LADO – putujući muzej šarene tradicije

LADO – putujući muzej šarene tradicije

„Naši preci su sačuvali zaista jedno ogromno blago, i plesno i glazbeno. Imamo malu zemlju koja nudi pregršt tradicijskih bogatstva, što nam je velika prednost u odnosu na druge zemlje i mislim da se to puno više može implementirati u naš turistički proizvod, kao i u brendiranje države, a čini mi se da to premalo iskorištavamo“, rekao nam je ravnatelj Ansambla

Hrvatska je zemlja koja živi od turizma, a ono se većinom temelji samo na suncu i moru, bez dodatnih kvalitetnih sadržaja, dok s druge strane posjedujemo neprocjenjivo kulturno bogatstvo koje se prenosilo generacijama, a koje bi sigurno privuklo nesvakodnevne goste te stvorilo originalnu sliku naše zemlje u svijetu.

Jedan od uspješnijih ambasadora hrvatske povijesti i kulture je Ansambl narodnih plesova i pjesama Lado, naše jedino nacionalno profesionalno folklorno društvo.

Nastao je davne 1949. godine kada se zvao Državni zbor narodnih plesova i pjesama (DZNPiP), danas imaju preko stotinu nastupa godišnje u Hrvatskoj i inozemstvu, a statistički gledano svaki treći dan nastupaju.

„Svi naši zaposlenici, kojih je oko 70, u stalnom su radnom odnosu, od toga je 35 profesionalnih plesača koji su ujedno i vrhunski pjevači, a većinom su završili srednju baletnu školu sa smjerom narodnih plesova te 14 glazbenika koji sviraju više od pedesetak tradicijskih i klasičnih instrumenata“, otkrio nam je ravnatelj Lada Krešimir Dabo.

Krešimir Dabo, ravnatelj Lada

Krešimir Dabo, ravnatelj Lada

Ostatak čini uprava, služba računovodstva, odnosa s javnošću i marketinga, pravna i druge službe, a imaju i majstoricu narodnih nošnji, garderobijerku te korepetitora, što pokazuje kako se ne radi o uobičajenom folklornom društvu, već jednoj ozbiljnoj i strukturiranoj organizaciji.

O tome svjedoči raspored prosječnog radnog dana – započinju ga sa zagrijavanjem i kondicijskim pripremama od 9 do 10 sati pod vodstvom profesorice s Kineziološkog fakulteta, od 10 do 12 slijede plesne probe, nakon čega je pauza te vokalne probe do 14 sati. Zadnja dva sata rezervirana su za individualnu pripremu kada se usavršavaju dijelovi za koje sam član procijeni da su potrebne. I tako je svaki dan kada na rasporedu nema koncerata.

Jedinstveni u svijetu

lado_plesNašu su kulturu prikazali u gotovo cijelom svijetu, prošle su godine po drugi put posjetili Japan gdje su posebno fascinirani hrvatskim narodnim plesom i pjesmom, a u Ladu posebno pamte prvu turneju u Japanu 2006. godine.

„Azijsko tržište je vrlo zanimljivo, oni vrlo lako prihvaćaju druge, pogotovo Japanci koje zanima tradicijska kultura jer i svoju izrazito poštuju i drže do toga, a s velikom zainteresiranošću pristupaju kulturama i drugih zemalja. Interesantno je da se prije koncerata jako dobro pripreme pa tijekom nastupa znaju što prate. Oduševljeni su i nerijetko daruju umjetnike te su vrlo zahvalna publika. Amerikanci, s druge strane, gdje smo zadnji put bili 2009. godine, usmjereni su više na atraktivnost i show program, no zbog toga nisu manje entuzijastični. Njih zanima sam program, a manje ono što stoji iza toga, dok je Japancima edukacijski i povijesni moment vrlo važan“, objašnjava ravnatelj.

Izvode gotovo stotinu koreografija, a to je samo dio onoga što hrvatski folklor nudi i po čemu smo jedinstveni u svijetu jer kombinacija alpskog, dinarskog i mediteranskog utjecaja pokazuje sveukupno narodno bogatstvo zemlje.

„Naše koreografije nastaju na način da angažiramo koreografa koji odlazi na teren gdje prikuplja plesne zapise i vokalne pjesme, od toga sastavlja koreografski zapis i crtež te ih postavlja kod nas. Glazbu nekada stvara sam, a nekada angažira druge, a prethodno se provjeri postoji li možda autentičan primjerak narodne nošnje na terenu koju bismo mogli otkupiti ili ju na neki drugi način nabaviti“, objasnio nam je sugovornik koji je dodao kako svake dvije godine nastoje postaviti novu koreografiju pa tako trenutno postavljaju Dubrovačku kontradancu, koju je plesalo građanstvo, a prošle godine je to bila koreografija iz Bilogore.

Vrijeme usavršavanja nove točke ovisi o zahtjevnosti vokalnih i plesnih dionica pa im je tako za Bilogoru bilo potrebno oko mjesec dana intenzivnog rada, no svaka se točka dodatno uvježbava prije koncerta.

Nije lako postati članom Lada, najčešće za primanje novih zaposlenika raspisuju natječaje, nakon kojih se mora proći audicija gdje se testira plesno i vokalno umijeće, pri tome se obraća pozornost i na visinu potencijalnog novog člana jer imaju visoki i niski postav, a svi ne plešu sve koreografije. Većina plesača završila je srednju baletnu školu, smjer narodnih plesova, no ona nije uvjet, ali može predstavljati neku prednost, kažu nam u Ansamblu.

Autentične nošnje starije od 100 godina

Narodne nošnje neprocjenjive su vrijednosti, većinom imaju autentične primjerke starije od 100 godina koje su otkupili na terenu. Naime, koreografi koji istražuju novu točku nastoje što više saznati i doći do nošnje iz konkretnog mjesta. Ako one slučajno ne postoje, onda angažiraju lokalne pojedince da im na tradicionalan način naprave primjerke.

lado_vokalni_koncert

Na pozornici djevojke izgledaju posebno veličanstveno zbog kompletnog bogatog autentičnog izgleda, od narodne nošnje, do frizure, šminke i ponosnog stava. „Djevojke se za nastup spremaju oko sat vremena, a pripreme čine uplitanje pletenica, šminkanje i oblačenje prve nošnje, dok između točaka imaju otprilike četiri do sedam minuta za presvlačenje i spremanje. Već su dobro utrenirani i pripremljeni pa to odlično funkcionira, pri tome im majstorica narodnih nošnji i inspicijent pomažu i pregledavaju prije izlaska na pozornicu“, naveo je Dabo.

Kod nas je zanimljivo da je svako selo imalo svoju varijaciju nošnji, primjerice slavonske nošnje su prekrasne i prepoznatljive, no ako već odemo u Valpovo tamo je već jedna sasvim drugačija nošnja, bogata i s puno podsuknji, a opet pripada tom dijelu zemlje. One iz Dalmacije su jednostavnije od kontinentalnih, ali imaju nešto lokalno i specifično, pa su također privlačne na svoj način.

Lado prikazuje našu bogatu i šarenu kulturu, pa se s pravom nazivaju putujućim muzejom. „Naši preci su sačuvali zaista jedno ogromno blago, i plesno i glazbeno. Imamo malu zemlju koja nudi pregršt tradicijskih bogatstva, što nam je velika prednost u odnosu na druge zemlje i mislim da se to puno više može implementirati u naš turistički proizvod, kao i u brendiranje države, a čini mi se da to premalo iskorištavamo“, rekao nam je ravnatelj Ansambla.

Prednost Lada je što mogu nastupati kao plesni ansambl ili zbor, a godišnje imaju tri standardne turneje – korizmenu s vokalnim programima prije Uskrsa, ljetnu turneju s plesnim programom te vokalno – instrumentalni božićni program.

Primili 24 Porina

„Imamo tri samostalna izvođačka tijela zbog kojih ne moramo svaki put svi nastupati kao ansambl ili zbor, a to su naše Ladarice, Vokalisti Lada koji nastupaju samostalno kao pjevači pučke i sakralne glazbe južne Hrvatske te Orkestar koji je sposoban izvesti samostalan cjelovečernji koncert, tako da smo zbilja multifunkcionalni“, dodao je naš sugovornik.

Gotovo je nemoguće navesti sve nagrade i priznanja koje su primili – tu su zahvalnice Los Angelesa i Frankfurta, ključ grada Clevelanda, u posljednjih petnaestak godina Ansambl je primio 24 Porina, među kojima i Porina za životno djelo (2002), zatim dvije nagrade Ivan Lukačić (2004 i 2014) za najviši izvođački doseg i za etnomuzikološki rad i očuvanje hrvatske glazbene tradicije na Varaždinskim baroknim večerima, a 2002. godine Lado je bio predstavnik Europe na šestom Svjetskom simpoziju zborske glazbe u Minneapolisu.

Zagorski drmešari

Zagorski drmešari

U posjet su im dolazili predsjednici, prve dame, diplomati i brojni veleposlanici koji im se javljaju i nakon odlaska iz Hrvatske – pismima, razglednicima i mnogim porukama potpore.

Ove godine Vokalisti otvaraju tjedan hrvatske kulture u Beču, a ostatak nastupa planiran je unutar domovine, dok Zagreb čekaju već tradicionalni nastupi u HNK i Lisinskom. U suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje nastavljaju s edukacijama profesora i odgajatelja na temu tradicijske kulture, koji će zatim svoja nova saznanja prenijeti na učenike, a sve kako bi mlade sve više upoznali s bogatstvom zemlje.

Za kraj nam je ravnatelj Ansambla kazao kako se bave najboljim poslom na svijetu, jer pjevaju, plešu i putuju, istovremeno šireći bogatu tradiciju, a šteta je samo što su jedni od rijetkih ambasadora hrvatskih ljepota.

Ivona Conjar