Kompostabline vrećice neće biti biorazgradive u prirodi

Kompostabline vrećice neće biti biorazgradive u prirodi

(Foto: www.novamont.com)

Kompostabilne plastične vrećice ostat će na drveću isto onoliko dugo koliko i obične polietilenske vrećice. Neće se razgraditi, a kamoli biorazgraditi u prirodi, iako većina ljudi misli da hoće. Razgradit će se samo u postrojenju za kompostiranje

Direktivom Europske unije nalaže se zemljama članicama da smanje potrošnju laganih plastičnih trgovačkih vrećica (90 po stanovniku godišnje i tako dalje, o čemu je pisala Politika) debljine od 15 do 50 mikrometara, ali ne i da ih zabrane! Smanjenje potrošnje ne odnosi se na tanje vrećice (vrlo lagane, ispod 15 mikrometara, za voće i povrće), niti na deblje od 50 mikrometara jer su višekratne. Jedini kriterij je debljina vrećice. Ne treba praviti razliku između pojedinih vrsta plastičnih vrećica, pa neke zabranjivati, a neke favorizirati jer sve između 15 i 50 mikrometara podliježu ograničenju potrošnje.

U posljednje se vrijeme navodi da uskoro neće biti plastičnih vrećica, već samo biorazgradivih. Ako nije riječ o papiru, misli se zapravo na kompostabilne vrećice koje trenutno nisu na našem tržištu. Kompostabilne vrećice su itekako plastične i uopće nisu biorazgradive u prirodi. Dobivene su od biljaka, na primjer od kukuruza, šećerne trske … i to je bioplastika. Bez obzira što je načinjene od biljaka, bioplastika je plastična! Međutim, zabluda je da je bioplastika biorazgradiva u prirodi. Nije, nijedna koja se koristi za vrećice na cijeloj zemaljskoj kugli.

Kompostabilne plastične vrećice ostat će na drveću isto onoliko dugo koliko i obične polietilenske vrećice (kojima nije dodan “aditiv za oksidacijsku razgradnju i biorazgradnju”). Kompostabilne vreće neće se ni razgraditi, a kamoli biorazgraditi u prirodi, iako većina ljudi misli da hoće. Razgradit će se samo u postrojenju za kompostiranje. U slučaju korištenja ovih vrećica, koristilo bi se vrećice koje su nekoliko puta skuplje za proizvodnju, teže (čime se za istu debljinu povećava težina odbačene ambalaže, a cilj je sasvim suprotan – smanjenje težine otpadne plastike), lošijih svojstava i koje treba odnijeti u postrojenje za kompostiranje. Tko će prikupljati te vrećice, kako i zašto? A ono što je najvažnije, one su podložne ograničenjima potrošnje, u skladu s EU direktivom jer su također plastične. Pa zašto ih onda forsiramo?

U našoj zemlji, mnogi smeće ostavljaju u plastičnim vrećama iz trgovina. Korištenje kompostabilnih vrećica ima smisla samo ako se u njima organizira organski otpad koji bi zajedno s vrećama išao za kompostiranje. Za ostale primjene one su nepotrebne, preskupe za proizvodnju i nisu praktične. Nema smisla u kompostabilnu vreću stavljati odbačene limenke, PET boce od ulja, boce od kućnih kemikalija i slične proizvode, ali i njih moramo u nešto spakirati za odlaganje smeća. Zar će radnici gradske čistoće, nakon ispuštanja kontejnera, prekapati po smeću i izvlačiti otpad iz kompostabilnih vrećica – kako bi vreće slali na kompostiranje? Nema smisla, zar ne? Na kompostiranje, kad se izgrade ta postrojenja, ionako bi išao samo organski otpad.

Postrojenje za kompostiranje (Izvor: http://commongroundcompost.com)

Znači, uvođenjem kompostabilnih vreća imali bismo situaciju da bi one, ako su pune, završavale na deponijama ili, ako su prazne, na drveću. A tamo bi ostale jako dugo! Smatram da su nekompostabilne plastične vrećice za kupnju daleko bolje rješenje od vrećica i papirnatih vrećica, uz naravno racionalniju i savjesniju uporabu. Ali, o tome drugom prilikom.

Aleksandra Mihajlović
dipl. inž. tehn. Beograd
(Politika, 28. travnja 2018.)


*Tekst je preuzet uz prethodno dopuštenje s: www.politika.rs

Ostavi komentar

*

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.