Koliko je Zagreb sigurniji za život od ostalih europskih gradova?

Koliko je Zagreb sigurniji za život od ostalih europskih gradova?

“Zagreb je siguran grad, stanje sigurnosti je vrlo dobro, ali učinit ćemo još i više kako bi Zagreb bio ugodan i siguran za stanovanje, ali i poželjno mjesto za posjet turista”, izjavio je u četvrtak u Gradskoj skupštini  Željko Prša, načelnik Policijske uprave Zagrebačke.

Na 40. sjednici Gradske skupštine, održanoj u četvrtak, 19. svibnja Policijska uprava zagrebačka podnijela je Izvješće o stanju i kretanju sigurnosnih pokazatelja na području Zagreba u 2015. godini.

Grad Zagreb je siguran grad za stanovanje, ocjena je Izvješća. U usporedbi s ostalim europskim gradovima sličnim po veličini gdje se dešava mnogo više zločina i težih kriminalnih djela. Primjerice, u proteklih godinu dana u Zagrebu su se dogodila dva ubojstva, što je i sedam puta manje nego u europskim gradovima koji broje 500.000 i više stanovnika.

Ono što treba naglasiti je činjenica da su evidentirani prekšaji u Zagrebu u stalnom porastu, i to ne samo u proteklih godinu dana, već je takav trend primjećen još od 2010.

Evo kako izgledaju statistički podaci različitih nedjela u Zagrebu u 2015. godini:

Imovinski delikti povećani su za 4 posto, a razbojništvo (misli se na provale)  se povećalo za 10 posto.

Džepne krađe koje se posvuda dešavaju, ponajviše u vozilima gradskog prijevoza također su u porastu i to za 31 posto. To znači da se dešava jedna do dvije džepne krađe po danu. Kradu se i motorna vozila, 10 posto više nego prije. Na mjesec se u gradu Zagrebu u prosjeku ukrade 23 vozila što je nemjerljivo manje nego u 1990-ima.

Pojačanim mjerama prevencije zagrebačka je policija uspjela smanjiti broj smrtno stradalih u prometnim nesrećama: 1990. u Zagrebu je poginulo 245 osoba u prometu, 2010. 88,  a 2015. 44 osobe, to je otrpilike 4 poginule osobe na 100.000 stanovnika. Najčešći uzroci stradavanja u prometu su alkohol, neprimjerena brzina i nepropisno pretjecanje.

Ako govorimo o pojedinačnim gradskim četvrtima, trend porasta kaznenih djela najizraženiji je u Novom Zagrebu – istok i na Trešnjevci – jug.

Ono što još uvijek Zagrebu nedostaje to je nedovoljan broj kontakt policajaca, naime, trebalo bi ih još 700 do 800.

Vrlo dobro funkcionira projekt E-policajac: građani imaju mogućnost dojave u neki od prekršajno-policijskih centara preko aplikacije na pametnom telefonu.

U travnju ove godine je predstavljen pilot-projekt policijske ophodnje biciklom kojeg su pokrenuli Policijska uprava zagrebačka i Grad Zagreb na Vijeću za prevenciju Grada Zagreba kako bi se povećala prisutnost i mobilnost policijskih službenika, a jedan od ciljeva je i jačanje povjerenja između građana i policije kroz neposredniji kontakt. Dosadašnja iskustva policijskih službenika iz četiri policijske postaje u Gradu i Zagrebačkoj županiji u kojima se pilot-projekt provodi već dvije godine, pokazali su pozitivne rezultate koji se izravno odnose na bolju komunikaciju s građanima, jačanje povjerenja između građana i policije kao i veću nazočnost policije na javnim površinama. Ovakvim načinom rada policije promovira se lokalna zajednica, biciklizam, zdrav način života, a ujedno i očuvanje okoliša.

Hitni pozivni broj za policiju je 192. Taj broj je u 2015.  nazvalo 186.000 građana. Zapravo, na taj broj policija prima 500 poziva na dan. U slučaju da ne mogu pomoći ili da dojavljeni problem nije u njihovoj nadležnosti, upućuju građane dalje i pomažu im kome se obratiti.

Uglavnom, može se reći da je zagrebačka policija postavila jako dobru ljestvicu uz kaznena djela, što je i dobro i korisno na dobrobit svih građana. Ono što još uvijek javnost očekuje od policije, u smislu izvješća, jesu podaci o tome koliko je u protekloj godini bilo kaznenih djela protiv turista koji posjećuju Zagreb.

Nadajmo se da će sljedeće izvješće biti još bolje jer nam je svima stalo da živimo u sigurnom i mirnom gradu.

(ZG-magazin)