Krš Srđa kontrast je na platnu na kojem je naslikan Dubrovnik

Krš Srđa kontrast je na platnu na kojem je naslikan Dubrovnik

(Reagiranje)

Dopustite da vas podsjetim da se za vrijednosti za koje se bojite da su ugrožene bore upravo aktivisti inicijative Srđ je naš – za kontrolu građana, a ne monopolističkog poduzetnika nad strateškim razvojem Dubrovnika; za uravnotežen razvoj koji neće produbljivati socijalne razlike i prijetiti urušavanju društvenih odnosa

Poštovani gosp. Simončič,

pročitao sam vaš tekst o “alternativnim činjenicama” objavljen na portalu zg-magazin.com.hr, naslovljen: Alternativne činjenice – laži i demagogija?.

Ohrabrujuće je za koje vrijednosti ste zabrinuti kao potencijalno ugrožene tzv. alternativnim promatranjem stvarnosti. Uistinu, postmoderni procede multiperspektivnosti, a bez dekonstrukcije postojećih odnosa moći – na što se u osnovi svodi alt(ernativno)-desni (eng. alt-right) pokret epitomiziran u Trumpovoj izjavi o alternativnim činjenicama – ima za cilj obnovu klasne pozicije najbogatijih. Vašim riječima s okrugog stola (Ustavom onemogućiti privatizaciju vodnih resursa), multinacionalne korporacije agresivno preuzimaju kontrolu. U tome su im instrumentarij razni šovinizmi, prirodni saveznik radikalni desni pokreti, a prepreka koju treba ukloniti neke od vrijednosti liberalne demokracije i progresivni društveni pokreti.

Smatram da je najbolji način za obranu protiv ovih presezanja hrabro progovoriti protiv njih, na mjestu i u trenutku kada se zbivaju. Zato i vjerujem da sam se greškom našao u vašem tekstu u kojem lamentirate o ovom problemu – greškom koja se često dogodi kad pokušavamo točno rekonstruirati prošle događaje.

Naime, na okruglom stolu na kojem NISTE reagirali na moj istup rekao sam da se projektom golf resorta na Srđu planira potrošnja količine vode koja odgovara 1/3 ukupne trenutne potrošnje građana Dubrovnika (planirani kapacitet do 110 l/s naspram trenutnog korištenja od 310 l/s, Studija utjecaja na okoliš, knjiga 1. str. 46.). Smatram da je isticanje tog odnosa pravedno u kontekstu rasprave o pravu na pristup vodi kao ljudskom pravu te konsenzusa da je voda resurs koji treba čuvati. Poglavito u svjetlu dubrovačkih problema s pitkom vodom. Isto kao što je nepravedno sugerirati da voda koja »završi u moru« nije pitka voda te navoditi postotak zahvaćanja ukupnog protoka (2 %) ignorirajući faktore, u najmanju ruku biološki minimum, koji ne dozvoljavaju zahvaćanje ukupnog protoka.

Što se tiče Srđa, vašim rječima – »šikare iznad Dubrovnika, gdje je zadnji puta noga ‘gospara’ kročila prije mnogih stoljeća« – dopustite da u ocjeni budem još »oštriji« od vas. Noga gospara NIKAD nije kročila Srđem na način na koji se predlaže projektom golf resorta. Jer, osim što bi navedeni projekt trošio vode koliko trenutno troši 1/3 Dubrovnika ne bi zaostajao ni u betonizaciji – planirane natkrivene površine (aparmani i vile) bile bi po površini otprilike tri puta veće od površine svih stanova u Novoj Mokošici, najvećem dubrovačkom naselju u kojem živi oko 20 % njegova stanovništva. Većinu infrastukture za grad poviše Grada, koja se mjeri u stotinama milijuna kuna, platili bi građani Dubrovnika.

Zašto noga gospara nikad nije gazila Srđem na takav način? Ako bi Dubrovnik trebali opisati jednom rječju onda je to sklad (u svakom pogledu). Sklad koji se razvija organski, kroz stoljeća, uz promišljanje i konsenzus, gdje se stvari cjelini dodaju i oduzimaju kao pincetom. U takvoj je cjelini neizgrađeni prostor dragocjen resurs- dio cjeline, a ne praznina. Krš Srđa kontrast je na platnu na kojem je naslikan Dubrovnik, nezamisliv bez njega. Jednako kao što je nezamisliva Venecija bez svoje lagune.

I na kraju, dopustite da vas podsjetim da se za vrijednosti za koje se bojite da su ugrožene bore upravo aktivisti inicijative Srđ je naš – za kontrolu građana, a ne monopolističkog poduzetnika nad strateškim razvojem Dubrovnika; za uravnotežen razvoj koji neće produbljivati socijalne razlike i prijetiti urušavanju društvenih odnosa; za racionalno korištenje i participativno upravljanje prirodnim dobrima (voda, prostor) i javnim sredstvima (troškovi infrastrukture); za očuvanje kvalitete javnog prostora za sve pod jednakim uvjetima; za očuvanje javnog kao preduvjeta za solidarnost i uvažavanje svih bez obzira na razlike koje ih mogu učiniti slabijima.

Zbog toga što se i sami bojite za ove vrijednosti uvjeren sam da ćete nas podržati u našim nastojanjima, a ovaj gospar preuzima na sebe obavezu da vas prvi slijedeći put povede u đir preko Srđa. Zato jer se borimo to je još uvijek moguće.

Srdačan pozdrav,

Enes Ćerimagić (Zelena akcija / Srđ je naš)

Ostavi komentar

*