Korupcija u Hrvatskoj u 2016. godini

Korupcija u Hrvatskoj u 2016. godini

(Naslovna fotografija – PSD)

Predstavljeni rezultati istraživanja procjene korupcije u Hrvatskoj u 2016. godini

Udruga “Partnerstvo za društveni razvoj” održala je u četvrtak 27. listopada konferenciju za novinare pod nazivom “Korupcija i borba protiv korupcije u Hrvatskoj 2016.” u prostorijama Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj. Na tiskovnoj konferenciji predstavljeni su rezultati istraživanja procjene korupcije u Hrvatskoj u 2016. godini. Osim za našu zemlju, predstavljen je i regionalni pregled rezultata za još osam zemalja: Bugarsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Makedoniju, Albaniju, Kosovo i Tursku.

Riječ je o rezultatima anketnog ispitivanja na reprezentativnim uzorcima građana, a iskorak od klasičnih mjerenja percepcije građana o stanju korupcije je u tome što se polazi od praktičnog iskustva građana u odnosu na koruptivne prakse. Naime, anketna pitanja su se u velikoj mjeri odnosila na viktimizaciju, reflektirajući konkretna iskustva ispitanika o situacijama kada je od njih traženo mito (korupcijski pritisak) ili kad su bili u situaciji dati mito (sudjelovanje u koruptivnim praksama).

Spomenuto istraživanje temelji na SELDI sustavu za praćenje korupcije koji opisuje korupciju kao društveni fenomen pomoću tri skupine podpojmova: iskustvo, stavovi i percepcija. Svi indeksi temelje se na anketnom ispitivanju stanovništva. Anketno istraživanje je provedeno na tisuću stanovnika starijih od 18 godina.

Rezultati su pokazali da je oko 50 posto ispitanika u zemljama jugoistočne Europe u periodu od 2001. do 2016. godine korupciju doživjelo kao drugi najveći problem u društvu u kojem žive. Čak 60 posto stanovnika kao glavni problem za takvu situaciju vidi nezaposlenost. Uz nezaposlenost, tu su još dva ništa manje bitna problema, a prema sudionicima ankete, to su niske plaće i siromaštvo u društvu.

Nadalje, pokazalo se da je udio hrvatskih građana koji su sudjelovali u koruptivnim praksama nešto niži nego u 2014. godini, dok se korupcijski pritisak povećao. Iako pod korupcijskim pritiskom, hrvatski građani nisu uvijek spremni dati mito. A što znači visoki udio ispitanika u Hrvatskoj koji ne prihvaćaju ni jedan oblik koruptivnog ponašanja. Međutim,procjenjuje se da će se vrlo vjerojatno u budućnosti naći pod korupcijskim pritiskom.

U Hrvatskoj se i dalje lokalnu i nacionalnu vlast, Sabor i sudove doživljava kao najkorumpiranije, no ono što zabrinjava je trend relativno visoke percepcije korumpiranosti predstavnika nevladinog sektora i novinara. Više od trećine ispitanika u Hrvatskoj, ali i u ostalim zemljama regije, smatra da su svi ili većina predstavnika nevladinih organizacija i novinara – korumpirani.

Na tiskovnoj konferenciji govorili su Mirella Rašić, voditeljica Odjela za političko izvještavanje i analize u Predstavništvu Europske komisije, Maja Baričević, načelnica Sektora za suzbijanje korupcije pri Ministarstvu pravosuđa i Munir Podumljak, koordinator aktivnosti SELDI mreže za Hrvatsku.

Rašić je istaknula kako se korupcija redovito doživljava kao jedan od najvećih problema kako u EU tako i hrvatskom društvu. Ipak, ona drži da je ohrabrujuća činjenica što značajan dio građana zna reći “ne” mitu, u smislu primanja i davanja. Također, Rašić je kazala da treba i dalje ohrabrivati, tj. omogućavati akterima civilnog društva njihovu neovisnu distribucija informacija građanima.

Maja Baričević, načelnica Sektora za suzbijanje korupcije pri Ministarstvu pravosuđa, u svom je govoru naglasila da je koruptivni proces izravna inverzija sustava vrijednosti na kojem počiva čitav društveni poredak, te da takve aktivnosti izravno rezultiraju u slabljenju povjerenja javnosti u državne institucije.

O rezultatima istraživanja Munir Podumljak, koordinator aktivnosti SELDI mreže za Hrvatsku, kazao je sljedeće:

“Iako Hrvatska u mnogim parametrima obuhvaćenim u istraživanju stoji bolje od zemalja u okruženju, zabrinjavaju negativni trendovi koje smo zabilježili posljednjim mjerenjem. Izloženost pritisku korupcije u Hrvatskoj je u porastu u odnosu na 2014. godinu i porasla je za 2,2 posto boda. Obzirom na dinamiku u drugim zemljama, Hrvatska je izgubila primat u ovom području u odnosu na zemlje jugoistočne Europe, te je sad zemlja s najmanjim pristikom korupcije u odnosu na mjerene zemlje – Turska.”

Podumljak je zaključio da ono što je dobar pokazatelj u ovom anketnom istraživanju jest pomak koji je ostvaren u nesudjelovanju građana u koruptivnim radnjama, kao i pad sudjelovanja građana od 0,6 posto. No, zabrinjavajuć je i primjetan porast opće prihvaljivosti koruptivnih radnji za 2 posto. Ovakvi rezultati upućuju na zaključak da je borba protiv korupcije u Hrvatskoj u blagoj recesiji.

Treba spomenuti i bitnu činjenicu da prema ovim mjerenjima čak 55 posto građana smatra kako se korupcija ne može značajno smanjiti, što znači da je pesimizam među građanima Hrvatske porastao za 10 posto u odnosu na protekle dvije godine.

Istraživanje je provedeno u okviru projekta Civil Society for Good Governance and Anti-Corruption in Southeast Europe: Capacity Building for Monitoring, Advocacy and Awareness Raising koordiniranog od strane organizacije Center for the Study of Democracy iz Bugarske i financiranog od strane programa European IPA Civil Society Facility. Partnerstvo za društveni razvoj je nacionalni koordinator za Hrvatsku.

Partnerstvo za društveni razvoj je nevladina, neprofitna i nestranačka organizacija pa je u tom smislu svojevrstan korektiv mnogim društvenim nepravilnostima. Udruga je u Hrvatskoj javnosti prepoznata kao aktivan i angažiran borac za zaštitu javnog interesa, jednakopravnost svih građana, zaštitu ljudskih i građanskih prava te izgradnju civilnog društva demokratskim i nenasilnim načinima.

Melita Funda