“Kompjutori neće unaprijediti kvalitetu nastave”

“Kompjutori neće unaprijediti kvalitetu nastave”

Pokazalo je to iskustvo SAD-a

Što se tiče tableta u nastavi, profesor Hrepić s američkog Sveučilišta Columbus rekao je da treba biti oprezan u njihovoj primjeni kako ne bi štetili i spriječili razvoj grafomotoričkih sposobnosti učenika

Ivana Vranješ

Profesor Zdeslav Hrepić s američkog Sveučilišta Columbus u četvrtak je u Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) u Zagrebu održao predavanje o obrazovnim reformama u SAD-u u proteklih pola stoljeća i postignutim rezultatima.

Izuzetno aktualna tema i u kontekstu hrvatskog odgojno-obrazovnog sustava okupila je brojne stručnjake, predstavnike Ministarstva znanosti i obrazovanja, agencija te odgojno-obrazovnih institucija.

U pozdravnom govoru predsjednica saborskog Obora za obrazovanje, znanost i kulturu Vesna Bedeković je rekla da je potrebno dobro promisliti sve korake kako bi obrazovna reforma zaživjela i bila učinkovita.

Reforma je preozbiljna stvar da bi se lomila “preko koljena”

„Važno je osvijestiti činjenicu da je svaka reforma preozbiljna stvar da bismo je lomili preko koljena i da bismo je napravili samo zato da možemo reći da je napravljena“, istaknula je Bedeković.

Pomoćnik ministrice znanosti i obrazovanja Momir Karin je rekao kako je u hrvatskim školama trenutno eksperimentalna provedba kurikularne reforme te su korisna iskustva SAD-a i i drugih država koje su posljednjih godina provele obrazovnu reformu jer se može vidjeti je li Hrvatska na pravom putu.

Važnost ovog predavanja je istaknula zamjenica gradonačelnika Zagreba Jelena Pavičić Vukičević koja je istaknula kako međunarodna iskustva omogućuju da se uči ne samo na vlastitim, nego i na tuđim greškama, odnosno da se primjeri dobre prakse iskoriste u vlastitom radu. Kazala da je obrazovanje pitanje nacionalne politike.

„Postavlja se pitanje zašto se obrazovanje tiče lokalne samopuprave, kao i kako one mogu utjecati na njega. No sve nas se tiče kakav školski sustav pohađaju naša djeca, kako se i sami putem cjeloživotnog obrazovanja spremamo na izazove u budućnosti. Stoga je pitanje obrazovanja jedna od temelja javnih politika za koju moramo biti zainteresirani kako bismo novim naraštajima osigurali kvalitetniju budućnost. Učitelji u hrvatskoj nemaju svoju komoru. Stoga Agenciju za strukovno obrazovanje i Agenciju za obrazovanje vidim kao prava strukovna udruženja, gdje stručnjaci međusobno pružaju podršku, propisuju uvjete napredovanja i stvaraju okvire u kojima je moguće odgovoriti na izazove 21 stoljeća,“, istaknula je Pavičić-Vukičević.

Znanje učenika u SAD- u stalnom padu

U svom predavanju o obrazovnim reformama u SAD-u profesor Zdeslav Hrepić je rekao da su se američke reforme u zadnjih 50-ak godina svodile na tri pravca kojima se pokušalo napraviti promjene. U većoj mjeri radi se o financiranju edukacija na mjestima gdje se za time ukazala potreba u smislu siromaštva. Nadalje, pokušalo se s time da škole imaju pravo zadržati neku autonomiju u smislu na koji će naći postići određene rezultate, bez prevelikog uplitanja države. Treći je pravac da se standardiziranim testovima postigne poluga koja će potaknuti i nastavnike i učenike da postižu bolje rezultate. No ništa od toga se nije pokazalo učinkovitim.

Hrepić je ocijenio kako reforme nisu bile uspješne jer su se pokušale provesti „izvana“. Nakon svih reformi rezultati su pokazali da je obrazovanje manje kvalitetno, iako su u skladu s reformama obrazovanja s više novaca financirane škole u kojima je trebalo smanjiti nejednakosti, a zakonom je primjerice utvrđeno da i djeca s posebnim potrebama trebaju obrazovati u najmanjoj restrikciji.

Po riječima profesora Hrepića razina znanja učenika je u stalnom padu. „Na žalost, to osjećam i kao profesor na fakultetu. Iz godine u godinu studenti dolaze na fakultet slabije pripremljeni, ne samo u smislu matematičkih sposobnosti što je meni kao fizičaru bitno, nego i u smislu kognitivnih sposobnosti, raščlanjivanju stvari, razmišljanju na jednoj višoj intelektualnoj razini“, istaknuo je profesor Hlapić.

Oprezno s primjenom računala u nastavi

Što se tiče tableta u nastavi rekao je da treba biti oprezan u njihovoj primjeni kako ne bi štetili i spriječili razvoj grafomotoričkih sposobnosti učenika. Profesor Hrepić je rekao kako neće i ne mogu unaprijediti nastavu kompjuteri sami po sebi, što se pokazalo i u SAD-u .

„Moja poruka je da se u Hrvatskoj ne srlja i da se ne donose odluke na temelju trenutnih političkih trendova , tehnologija se može svrstati u jedan takav trend. O njoj se govori, očito je potrebna, ali samo uvođenje tehnologije bez temeljite pripreme za nju ne može donijeti dobre razultate, a bojim se da može donijeti loše to se isto pokazalo“, istaknuo je profesor Hrepić.

Ravnateljica Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja Ivana Katavić je ocijenila kako je predavanje profesora Hrepića vrlo korisno.

„Što se tiče obrazovne reforme prvo treba napraviti analizu stanja i da svi dionici ustanove, znanstvena zajednica pa i Vlada sinergijski provedu reformu. Svaki dionik donosi značajan pomak prema cilju kojem težimo, a to je razvoj kvalitete obrazovanja. Kao Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja ne možemo unaprijed reći je li hrvatska reforma dobro zamišljena, ali rezultati evaluacije i našeg testiranja pokazat će smjer u kojem ide ta reforma“, rekla je za ZG-magazin ravnateljica Katavić.

Komentari su zatvoreni