“Lebdeća” staklena tuba koja bi povezivala Donji grad i Novi Zagreb

“Lebdeća” staklena tuba koja bi povezivala Donji grad i Novi Zagreb

Osim očitog prometnog rješenja, tuba bi predstavljala i izložbeni prostor za umjetničke radove, a povezivala bi MSU, dvoranu Lisinski, te NSB zbog čega bi osigurala i turistički atraktivnost

Staklena tuba, koja bi objedinila pješačke i biciklističke staze te ponudila izložbeni prostor na ključnim prometnim pravcima, mogla bi jednog dana povezivati Donji grad i Novi Zagreb.

Barem je to prijedlog poznatog arhitekta Ivice Plaveca, docenta na Katedri Arhitektonske konstrukcije na zagrebačkom Arhitektonskom fakultetu, koji je svoj projekt već poslao nadležnom Gradskom uredu za strategijsko planiranje i razvoj grada.

plavec_tuba_situacijaPlavec je, između ostalog, poznat i kao jedan od autora Adrisove upravne zgrade u Jagićevoj ulici te po idejama za novi Hrvatski povijesni muzej. U medijima se često pojavljivao zbog svojeg prijedloga o drvenom Pelješkom mostu, koji bi osim prometnog rješenja nudio i izložbeni prostor.

Uvidjevši kako su Donji grad i Novi Zagreb loše povezani, te kako je uz automobilski prijevoz moguće koristiti samo autobuse, ali ne i tramvaje, a sve to uz nedorečene pješačke zone, Plavec je došao na ideju koja bi, osim prometnog, ujedno postala turistička i kulturna atrakcija s ekološkim i širim društvenim značajem.

Staklena tuba za pješake

Pošto pješački promet preko Mosta slobode nije riješen na zadovoljavajući način, ideja je da se na tom potezu postavi staklena tuba, od prometnica uzdignuta oko 5 metara, koja bi objedinjavala pješačke staze u oba smjera i traku za brzo kretanje, dok bi se ispod tube postavile biciklističke staze, koje bi također bile natkrivene. Staklena tuba na svojoj trasi ne bi dodirivala nedavno sagrađene fontane, niti prolazila iznad njih, a ne bi bila ni nadogradnja na Most slobode već samostalna odvojena konstrukcija.

plavec_tuba_fontaneProlazila bi iznad željezničke pruge koja presijeca grad, te prometnica na područjima Avenije hrvatske bratske zajednice, Avenije Većeslava Holjevca i Mosta slobode.

Bila bi duga 3,2 kilometara, s brojnim stanicama – početnom u Branimirovoj ulici, zatim kod zgrade Gradske uprave poglavarstva, Koncertne dvorane Vatroslav Lisinski, pa kod fontana, NSB-a, Poliklinike Sunce, na savskom nasipu i kod Mosta slobode, blizu Bundeka, Hipodroma i Velesajma, uz Muzej suvremene umjetnosti i s posljednjom stanicom kod Avenue Mall-a.

Bila bi čelične konstrukcije sa staklom, a zahtijeva bi posebnu tehnologiju prozračivanja i ventilacije. Izgledala bi pomalo futuristički, kao da lebdi zbog reduciranog broju nosača u konstrukciji. Specijalno staklo bi štitilo od buke, a reflektirajući sloj od izloženosti sunčevim zrakama.

Projekt vrijedan 40 milijuna eura

Na krovu staklenih tuba postavili bi se solarni kolektori, tako da bi zahvat bio energetski prihvatljiv. Procjenjuje se da je projekt vrijedan oko 40 milijuna eura, no zbog ideje pametnog zelenog rješenja postoji mogućnost i financiranja iz europskih fondova.

Pješaci i biciklisti, koji često ostaju zanemareni u prometnoj praksi glavnog grada, na ovaj bi način dobili odvojeni i dovoljan prostor za kretanje, bez semafora, gužvi te pretjecanja.

plavec_tuba_presjek

Osim očitog prometnog rješenja, tuba bi predstavljala i izložbeni prostor za umjetničke radove, a povezivala bi MSU, dvoranu Lisinski, te NSB zbog čega bi osigurala i turistički atraktivnost.

Ideja je svakako zanimljiva, a Plavec je o njoj počeo razmišljati već 2004. godine kada se govorilo o želji da se dobije bolja veza galerija u središtu grada i Muzeja suvremene umjetnosti.

Smatra da su u svakom društvu potrebni novi projekti i ideje, koje imaju politički značaj te su dokaz vizionarstva, kao i psihološki značaj jer su kapitalni projekti važni u vrijeme stagnacije te sociološki značaj, jer bude osjećaj zajedništva građana.

plavec_tuba_linjski_prikazI. Conjar