Koje sve vodozemce i gmazove skriva šuma Žutica

Koje sve vodozemce i gmazove skriva šuma Žutica

(Veliki dunavski vodenjak / Foto: S. Baškiera)

Žutica je važno stanište za: velikog dunavskog vodenjaka (Triturus dobrogicus), velikog vodenjaka (Triturus carnifex), crvenog mukača (Bombina bombina), dabra (Castor fiber), vidru (Lutra lutra) i barsku kornjaču (Emys orbicularis)

Javna ustanova „Zeleni prsten“ Zagrebačke županije u sklopu suradnje Mreže parkova uz rijeku Savu (Sava Parks Network) provodi projekt ”Čudesna šuma Žutica” (”Miraculous Forest Žutica”) u razdoblju od studenog 2015. godine do kraja kolovoza 2016. godine. Mreža Sava Parks osnovana je 2014. godine unutar projekta ”Jačanje zaštite rijeke Save i njenih poplavnih površina” koji je pokrenula Javna ustanova Park prirode Lonjsko polje u suradnji s njemačkom zakladom EuroNatur i Hrvatskim društvom za zaštitu ptica i prirode.

Projekt ”Čudesna šuma Žutica” ukupne je vrijednosti 8.170 eura, a sufinancira ga njemačka zaklada EuroNatur u iznosu 5.500 eura.

Šuma Žutica dio je Nacionalne ekološke mreže, odnosno Europske ekološke mreže Nature 2000 (HR2000465). Prostire se u zoni poplavnog područja Lonjskog polja i spada u nizinske poplavne šume. Žutica je važno stanište za Natura 2000 ciljne vrste: velikog dunavskog vodenjaka (Triturus dobrogicus), velikog vodenjaka (Triturus carnifex), crvenog mukača (Bombina bombina), dabra (Castor fiber), vidru (Lutra lutra) i barsku kornjaču (Emys orbicularis).

Zabilježeno devet vrsta vodozemaca te šest vrsta gmazova

Istraživanje herpetofaune šume Žutice proveli su članovi Hrvatskog herpetološkog društva – Hyla-e, predvođeni voditeljicom istraživanja Senkom Baškierom, u četiri dvodnevna terenska izlaska, u razdoblju od ožujka do lipnja. Terensko istraživanje uključivalo je sakupljanje podataka o svim pronađenim vrstama vodozemaca i gmazova u vodenim staništima, ali i kopnenom staništu oko njih. Za svaku ulovljenu jedinku zabilježena je geografska koordinata na mjestu gdje je jedinka uočena. Sveukupno je zabilježeno 9 vrsta vodozemaca te 6 vrsta gmazova, poput močvarne smeđe žabe, crvenog mukača, gatalinke, velikog dunavskog vodenjaka, barske kornjače, bjelouške, riđovke, smukulje…

Smukulju ćete u Žuici ipak rijetko sresti (Foto: K: Koller)

Smukulju ćete u Žuici ipak rijetko sresti (Foto: K: Koller)

Obzirom na pronađeni broj vrsta vodozemaca i gmazova, može se reći da je ovo područje bogato tim vrstama. Najčešće zabilježene vrste su zelena žaba, crveni mukač i bjelouška, dok su najrjeđe opažane sljepić, smukulja i riđovka.

Cilj istraživanja herpetofaune šume Žutice bio je doprinijeti znanju faune vodozemaca i gmazova na području šume Žutice kako bi se ubuduće moglo pratiti stanje ovih vrsta na tom području. (zgm)