Kurikulna reforma, STEM i “Start-up Hrvatska”

Kurikulna reforma, STEM i “Start-up Hrvatska”

Osvrt na 2016. i pogled na 2017. (2)

U 2016. godini počelo se konačno ozbiljno govoriti o jednoj prevažnoj temi. Brojke o demografskom umiranju Hrvatske, a posebno o masovnom iseljavanju mladih postale su toliko alarmantne da se više nisu mogle »stavljati pod tepih«

mr. sc. Marijan Ožanić

Marijan Ožanić

Da bi zemlja bila uspješna mora biti izvrsna, a da bi bili izvrsna mora uz dobro vodstvo imati vrhunsko obrazovanje. Da bi Hrvatska postala Start-up nacijom (o tome sam pisao na svom portalu) potrebno je mnogo uspješnih start-up poduzeća temeljenih na znanju. Za takva poduzeća potrebni su dobro obrazovani, poduzetni ljudi. A za dobro obrazovanje potreban je dobar obrazovni sustav. U stvaranje programa (kurikula, odnosno naukovne osnove) vrhunskog obrazovanja treba uključiti najbolje, najstručnije, najiskusnije, najbolje i najpoštenije ljude koje država ima, bez ideoloških podjela, bez sukoba »mi i oni«, jer se to radi za našu djecu, naše unuke, za budućnost ove zemlje.

Međutim, i na tako važnim zadacima ponovno dolazi do izražaja potpuno ludilo koje vlada u Hrvatskoj. Tijekom cijele 2016. godine oko kurikulne (a ne kurikularne) reforme zavladala je prava histerija. Opet su se sukobili »ustaše i partizani«, a da ovi koji su histerično branili kurikularnu reformu, jer ju »vlast želi zaustaviti i ukinuti«, nisu se niti potrudili proučiti o čemu se tu radi. Tako je i u koncepciji obrazovanja Hrvatska ponovo radikalno i tragično podijeljena. Vrhunac svega bio je na velikom prosvjedu koji je 1. lipnja 2016. okupio oko 20.000 ljudi na Jelačićevom trgu u Zagrebu. Iz reakcija sudionika vidjelo se da oni uopće ne znaju u čemu je problem i sve njihove reakcije bile su na temelju dezinformacija iz medija.

Najčešće reakcije prosvjednika bile su: »Ne želimo da se reforma zaustavi!« i »političari maknite šape od obrazovanja naše djece«. A u stvarnosti reformu, na kojoj se radi od 2003. godine, nitko nije uopće zaustavljao. Cijeli je problem nastao kada je politika, (SDP-ova vlada), postavila svoje ljude koji su usmjerili reformu u smjeru koji je, po mišljenju ogromnog broja stručnjaka, mogao donijeti velike štete.

Tijekom zadnjih nešto manje od 100 godina mi smo doživjeli i proživjeli mnogobrojne reforme, a među njima i veći broj reformi obrazovanja. Zadnja je započela 2005. kada je usvojen Hrvatski nacionalni obrazovni standard, tzv. HNOS. Na izradi HNOS-a učestvovalo je 448 stručnjaka, učitelja, nastavnika i profesora sa škola, sveučilišnih nastavnika, akademika i znanstvenika. Unatoč uspješnoj jednogodišnjoj primjeni u 49 eksperimentalnih škola, političkom odlukom (SDP-ove vlade) odustalo se od HNOS-a bez ikakvog obrazloženja. Kod toga nije nitko demonstrirao.

Opasne promjene obrazovnog sustava

Tada se odlučilo na brzinu provesti reformu i izraditi novi kurikul (odnosno naukovnu osnovu) koji se naziva NOK – Nacionalni okvirni kurikulum. Osim što je izbacio naziv hrvatski, taj program je želio radikalno promijeniti sustav obrazovanja u Republici Hrvatskoj i uvesti promjene, koje su po mišljenju mnogih praktičara i znanstvenika opasne i ugrozile bi po nekim svojim elementima razvoj hrvatskog gospodarstva i društva.

Kraj svih štetnih promjena koje ta reforma uvodi najvažnija je što ne uvažava i ne razumije bitnu ulogu matematike, fizike, kemije, biologije, geologije, tzv. STEM-a1, kao temelja inženjerskih, medicinskih, biotehničkih, ekonomskih i drugih struka.

U sastav Ekspertne radne skupine za provedbu reforme uključeno je osam članova koji su po struci pedagozi, psiholozi i sociolozi, ali nije bio ni jedan stručnjak iz područja matematike, fizike, kemije, biologije, nije bilo niti učitelja, nastavnika i profesora. Kada je akademik Paar pitao voditelja te »reforme« zašto nisu uključeni stručnjaci iz navedenih područja, dobio je odgovor: »Ne trebaju mi«.

Najveći prigovori na tu novu koncepciju reforme došli su iz stručnih i znanstvenih krugova. O tome je govorio akademik Vladimir Paar2 na HRT-u, 25. listopada 2016. godine.

Akademik Paar objašnjava probleme s kurikulnom reformom na HTV 4, 25.10.2016. (Izvor slike: http://vijesti.hrt.hr)

Kazao je da je znanstveno vijeće za obrazovanje i znanost HAZU-a prikupilo recenzije na Cjelovitu kurikulnu reformu i da se stručni argumentirani odgovori nalaze u dvije knjige. Riječ je o knjigama Prilozi za raspravu o cjelovitoj kurikularnoj reformi3 i Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva4.

Prva knjiga predstavlja zaključke Okruglog stola pod nazivom Utjecaj kurikularne reforme na visokoobrazovni sustav i društvo održanog na Sveučilištu u Zagrebu 23. ožujka 2016. i zbir recenzija pristiglih u Znanstveno vijeće za obrazovanje i školstvo HAZU, Odbor za suradnju sa sveučilištima i Sveučilište u Zagrebu.

Druga knjiga je isto tako rezultat rada skupine autora, stručnjaka na polju obrazovanja i predstavljena je 19. studenog 2015., u lijepoj, staroj palači Učiteljskog doma u Zagrebu.

U emisiji na HRT-u akademik Paar je, pored ostalog, rekao:

»Rezultati su vrlo zabrinjavajući. Zabrinjavajuća su tri područja, prvo STEM područje, a ono je osnova razvoja hrvatskog gospodarstva i medicine u ovom stoljeću… Kolega Jokić sudjelovao je na nekoliko rasprava na Sveučilištu, ali on se pozivao na političku potporu, a ne na stručne argumente. Imam dojam da on ne voli rasprave bazirane na stručnim argumentima…

Za budućnost, za stvaranje generacija koje će biti uspješne u budućnosti, učenici moraju steći znanja koja su nužna za snalaženje u nepredvidivoj budućnosti, a to su temeljna prirodoslovno-matematička i humanistička znanja«.

Profesor emeritus Igor Čatić5 bio je još oštriji. U tekstu pod nazivom Obrazovanje nije lunapark6, objavljenom 10.ožujka 2016. napisao je:

»Pitanje, želimo li zaista školu pretvoriti u lunapark? I kome je to u interesu? …Valja zaključiti. Škola nije lunapark ili plesna dvorana. Ona je jednako teški rad kao i kasnije tijekom života. A konkurencija je sve nemilosrdnija. Nažalost, kurikulna reforma ne obećava ništa dobro hrvatskom narodu. Nije u pitanju samo popis literature. Treba razgrnuti i utjecaje svih mogućih lobija«.

Naravno, sve to ljudi koji su na Jelačić placu demonstrirali nisu znali, nije ih zanimalo jer su bili »informirani« preko medija da »zatucana konzervativna vlada ne želi suvremenu reformu obrazovanja i da ju želi zaustaviti«.

I to se događa u 2016. godini, kada se svaka osoba može preko mnogobrojnih izvora dobro informirati. Ne, to naši, »progresivni« intelektualci ne žele, jer se informiraju samo preko »svojih medija« kojima vjeruju i koji im oblikuju »progresivnu« svijest.

Demografija i vjera u budućnost

U 2016. godini počelo se konačno ozbiljno govoriti o jednoj prevažnoj temi. Brojke o demografskom umiranju Hrvatske, a posebno o masovnom iseljavanju mladih postale su toliko alarmantne da se više nisu mogle »stavljati pod tepih«. Naš poznati demograf prof. dr. Stjepan Šterc7 s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, bio je posebno aktivan, često je nastupao u medijima, sudjelovao na okruglim stolovima, držao predavanja, upozoravao i dijelio savjete političarima. Isticao je da demografija mora ključna tema s kojom se nova (a i svaka druga) Vlada mora baviti ili nas ubrzo neće biti.

U travnju 2016., u Splitu u okviru VIDIK festa je rekao: »Zadnji je čas za donošenje strateških odluka s obzirom da su Hrvati, prema podacima Ujedinjenih naroda, jedna od pet najstarijih populacija u svijetu…. Ova situacija više se ne može mirno promatrati«. Rekao je da je nužno donijeti strateške odluke kako bi se spriječio potpuni demografski slom.

Na okruglome stolu Demografska obnova: ključ obnove Hrvatske održanom u studenom 2016., u Zagrebu u organizaciji Svjetskoga saveza mladih – Hrvatska je rekao: »Bez hrvatskoga iseljeništva nema demografske revitalizacije Hrvatske, jer bi neka druga populacija mijenjala hrvatski identitet«. Okrugli stol održan je u Matici hrvatskoj i bio je prvi događaj četverodnevne konferencije Ostati u Hrvatskoj: kako i zašto? koji je do 11. studenoga bio usredotočen na probleme koje mladi smatraju bitnima.

Demograf Šterc svoje je uvodno izlaganje sažeo u tri pitanja: zašto ne razumiju, zašto ništa ne poduzimaju i zašto im je sve drugo važnije od demografske revitalizacije Hrvatske. Ubrzo je i nazočnima »otkrio« kako su »oni« koji ništa ne razumiju, ne poduzimaju i sve im je drugo važnije – političari. To se, dodao je, »odnosi i na moje prijatelje i drugove iz HDZ-a kojima sam objasnio sve na što ukazuje znanost demografije«. Ali, ustvrdio je, političari ne slušaju struku i to je jedan od velikih hrvatskih problema.

Kao gost u Dnevniku Nove TV, 15. studenog 2016. profesor Šterc je rekao:

»Gotovo tri četvrtine (anketa na Sajmu stipendija) žele napustiti Hrvatsku i oni zapravo misle da će tamo prihvatiti izazove, koji su pred njima, puno lakše nego što to prihvaćaju u Hrvatskoj. Oni ne vjeruju hrvatskoj budućnosti i to sve skupa kad se posloži, njima je došlo do neke granice i žele napustiti Hrvatsku«.

Demograf dr. Stjepan Šterc kao gost HTV-ove emisije Nedjeljom u 2 (Izvor slike: www.hrt.hr)

Pojedinačnim mjerama financijskih poticaja nešto se može riješiti, ali se neće riješiti osnovni problemi i uzroci. Problema je velik i nije ga jednostavno riješiti. Hrvatska se smanjuje, jer se mladi iseljavaju i rađa se sve manje djece. Mislim da to dolazi zbog ovih razloga:

  • Zbog krize i lošeg gospodarstva mnogo je ljudi ostalo bez posla, nema dovoljno radnih mjesta i ljudi traže posao u inozemstvu. Zbog toga se mladi teže odlučuju za više djece, jer je ekonomska sigurnost bitna za obitelj.
  • U mnogim našim organizacijama, institucijama i poduzećima, posebno državnim, vlada jedna nenormalna atmosfera, odnosi su poremećeni i vlada destimulirajuća negativna kadrovska selekcija koju mnogi više ne mogu izdržati.
  • Kroz medije se razara društvo, potiču sukobi, razvija pesimizam, uništava samopouzdanje i razaraju društvene vrijednosti. Znam mlade ljude koji su se iselili, iako su imali posao u Hrvatskoj, jer više nisu mogli slušati i gledati ovo ludilo oko sebe i živjeti u negativnom ozračju. Mladi ljudi žele živjeti u normalnijem društvu i u pozitivnoj okolini.
  • U društvu se agresivno napadaju svi oni koji se zalažu za obitelj i obiteljske vrijednosti.
  • Mediji svojim napisima gotovo potiču ljude da se iseljavaju.
  • Trendovi u Europi i ostalom suvremenom svijetu su takvi da se mladi usmjeravaju na traženje osobnog, površnog zadovoljstva i zadovoljavanja osobnih potreba. A obitelj traži odgovornost, ljubav i pružanje ljubavi drugima, što nije »moderno«.
  • Među ljudima je zavladao pesimizam i mnogi ne vjeruju u budućnost Hrvatske.

 Demografski problem je rezultat stanja u cijelom društvu i gospodarstvu. Veliki dio problema riješiti će se kada će se gospodarstvo početi oporavljati i otvarati nova radna mjesta. Nadam se da se pozitivni pomaci već vide. Ali je još važnije još nešto. Treba stvoriti ozračje povjerenja u budućnost, povjerenja u društvo i društvene vrijednosti, kakvo smo imali početkom 1990-tih.

Koliko to znači uvjerio sam se pred nekoliko godina razgovarajući s učiteljicama iz škole u Mariji Bistrici. U toj školi moja mama je bila učiteljica, tu je radila mnogo godina i otišla u mirovinu. Pitao sam učiteljice kakva je danas situacija u školi, koliko imaju đaka. »Nažalost, nema više Tuđmanove djece, pa smo morali ukinuti nekoliko razreda«, rekle su mi. Nisam razumio o čemu govore, o kakvoj je to »Tuđmanovoj djeci« riječ. Nikada nisam čuo za taj pojam. Objasnile su mi: »Tako smo nazvali djecu rođenu u jednom razdoblju nakon 1990. Te je djece najednom bilo toliko da smo morali otvoriti mnogo novih razreda«.

Stvaranjem hrvatske države 1990. ljude je, a posebno mlade ponio val optimizma, vjere u budućnost i svoju novu državu htjeli su graditi i kroz svoje obitelji. Ubrzo nakon tog vremena počelo se razarati društvo, optimizam je nestajao, zavladao je pesimizam i depresija i to nije ozračje u kojem se stvaraju velike obitelji. I broj razreda u školama se smanjio.

Na kraju bih se htio malo i pohvaliti. Tijekom 2016. veći broj članaka na mojoj web stranici (www.sveopoduzetnistvu.com) prešao je brojku od 1000 čitanja (klikova). Članak Tomo Bosanac – Otac generatora iz serije Velikani hrvatske znanosti prvi je dostigao »magičnu« brojku od 1000 čitanja i dalje se čita i početkom mjeseca prosinca dosegnuo je brojku od 1710. čitanja. I drugi članci se približavaju tim brojkama. U usporedbi s klikovima koje dobivaju najposjećeniji naši portali to sigurno ne izgleda puno. Ali moji tekstovi dolaze iz jedne »druge galaksije«. Ne bave se uobičajenim temama koje zanimaju hrvatsku javnost, ne bave se političarima i škandalima. Pišem o poduzetništvu, industriji, inovacijama, znanosti, razvoju proizvoda, restrukturiranjima i sličnim »teškim« temama koje gotovo nigdje drugdje ne možete naći, a koje se u današnjem hrvatskom društvu smatraju dosadnim i nezanimljivim. »Pa koga još zanima industrija, poduzetništvo, inovacije i neki stari profesori«, misle si tipični hrvatski intelektualci i prosti puk koji strastveno prati sapunice.

Ono što je najgore, ti moji članci su jako dugački od 20, čak do 100 stranica, Neki imaju obim jedne prosječne knjige. Sretan sam da ipak još ima ljudi koje te teme zanimaju.

Pogled u budućnost, u 2017.

(Na kraju sam ponovo, ipak optimist)

Svaki puta, kada na kraju godine razmišljam o narednoj godini uvijek me muče iste dvojbe i gotovo bih trebao isti tekst prepisivati svake godine. Svi očekujemo (dobro ne baš svi, jer nekima je ovako jako dobro) da se počnu provoditi drastične promjene i da naš brod koji šiban burama i olujama stalno prolazi kroz nemirna mora, dok putnici povraćaju preko ograde, jednom konačno promijeni svoj smjer, dobije pravu posadu i krene na mirno more prema luci u kojoj nas čekaju ljepši dani. Ne treba mnogo da bi se to postiglo, trebamo samo normalne ljude koji imaju znanja i iskustva, koji su se dokazali na prijašnjim poslovima, kojima je stalo do ove zemlje i koji imaju hrabrosti suočiti se s izazovima.

Trebamo samo da ona »Druga, pozitivna i dobra Hrvatska«, koja radi, stvara, kojoj je stalo do ove zemlje dođe u prvi plan i povuče cijelo društvo naprijed. Ali, ta Druga Hrvatska ima mnogo posla na svom radnom mjestu, na njivama i u svojim poduzećima, u svojim obiteljima, odgaja djecu i ne bavi se politikom, a za medije nije zanimljiva.

Ivan Rabuzin- “Veliko sunce”

Ipak, malo po malo, počeli smo napredovati, svi pokazatelji su pozitivni, imamo sve više razloga za optimizam. Još je veliki i težak put pred nama, još mnogo problema treba riješiti, ali ipak, mislim da možemo vjerovat da se krećemo prema naprijed.

Dragi prijatelji, na kraju ove godine želim Vam čestit Božić i sretnu Novu 2017. godinu. Želim da nam svima i ovaj Božić bude Božić nade, Božić koji će nas ispuniti vjerom i samopouzdanjem da možemo promijeniti ovo društvo i ovo gospodarstvo, da možemo izaći iz krize, da možemo stvoriti bolju Hrvatsku. Te želje ponavljam na kraju svake godine. Nadam se da će se jednom i ostvariti.


  • 1  STEM – akronim satkan od početnih slova četiriju područja – science, technology, engineering i mathematics. (znanost, tehnologija, inženjerstvo i matematika). Međutim, ovo bi bio tek grubi, plošni prijevod budući da je termin vezan za američki obrazovni sustav. Sve češće se u posljednje vrijeme koristi i u hrvatskom, zbog jezične ekonomije, a svakako i radi važnosti grana koje obuhvaća. Ipak je teško potpuno prenijeti termin STEM u duh hrvatskog jezika, kao i zaokružiti što on sve obuhvaća
  • 2 Vladimir Paar – (Zagreb, 1942.), redoviti je profesor na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu i akademik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Objavio je više od 500 znanstvenih i stručnih radova, autor je i urednik više od 55 knjiga, te niza udžbenika i gimnazijskog programa fizike. Boravio je na nizu uglednih svjetskih znanstvenih instituta i sveučilišta (Kopenhagen, Amsterdam, München, Köln, Mainz, Jülich, College Park, Livermore, Paris-Orsay, Oxford, Moskva-Dubna, Rio de Janeiro, Yale itd.) Područje njegova znanstvenog i stručnog rada obuhvaća više različitih tematika.
  • 3 Grupa autora (2016.), Utjecaj kurikularne reforme na visokoobrazovni sustav i društvo, Okrugli stol na sveučilištu u zagrebu 23. ožujka 2016.
  • 4 Paar, Vladimir, Šetić, Nevio i suradnici (2015.), Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva : doprinos kurikulnim promjenama, Hrvatski pedagoško-književni zbor, Zagreb
  • 5 http://www.sveopoduzetnistvu.com/index.php?main=clanak&id=105
  • 6 Igor Čatić (2016.) Obrazovanje nije luna park, portal ZG-magazin, Zagreb
  • 7 Stjepan Šterc, (1953, Desna Martinska Ves) – znanstvenik, demograf, profesor na PMF-u u Zagrebu. Od 1991. do 2003. godine radio u Vladi RH, Ministarstvu vanjskih poslova i bio je pomoćnik ministra razvitka i obnove i obrane, sudionik Domovinskog rata. Jedan od osnivača Instituta Ivo Pilar, Hrvatskih studija i časopisa Društvena istraživanja. Jedan je od autora Nacionalnog programa demografskog razvitka RH, Zakona o otocima, Studije o razvitku područja posebne državne skrbi itd.

 LITERATURA

  1. Čatić, Igor (2016.) Obrazovanje nije luna park, portal ZG-magazin, Zagreb
  2. Grupa autora (2016.), „Utjecaj kurikularne reforme na visokoobrazovni sustav i društvo“, Okrugli stol na sveučilištu u zagrebu 23. ožujka 2016.
  3. Lee, Kuan Yew (2016), Pogled jednog čovjeka na svijet, MATE d.o.o., Zagreb
  4. Paar, Vladimir, Šetić, Nevio i suradnici (2015.), Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva : doprinos kurikulnim promjenama, Hrvatski pedagoško-književni zbor, Zagreb

Komentari su zatvoreni