

Odbor za kulturu pri Gradskoj skupštini u srijedu je jednoglasno usvojio Prijedlog zagrebačke strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom u razdoblju od 2016. do 2020. kao i Izvješće o provedbi mjera i aktivnosti za 2015. godinu te će ovi dokumenti biti proslijeđeni Skupštini na usvajanje.

Na raspravi u Vjenčanoj dvorani u Staroj gradskoj vijećnici sudjelovali su uz članove Odbora i pročelnike resornih gradskih ureda i predstavnici udruga.

U Zagrebu živi 11, 9 posto osoba s invaliditetom. Ocijenjeno je da su u proteklom četverogodišnjem razdoblju napravljeni neki dobri pomaci u prilagodbi osobama s invaliditetom. U tom smislu je, prema riječima Mirjane Juriše, izvršne direktorica Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih, 2015. godina bila revolucionarna. Osobe s invaliditetom prije nisu mogle sudjelovati u mnogim priredbama, osim onih posebnih koje su im prilagođene i napravljene za njihove potrebe. Mnogi muzeji i kazališta su se prilagodili osobama sa oštećnim sluhom, sada u muzejima postoje voditelji poznavaoci znakovnog jezika. Problem je i dalje u onom dijelu koji se odnosi na arhitektonske prilagodbe koje su zahtjevne i najskuplje. Prilagodba sadržaja za osobe s invaliditetom je također bila jako dobra u prošloj godini, ocijenila je.

»Predstavnici gradskih ureda su se napokon osvijestili da je potrebno konzultirati same korisnike. Temelj toga je formirano novo povjerenstvo. Ono što se već dugo provlači je pravilnik o pristupu građevinama, taj se pravilnik ne poštuje, ali ja bih voljela kad on već postoji i kad je na snazi da naša Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog ima induktivnu petlju. Osnovna namjena sistema induktivne petlje je omogućavanje osobama koje nose slušne aparate da jasno čuju govornika tj. da zvukove oko sebe čuju bez smetnji«, kazala je Juriša. I pri tom naglasila da je to nešto što u perspektivi treba biti promijenjeno.

 Na sjednici je došlo do kratke polemike između Silve Žele i Ivice Lovrića, pročelnika Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport. Žele je ustvrdila da postoji samo šest gradskih vrtića specijaliziranih za djecu s teškoćama, posebnim potrebama i invaliditetom. Svih šest vrtića nalazi se u zapadnom dijelu grada što je problem za djecu i roditelje koji žive u drugim dijelovima Zagreba, istaknula je Žele. Lovrić joj je uzvratio da se djeca s posebnim potrebama mogu upisivati u sve postojeće vrtiće, a ima ih ukupno 60. Dodao je i kako je, npr., nemoguće u školama koje su stare i 300 godina osigurati sve potrebno invalidima te kako za to ili bilo što u vezi s prilagodbama invalidima nije kriv njegov gradski ured, Gradska uprava ni gradonačelnik već je takav sustav nametnuo SDP za čije se vladavine po tom pitan ju u Zagrebu nije ništa činilo.

Krajem ljeta prošle godine Institut Ivo Pilar je proveo istraživanje među osobama s invaliditetom, metodom intervja, na uzorku od 700 ljudi. Rezultati dobiveni u tom istraživanju su ugrađeni u novu strategiju za sljedeće četiri godine, sa ciljem još većeg uključivanja osoba s invaliditetom u kulturni, javni, politički život te njihovu spremnost za tržište rada.

Goran Denis Tomašković iz Udruge slijepih Zagreb je pohvalio to što se nastavlja zagovaranje prilagodbe TV programa za osobe sa osjetilinim oštećenjima te što se radi i na tome da se takvim osobama olakša sudjelovanje u kulturnim i sportskim dogđajima. Naglasio je kako se na tome treba još više raditi u sljedeće četiri godine.

Strategija za razdoblje od 2016. do 2017. je vrlo slična prethodnoj i nastavlja se na sve važeće dokumente, a to su prije svega Konvencija o zaštiti osoba s invaliditetom. Budući da je Hrvatska u međuvremenu postala članicom EU, za nas je obvezna i Europska strategija za osobe s invaliditetom, ukazuao je Tomašković. Ono što je novo i što će biti uključeno u strategiju je područje socijalne zaštite i briga za osobe s invaliditetom u izvanrednim i hitnim slučajevima. Dakle, nova strategija će poštivati sve preporuke UN-a.

Grad Zagreb je nositelj nacionalne strategije. Kultura je širi pojam od konzumiranja kulturnih sadržaja, ona podrazumijeva korištenje svih sadržaja i kvalitetu života uopće. Gradski sektor za zaštitu osoba s invaliditetom u suradnji s Uredom za gospodarstvo u 2017. davat će subvencije onim poslodavcima koji budu zapošljavali osobe s invaliditetom.

Kulturna strategija ima veći proračun, koji se povećava iz godine u godinu, a to znači i da će biti sve više aktivnosti. Kulturne institucije u gradu Zagrebu, prije svega muzeji i kazališta, su vrlo otvorene kad su u pitanju osobe s invaliditetom. Dobar primjer je kazalište Vidra koje je prošle godine prilagodilo svoj prostor za osobe sa svim vrstama invaliditeta.

Ipak, Zagrebu još mnogo toga nedostaje kako bi se osobe s invaliditetom osjećale ravnopravno, primjerice, čelične rampe za lakši ulazak osoba s invaliditetom u kolicima u sve vrste objekata. Zatim liftovi u gradskim pothodnicima, rečeno je u raspravi.

Gradska zastupnica Silva Žele (SDP) je naglasila kako treba uključivati i Vijeća gradskih četvrti u strategiju te kako, slično i staroj strategiji, nedostaje točno i precizno objašnjenje kako će izgledati 2020. godina.

Zabrinjavajući podaci su i podaci vezani uz nasilje nad osobama s invaliditetom. To povlači pitanje dodatnih kapaciteta za skloništa. I to bi trebalo biti obuhvaćeno u novoj strategiji. (M. F.)