“Korupcija, zapošljavanje preko veze, stranačka podobnost očituju se i na stavove mladih”

“Korupcija, zapošljavanje preko veze, stranačka podobnost očituju se i na stavove mladih”

Mladi će u inozemstvu dobiti znanje i iskustvo a taj ljudski kapital će primijeniti u Hrvatskoj i pomoći će gospodarskom rastu zemlje, ali iseljavanje ima i negativne učinke.Kao negativni učinak spominje se smanjenje nataliteta, smanjenje radne snage, bez kojeg nema gospodarskog rasta, nedostatak radne snage u pojedinim zanimanjima, može doći i do urušavanja mirovinskog i zdravstvenog sustava

Piše: Ivana Vranješ

U potrazi za poslom i boljim životom prošle godine iz Hrvatske je po službenoj evidenciji odselilo 36.436 stanovnika. Mladi se najčešće iseljavaju u potrazi za boljim obrazovnim programima i boljim šansama za zaposlenje. Dvije trećine mladih razmišlja o preseljenju u inozemstvo na dulje vrijeme ili zauvijek ukoliko ne uspiju u ostvarenju svojih privatnih i profesionalnih ciljeva u Hrvatskoj.

Zaklada Friedrich Ebert u Hrvatskoj organizirala je u utorak konferenciju Mladi i migracije na kojoj je predstavljeno istraživanje Iskustvo migracije mladih i odlasci mladih iz Hrvatske koje je su uz potporu Zaklade proveli znanstvenici iz Centra za omladinska i rodna istraživanja Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu. Istraživanje je obuhvatilo mlade u dobi od 19 do 29 godina u pet hrvatskih gradova Čakovcu, Osijeku, Rijeci, Splitu i Zagrebu. Glavni cilj je bio stjecanje dubinskih uvida u dosadašnja migracijska iskustva mladih, kao i razmišljanja o potencijalnom preseljenju u inozemstvo u budućnosti.

Kad su u pitanju dosadašnja iskustva boravka u inozemstvu, mladi nemaju bogato iskustvo boravka u inozemstvu u trajanju duljem od dva mjeseca. Migracijska iskustva odvijala su se u europskom okruženju, često se spominje Njemačka, a razlozi prethodnog boravka u inozemstvu u najvećem dijelu odnose se na srednjoškolske razmjene, studiranje, stipendije, stjecanje novog iskustva, osobni razvoj, osamostaljenje, zaposlenje, stažiranje . Među sudionicima istraživanja identificirani su pozitivni i negativni utjecaji boravka u inozemstvu.

Mladi koji su otišli u inozemstvo zbog zaposlenja u istraživanju su podijelili svoja i negativna iskustva kao što su drugačija klima i kvaliteta života, drugačiji uvjeti zaposlenja u odnosu na očekivana teže snalaženje u novoj okolini. Mladi koji su putovali zbog školovanja ili stjecanja novih iskustava većinom su podijelili pozitivna iskustva. Odlazak u inozemstvo velikim se dijelom promatra kao sredstvo izgradnje karaktera i samorazvoj, a osobne pozitivne posljedice preseljenja u inozemstvo jednim su dijelom vezane za život u uređenijoj državi, rad za veću plaću.

Među preferiranim zemljama za odlazak istaknute su Njemačka, Velika Britanija, Austrija, Švedska, Irska, Nizozemska i SAD. Neki su izrazili i nevoljkost za emigriranje. Njihov je prioritet završiti školovanje, eventualno pokušati ostvariti određene ciljeve u Hrvatskoj, a ako ne uspiju onda da se odsele u inozemstvo.
Znanstvenica s Ekonomskog instituta Zagreb Iva Tomić je rekla kako iseljavanje mladih ima snažne učinke na gospodarstvo.

Naime, mladi će u inozemstvu dobiti znanje i iskustvo a taj ljudski kapital će primijeniti u Hrvatskoj i pomoći će gospodarskom rastu zemlje, ali iseljavanje ima i negativne učinke.Kao negativni učinak spominje se smanjenje nataliteta, smanjenje radne snage, bez kojeg nema gospodarskog rasta, nedostatak radne snage u pojedinim zanimanjima, može doći i do urušavanja mirovinskog i zdravstvenog sustava.
Znanstvenik s Instituta za društvena istraživanja Zagreb Nikola Baketa je naglasio kako osim zbog gospodarskih razloga mladi iz Hrvatske odlaze zbog korupcije koja je visoka.

„ Korupcija, zapošljavanje preko veze, stranačka podobnost očituje se i na stavove mladih. Mladi ističu da su faktori uspjeha u Hrvatskoj korupcija i stranačka podobnost, a manje znanje i sposobnost“, rekao je Baketa. Naglasio je kako su mladi izgubili povjerenje u političke institucije, oko 75 posto mladih nema povjerenja u političke stranke,Vladu ,Hrvatski sabor.
„ Mladima koji su obrazovani i sposobni treba dati priliku, a ne da se učlane u neku političku stranku kako bi uspjeli“, poručio je Baketa.

Josip Miličević iz Mreže mladih Hrvatske rekao je kako nije problem što mladi radi iskustva žele otići u inozemstvo, ali je problem ako su primorani otići.
„Donošenjem konkretnih politika koje su usmjerene na više područja može se spriječiti odlazak mladih. Za sada imamo pojedinačne mjere koje nisu usklađene“, istaknuo je Miličević. Smatra da se glas mladih ne sluša dovoljno u Hrvatskoj većinom sudjeluju radi forme, jedni su od predstavnika, ali njihov glas nema težinu.