Kurikularna reforma: Polemiziramo o nevažnim dijelovima, a ne o cjelini

Kurikularna reforma: Polemiziramo o nevažnim dijelovima, a ne o cjelini

(Izvor naslovne fotografije: Digitalni časopis Pogled kroz prozor)

Možda je najgore što autori novog kurikuluma kažu da nije ostvareno dovoljno smanjivanje sadržaja, čak nisu sigurni hoće li i to malo smanjivanje sadržaja biti vidljivo nastavnicima. A odavno smo se složili da je srednjoškolski program fizike neobradiv u postojećoj satnici

Dubravka Salopek Weber

Dubravka Weber Salopek

Dubravka Weber Salopek

Zadnjeg dana veljače su objavljeni prijedlozi predmetnih kurikuluma za sve predmete u osnovnoj i srednjoj školi. Na tim su dokumentima članovi 32 radne skupine radili nekoliko mjeseci. U javnosti se ovih dana najviše polemizira o prijedlozima u vezi izbora lektire. Mada će izbor opet ovisiti o nastavniku, jer u kurikulumu za hrvatski jezik na stoji »Riječ je o otvorenome popisu s kojega učitelj može izabrati tekstove prema svojim profesionalnim kriterijima, no ništa ga ne priječi da za cjelovito čitanje izabere i neki drugi prikladan tekst koji nije na popisu. To se odnosi ne samo na razmjerno suvremene tekstove, već i na one starije«.

Zato čudi buka koja se digla oko izbacivanja Marulićeve Judite iz obvezne lektire kad, u stvari, nije izbačena. Polemiziramo o nevažnim dijelovima, a ne o cjelini.

U utorak, dan nakon objave prijedloga kurikuluma, na Prirodoslovno matematičkom fakultetu je održan Okrugli stol na temu Budućnost STEM područja (STEM: prirodoznanstvo, informatika, tehnika i matematika) u kontekstu Cjelovite kurikularne reforme. O kurikulumima su govorili članovi stručnih skupina. Rekli su da im je metodologija rada koju su morali poštovati bila problematična, raspisivanje razina znanja obrazovnih ishoda, za koje kažu da im nije bilo jasno što znače, im je odnijelo većinu vremena i nisu mogli dogovoriti nužne suštinske promjene. Njihovo se mišljenje može reći u jednoj rečenici, da kurikulum fizike još nije spreman za upotrebu.

Možda je najgore što autori novog kurikuluma kažu da nije ostvareno dovoljno smanjivanje sadržaja, čak nisu sigurni hoće li i to malo smanjivanje sadržaja biti vidljivo nastavnicima. A odavno smo se složili da je srednjoškolski program fizike neobradiv u postojećoj satnici. Program osnovne škole je čak proširen. Možda je u programu za srednje škole postignut neki napredak, ali onaj za osnovne škole je korak natrag. Ne zbog neznatnog povećanja sadržaja, već zbog toga što je novi dokument, u odnosu na onaj koji mu je prethodio, nepregledniji, nejasniji i nastavniku nekorisniji. A takvi su vjerojatno i oni za ostale predmete.

Bez pravih analiza i projekcija

 U ovu smo reformu krenuli bez pravih analiza i projekcija kamo će nas odvesti. U javnosti slušamo ničim pokrijepljene izjave, poput onih da je uvođenje izborne informatike od prvog razreda osnovne škole, što je jedina promjena koju u osnovnoj školi predviđa Cjelovita kurikularna reforma, korisno za razvoj kritičkog mišljenja i da takav način rada povećava interes i znanje djece. Ako i zanemarimo činjenicu da naše škole nemaju novaca za plaćanje brzog interneta i održavanje opreme koja brzo zastarijeva i da će s finacijama biti sve gore, ne možemo zanemariti to što su sva do sada provedena istraživanja pokazala da informatizacija nije put do uspjeha.

Globalna studija o obrazovanju u zemljama OECD-a Students, Computers and Learning, Making the Connection je pokazalo da je u 7 zemlja koje su uložile velika sredstva u informatizaciju škola došlo do stagnacije u znanju djece na PISA testovima. U 3 zemlje do značajne stagnacije.

Voditelj Cjelovite kurikularne reforme dr. Jokić kaže da razvijamo obrazovni sustav po uzoru na one iz Kanade i Australije. Kako? Naši maturanti imaju 15 i više predmeta, u Australiji ih maturant ima 5 pa se može pripremiti za područje koje želi studirati. Ova reforma ne predviđa smanjivanje broja predmeta, bit će ih čak i više, jer se uvode novi izborni. Kakve to ima veze s australskim obrazovnim sustavom?!

Prije dvije-tri se godine cijela javnost svađala oko »uvođenja« građanskog i zdravstvenog odgoja. Koji su odavno uvedeni. U sadašnjem Nastavnom planu i programu za osnovnu školu stoji: »ODGOJ I ORAZOVANJE (Ova greška u naslovu pokazuje kolikom se brzinom produciraju obrazovni papiri i koliko su nevažni kad greške u njima ostaju više od deset godina) ZA LJUDSKA PRAVA I DEMOKRATSKO GRAĐANSTVO – Odgoj i obrazovanje za ljudska prava i za demokratsko građanstvo sustavno je uveden u hrvatski odgojnoobrazovni sustav 1999. godine odlukom Vlade Republike Hrvatske, koja se odnosi na primjenu Nacionalnog programa odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo. U njemu su ujedinjena dosadašnja iskustva stečena provođenjem takvoga odgoja i obrazovanja u našem sustavu i iskustva drugih zemalja«.

EU novac za honorare autorima čiju literaturu nitko ne čita

Jednako kao što u istom dokumentu stoji, naravno, ne prvi put, zdravstveni odgoj postoji oduvijek, »Planiranje i ostvarenje zdravstvenoga odgoja i obrazovanja učenika u osnovnoj školi jedan je od temeljnih ciljeva i zadaća općega odgoja i obrazovanja. Sadržaji zdravstvenoga odgoja odnose se na učenje o zdravlju i zdravom življenju, promociju zdravlja i kulture zdravoga življenja svakoga čovjeka«. Bilo bi zanimljivo vidjeti kako je potrošen EU novac dobiven za »uvođenje« građanskog i zdravstvenog odgoja. Vjerojatno većim dijelom na honorare predavačima i autorske honorare onima koji produciraju literaturu koju nitko ne čita. A jednako bi zanimljivo bilo vidjeti troškovnik Cjelovite kurilularne reforme umjesto da o isplaćenim honorarima saznajemo na nekim internetskim portalima.

Jedan od prisutnih sveučilišnih profesora je na Okruglom stolu prošlog utorka izjavio da »je cilj naših obrazovnih reformi pojedinim interesnim skupinama bacati nešto u kljun«, a i sam dr. Jokić je priznao da u sustavu postoje »različita jaka plemena koja se bore za svoje interese«. Ako ćemo 50 milijuna eura koji su nam odobreni za obrazovnu reformu potrošiti za podmirivanje takvih apetita i ova će reforma, kao i sve prije nje, značiti još jednu stepenicu niže. A kao i sve prije nje, potrošit će energiju učitelja na ostvarivanje besmislenih ciljeva od kojih naši učenici neće imati nikakve koristi. Ono što nam treba su reformatori koji se znaju suprotstaviti »jakim plemenima« koja pola milijuna hrvatskih učenika doživljavaju kao tržište na kojem mogu prodavati svoje loše proizvode. I koji znaju što rade.

(Autorica je učiteljica fizike u dvije zagrebačke osnovne škole)

Komentari su zatvoreni