Krizanteme – sinonimi jeseni za grobove najmilijih

Krizanteme – sinonimi jeseni za grobove najmilijih

Uzgajivači krizantema na OPG-u Baćić, otkrivaju kako je to cvijeće kratkog dana porijeklom s Dalekog Istoka, a uzgajalo se još u Kristovo doba. U Hrvatskoj je najpoznatije po tome što se s njima odaje počast onima koji više nisu s nama

Crvene, žute, bijele, roza – samo su dio raznobojnih vrsta krizantema (Chrysanthemum indicum), cvijeća kojim će se ukrašavati grobovi najmilijih. Biljke su to koje cvatu među posljednjima, a poznate su i kao cvijeće kratkog dana. Porijeklom su iz drevne Kine, tamošnji je nacionalni cvijet, ali i simbol dugog života. Uzgajale su se one kazuje povijest još u Kristovo doba, a danas je to cvijeće u Hrvatskoj najpoznatije po tome što se uvelike kupuje za Dan mrtvih.

U inozemstvu krizanteme aktualne tokom cijele godine

U inozemstvu nije tako, ponajprije u Njemačkoj, Austriji, Italiji, Sloveniji jer na tamošnjem tržištu krizanteme su aktualne tijekom cijele godine. Primjerice, u Japanu i u SAD-u od njih se nerijetko izrađuju cvjetni aranžmani, a jedan od njih krasio je i konferenciju za novinare američkog predsjednika Baracka Obame. Krizanteme, ali i pelargonije od 1978. godine na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu Baćić uzgaja i ta obitelj iz Matulja, nedaleko Rijeke. Petstotinjak četvornih metara zaštićenog prostora oplemenjeno je rezanim krizantemama, dok na otvorenom imaju multiflora, grandiflora i drugih raznobojnih cvjetnih glava koje se, kaže nam, magistar inženjer hortikulture Eduard Baćić, sade polovicom petog mjeseca iz ukorjenjenih sadnica, na dubinu od tri centimetra.

Prema njegovim riječima, oni koji vole ove sinonime jeseni trebaju znati da krizantemama odgovara dobro strukturirano, mrvičasto ocijedito i umjereno vlažno tlo. Uzgajivači koji krizanteme namjeravaju saditi u plasteniku prvo trebaju obaviti njegovu kemijsku sterilizaciju ciljanim granulatnim sredstvima (insekticid, fungicid, herbicid, nematocid). Potonje se ukapa u tlo i pokriva crnom folijom, a plastenik se zatvara da sve (od)stoji oko mjesec dana. Sredstvo se,ovisno o temperaturi tla tada postepeno razgrađuje. Potom, objašnjava Baćić, slijedi sadnja cvijeća pri čemu se prva tri zalijevanja odvijaju sa NPK gnojivima sa pojačanim fosforom, a nakon toga sa istoimenim gnojivima drugih formulacija.

opg-bacic-cvijeceCvijeće na OPG-u zalijevaju sustavom »kap po kap«, tlo još dodatno obogaćuju tresetom, ali i mineralnim gnojivima. Nekada su koristili stajski gnoj, ali »ni on nije više što je nekad bio«, kaže naš sugovornik dodajući da ne žele riskirati dodatne bolesti cvijeća, poput gljivica i sl. Prijetnja su tom cvijeću i štetnici poput crvenog pauka (vrsta grinje), tzv. kalifornijski trips, odnosno »hrđa« koju je teško suzbiti. Ako se ona pojavi gube se listovi biljke, ne vrši se fotosinteza, nema stvaranja hranjiva i cvijet odumire. Prijetnja je svakako i botritis tj. siva plijesan, posebice kod rezanih krizantema popularnih »lopti« (rješavaju ih postojećim bio sredstvima).

Crno tržište cvijeća

Mr. Baćić je već pripremio blagdansku ponudu krizantema poznatih u narodu i kao »zimska ruža«. Broji ta biljka 30 vrsta jednogodišnih i višegodišnjih vrsta, koje se na Dalekom istoku nerijetko nalaze u Feng shui vrtovima. Svoje će cvijeće, kaže nam, prodavati i na kućnom pragu, a primaju i narudžbe. Godišnje na OPG-u proizvedu čak 10.000 komada cvjetnih glava, nemaju ciljani marketing, a voljeli bi da im se tržište te vrste cvijeća razgrana i bude kao ono u Sloveniji, Austriji, Italiji… Ističu da cijene u svojoj ponudi nisu mijenjali godinama pa tako špine prodaju po 7 – 8 kuna, a tu su negdje i ostali pojedinačni primjerci izuzev aranžmana. Kada je o trgovačkim centrima riječ, i njihovoj aktualnoj bogatoj ponudi krizantema za Dan mrtvih, mr. Baćić ističe kako je takva roba u naravi »suha već za tri, četiri dana«, ali još je značajniji problem crno tržište cvijeća »o kojem naše vlasti znaju, ali malo toga čine da bi se stanje popravilo i razriješio kaos«.

Ravnodušni ne možete biti s obzirom da puno toga valja platiti kada se službeno bavite proizvodnjom cvijeća, a onda vam se dogodi da se u konačici uz vas stane netko s kombijem na divlje, i prodaje cvijeće, nelicenciranu robu za koju državi ne plaća ništa. Cvjećar se žali na stanje ističući kako od države za proizvodnju cvijeća nemaju poticaja, ali od općine su im ukupni poticaji za svih 600 četvornih metara iznosili 2.000 kuna.

Najprihvatljivije cijene na tržnicama

Blagdanska je ponuda cvijeća najprihvatljivija na tržnicama, nemalo i onim zagrebačkim, jer se na njima može i cjenkati. Trgovački lanci imaju šaroliku ponudu krizantema koje u lončanicama tzv. grmovima nude već po 20 kuna. Cvijeće je najskuplje kupovati kod trgovaca nadomak groblju pa i to valja imati na umu. Lampaši se u trgovinama mogu nabaviti po prihvatljivim cijenama već od 0,99 lipa za one male, pa naviše. Konkurenciju im, uvjerili smo se rade i papirnice, u kojima se veliki lampaši mogu kupiti već za 8 kuna, a prosječna im je cijena 12 kuna.

Snježana Kratz