Kod “kurikularne reforme” nije ispravan već ni sam njezin naziv

Kod “kurikularne reforme” nije ispravan već ni sam njezin naziv

Vladimir Paar: CKR ignorira upozorenja iz najrazvijenijih zemalja (pa i iz same „Silicijske doline”) da pretjerano korištenje digitalnih medija u obrazovanju smanjuje učinkovitost učenja i ugrožava inteligenciju učenika opasnošću od „digitalne demencije”.

Znanstveno vijeće za obrazovanje i školstvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti pripremilo je Izbor citata iz stručnih recenzija Cjelovite kurikularne reforme (izrađene pod vodstvom Borisa Jokića) s kritikama i prijedlozima  unapređenja hrvatskoga školstva. U nastavku prenosimo dio citata, dok je cjelovi Izbor dostupan na ovoj poveznici (.pdf). Treba istaći da su među citiranima i imena autora čija smo razmišljanja na temu reforme obrazovanja već objavljiali na stranicama portala ZG-magazin, među kojima su: prof. emer. Igor Čatić, prof. dr. sc. Goran Šimić i Dubravka Salopek Weber, prof.

Dio Izbora citata iz stručnih recenzija:

• prof. Boris Vilić, dekan Rider University, New Jersey, SAD Moram reći da me prijedlog programa Cjelovite kurikularne reforme (CKR) razočarao. Ovakvi prijedlozi složenih kurikulnih reformi, koji se više posvećuju sadržaju koji već sutra zastarijeva, davno su propali i u razvijenim državama pa će tako i u Hrvatskoj. Iako čitam dokumente poput CKR-a već dugi niz godina, bilo mi je jako teško pratiti pojedine dokumente CKR-a zbog vrste uporabljenog jezika (ali i pogrešaka) i često sam se morao pitati: što je pisac zapravo htio reći? Čitajući prijedlog nastavnoga plana stječe se dojam da su subjektivne vrednote pojedinaca iz takozvane „Ekspertne” radne skupine prevladale nad objektivnim potrebama društva. Svi su znanstvenici – i u Hrvatskoj i u svijetu – naviknuli na proces recenzija pri objavi znanstvenih radova. Upravo me zato začuđuje pristup kurikulnoj reformi koji ju tretira kao fait accompli te omalovažava i politizira sve kritike programa CKR-a. Rekao bih čak da takav pristup neuvažavanja recenzija pokazuje i manjak intelektualizma, ali i da je opasan za budućnost Hrvatske. CKR-ovi planovi za usavršavanje učitelja (preko webinara i internetskih stranica) pokazuju određenu dozu amaterizma prema pristupima usavršavanja učitelja i nije mi poznat niti jedan uspješni model koji ima takav pristup. Očigledno je da Hrvatska ima mnogo stručnjaka i zato podržavam prijedlog HAZU-a za proširenjem Ekspertne radne skupine i za proširenjem stručnih radnih skupina i za revizijom CKR-a. Hrvatska djeca zaslužuju bolje!

akademik Ranko Matasović HAZU i Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Autori CKR reforme odabrali su model u kojemu se uspješnost obrazovanja ocjenjuje pomoću takozvanih „ishoda učenja”, a ne pomoću usvojenih (naučenih) sadržaja i primijenili su taj model na sve predmete u svim obrazovnim ciklusima. Valja odmah napomenuti da je riječ o teoriji koja je u velikoj mjeri kontroverzna i za koju ne postoje znanstveni dokazi da je smisleno primjenljiva na sva područja obrazovanja i korisna za sve uzraste učenika. Uvođenje tablica s „ishodima učenja” na društveno-humanističke fakultete, kojemu sam svjedočio, dočekano je s posvemašnjim podsmijehom i do sada nije pokazalo nikakve mjerljive pozitivne rezultate, a sada se upravo taj model želi protegnuti na čitav hrvatski obrazovni sustav!

akademik Ivica Kostović HAZU i Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Hrvatski institut za istraživanje mozga, Zagreb U vezi s predloženom Cjelovitom kurikularnom reformom (CKR) postavlja se niz otvorenih pitanja i primjedbi. Nema analize stanja, ključnih pokazatelja i stvarnih projekcija potreba razvoja. Negativno je iskustvo ranijega Bolonjskog procesa: početak nagao i bez priprema – rezultat neuspješan. Reforma nije cjelovita jer ne obuhvaća i edukaciju nastavnika (što je bitna preporuka HAZU-a). Gdje su roditelji u predškolskom i osnovnoškolskom obrazovanju? Obveza je osnovnoga obrazovanja po Ustavu – prava roditelja da sudjeluju u odgoju i izgradnji svjetonazora. Rezultati reforme bit će vidljivi za dvadeset godina! Gdje je jamstvo uspješnosti i tko ga daje? Tko procjenjuje rezultate stručne i javne rasprave, tko recenzira Cjelovitu kurikularnu reformu? Na koji se način nadzire provođenje reforme? Pogrešno je shvaćanje da se to provodi samo na razini Ministarstva. Hrvatski sabor treba odrediti kako će se nadzirati reforma. Za pilot-program provođenja reforme ključan je nepristran izbor eksperimentalnih škola s reprezentativnim uzorkom. Emocionalni razvitak, razvitak osobnog identiteta, razvitak nacionalnoga identiteta. Neprilagođenost kurikula dobi učenika: neki sadržaji ulaze prerano za kognitivne sposobnosti djece. Opasna je prerana izbornost kao i prevelike mogućnosti izbornosti. Uloga sveučilišta – gdje, kada i kako započinje edukacija nastavnika za novu reformu? Dosadašnji stavovi HAZU – kako ih „uvažiti” npr. za STEM područje? Uvažavanje dosadašnje javne rasprave: ističe se analiza doc. dr. Matka Glunčića za gimnazijsko obrazovanje sa stajališta potreba ključnoga STEM područja. Bitne primjedbe na školsku lektiru i na zanemarivanje predškolskoga odgoja i obrazovanja. Općenito, iz CKR-a proizlazi da je odgoj manje važan od obrazovanja. Mnogi aspekti (na primjer održivi razvoj, donošenje odluka, preuzimanje rizika, rodnost, metakognicija, evolucija i tako dalje) uče se prerano i s neutemeljenim „odraslim” shvaćanjem mozga djeteta. Predškolski razvoj i osnovnoškolsko obrazovanje – nema potrebne prilagođenosti dobi i kognitivnome razvitku. Postoji potreba da se sačuva gimnazija sa širokim temeljnim obrazovanjem. Zanemarena je uloga sveučilišta u izradi kurikula. Gdje se u CKR-u izgubilo gospodarstvo? U CKR-u su zanemareni mnogi dosadašnji stavovi HAZU-a.

doc. dr. sc. Dubravka Smajić Fakultet odgojno-obrazovnih znanosti Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku Kurikul hrvatskoga jezika u području komunikacije i jezika nije usmjeren na njegovanje hrvatskoga nacionalnoga i kulturnoga identiteta. U ovome kurikulu ta je sastavnica izostala. U odgojno-obrazovnim ciljevima učenja nigdje nije naveden pridjev hrvatski, a napose ne sintagma hrvatski jezično-kulturni identitet. Program predmeta Hrvatski jezik po svojoj prirodi mora biti jasno hrvatski orijentiran, što ovaj program velikim dijelom nije. Posljedice CKR-a za učenike bile bi mnogo štetnije nego njihovo školovanje prema sadašnjem programu.

prof. dr. sc. Zvonimir Šipuš Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu Predložena kurikulna reforma ogroman je dokument bez jasno izraženih ciljeva. Predložena reforma ne ide prema smanjenju broja predmeta, što smatram izuzetno pogrešnim. Samo smanjenje satnice pojedinih predmeta i zadržavanje istoga broja predmeta neće polučiti nikakav učinak. Na primjer, apsurdno je učiti Zemljopis osam godina. Kada će konačno netko reći da te predmete (poput Zemljopisa) treba smanjiti na npr. dvije (maksimalno četiri) godine? Zemljopis ne spada u STEM područje! Izbornost predmeta – na prvi pogled to izgleda sjajno. Međutim, praksa (na FER-u) pokazala je da učenici često idu načelom “minimuma energije” i biraju predmete koje će lagano položiti. To sigurno neće doprinijeti boljitku Hrvatske. Naime, nedostatke znanja iz temeljnih predmeta u praksi nije moguće nadoknaditi na fakultetu, što pokazuju iskustva velikog broja sveučilišnih profesora u STEM području.

 prof. dr. sc. Željka Milin Šipuš Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu U vezi s nastavkom reforme obrazovanja moje je stajalište sljedeće: reformu treba nastaviti i to tako da se kao prvi korak u postojećoj konfiguraciji škole osuvremene nastavni programi. Pritom treba voditi računa o ukupnom opterećenju učenika.

prof. dr. sc. Ladislav Čaklović Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu Neke obrazovne jedinice u kurikulu za predmet Matematika imaju nedostatke koji zadiru u nerazumijevanje matematičkih modela. Opći dojam ovih dokumenata zajedno jest: nagomilavanje činjenica, nedovoljna briga za zdravlje djece, neujednačenost stručnih radnih skupina kao i nabrajanje nerazumljivih fraza te nepotrebnih i krivo formuliranih definicija.

mr. sc. Petar Marija Radelj arhivist, teolog i prevoditelj, Zagreb U svim prijedlozima CKR-a ističu se ishodi učenja. Osnovna zamjerka protiv termina naobrazba temeljena na ishodima (engl. Outcome-Based Education) jest da ona reducira odgoj i naobrazbu (engl. education), nastavu (engl. teaching) i učenje (engl. learning) na obrasce i „nadriznanstveno” planiranje postupaka, koji naobrazbu smatraju sredstvom namijenjenome određenim ciljevima. Znanje i razumijevanje ne mogu se svesti na ponašanje, popis umijeća i uočljivih manifestacija.

 prof. dr. sc. Sanda Ham Filozofski fakultet Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku Bez obzira što se pogrješan naziv kurikulum i kurikularni proširio, doista nije dobro da tako važna hrvatska reforma nema pravilno hrvatsko ime – ako već naziv nastavni uputnik nije prihvaćen, valja nastojati na nazivu kurikul i kurikulni prema hrvatskome standardnom jeziku. Za to postoje brojni jezikoslovni razlozi i mišljenja uglednih hrvatskih jezikoslovaca.

Antonia Sikavica Joler, prof. mentor I. gimnazija, Zagreb Kurikul Hrvatskoga jezika detaljno navodi sve ciljeve, svrhu i ishode učenja, a nigdje nije određen sadržaj (program) kojim bi se isti mogli i ostvariti u nastavi. Kako vrednovati znanje bez zadanoga sadržaja?! K tome su sastavnice vrednovanja u predmetu Hrvatski jezik potpuno neprimjerene hrvatskome kao materinskome jeziku i u praksi ih je nemoguće ostvariti. Nerazumno i književno-znanstveno neutemeljeno s popisa lektire izostavljaju se klasici poput Homera, Marulića ili Biblije. Gledajući po stilskim razdobljima (iako taj sustav u popisu autora i djela NE postoji), rezultat je za nacionalnu književnost – poražavajući!

prof. dr. sc. Ivan Prskalo, dekan Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Hrvatska udruga kinezioloških metodičara, predsjednik Reforma kurikula nedvojbeno je potrebna i pogrešno je postaviti pitanje za ili protiv reforme jer bi se unutar takvog pitanja krila zabrinjavajuća demagogija. Zaklanjanje iza političke volje također je dvojbeno jer ovo nije političko pitanje, barem smo u to uvjeravani. Međutim, kritički pogled na predloženi materijal ne znači unaprijed odustajanje od reforme, ali može značiti odbijanje loše i štetne reforme odnosno reforme koja to uistinu nije. Činjenice pokazuju kako je predloženi materijal s tolikom razinom manjkavosti i ignoriranja već etablirane kineziologijske znanosti nepopravljiv s istim sastavom stručnih radnih skupina. Ta situacija pokazuje kako bi bilo učinkovitije i racionalnije angažiranje manje skupine stručnjaka za svako područje i predmet, a institut ‘preglasavanja’ definitivno je štetan. A to što je napisano i podastrto javnosti govori kako je za onoga kome je namijenjen ovaj dokument, a to je jedina istinska budućnost i naroda i društva i civilizacije – dijete, najbolje da ovako urađen materijal ne bude ni uz korijenite promjene upotrijebljen. Uz reviziju sastava Ekspertne radne skupine i stručnih radnih skupina ovakav dokument mogao bi biti korektno pripremljen, isključivo uz poštivanje postignuća supstratne i primijenjene znanosti te dosadašnjih reformskih dosega.

prof. emer. Igor Čatić Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu Ne samo da Hrvatska nije zrela za e-školu, nego i u Njemačkoj misle da Njemačka još nije zrela (Die digitale Schule muss reifen, VDI-N, 2016.). Meni je to bio okidač da se upozori na štetnost pretjerane dječje uporabe računala. Jasno stajalište zauzeo je neuroznanstvenik Goran Šimić u članku Računala ne mogu nadomjestiti kvalitetne nastavnike i profesore (Zg-magazin, 2016.). Slične su opomene sve učestalije, posebno iz SAD-a. Računalo je ipak još samo alat s još uvijek nedovoljno proučenim posljedicama na cjelokupnu osobnost učenika. Neke su već sada vidljivo teške. Nažalost, ove misli potpuna su nepoznanica onima koji su osmislili CKR.

 prof. dr. sc. Goran Šimić Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatski institut za istraživanje mozga, Zagreb Mogu li se računalo, odnosno tableti i slično, koristiti za veći dio nastavnih programa u školama i na fakultetima ili bi bilo bolje da se njihova uporaba ograniči samo na neke segmente nastave? U svemu treba naći neku mjeru, a tu mjeru treba prepustiti nastavnicima koji rade s učenicima. Nikakva tehnologija za sada ne može u potpunosti dokinuti presudan utjecaj nastavnika jer ni video isječci ni on-line predavanja ni ostali radni materijali ne mogu u potpunosti zamijeniti živoga učitelja, baš zbog toga jer su nedovoljno životni, pa stoga i nedovoljno emocionalni. Činjenice koje su emocionalno jače nabijene bolje se pamte. Važnije od tehnologije jest poticajno okruženje za razvitak sposobnosti izražavanja, komunikacije i kritičkoga razmišljanja te iskustveno učenje.

prof. dr. sc. Bojan Jerbić Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu Samo djelomično kurikul ispunjava ciljeve. S druge strane, predloženi su nepotrebni ili pak neprimjereni sadržaji. Povezanost Tehničke kulture s drugim područjima i predmetima iskazana je na neprimjeren način. Glavne poveznice s Fizikom, Matematikom, Informatikom, Biologijom i Kemijom samo su površno navedene, ali ne i artikulirane kroz dodirne sadržaje.

akademik Vladimir Paar HAZU i Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Smatram da stručne recenzije u Crvenoj knjizi pokazuju da sadašnji proces reforme po modelu Cjelovite kurikularne reforme (koncept Budak-Jokić) vodi u pogoršanje hrvatskog obrazovanja zbog sljedećih nedostataka:

1. CKR udaljava hrvatsko školstvo od srednjoeuropskog modela školstva, umjesto da ga uzme kao orijentaciju kojoj bi se trebalo postupno približavati u skladu s konkretnim mogućnostima i uvjetima. 2. CKR uvodi metodologiju kurikula koja se prije nekoliko desetljeća pokazala neuspješnom u SAD-u, Njemačkoj i drugdje.

3. CKR je štetan za STEM područje, koje je temelj za inženjerske, biomedicinske, prirodoslovno-matematičke i druge struke, bitne za gospodarski i društveni razvoj u 21. stoljeću. Pogrešno je poistovjećivati STEM s informatikom jer S znači fiziku, kemiju, biologiju, geologiju; T znači tehnologiju, u koju pored ostalog spada i digitalna tehnologija (informatika); E znači inženjerstvo, sa širokim rasponom inženjerskih struka, a M znači matematiku, od apstraktne do primjenjive.

4. CKR zanemaruje nacionalni identitet i nameće jednoumni i ateistički svjetonazor. Ta ideologizacija je posebno problematična za Hrvatski jezik i Povijest u odnosu na identitet hrvatskoga jezika i Domovinski rat, a i u nekim drugim predmetima kao primjerice u Biologiji.

5. CKR zanemaruje odgoj kao vrlo važnu sastavnicu odgojno-obrazovnog sustava.

6. CKR zanemaruje post-STEM komponentu obrazovanja, koja uključuje i značajna temeljna znanja iz humanističko-društvenog područja. Pluralizam u temeljnim znanjima treba biti prisutan u samoj suštini suvremenoga obrazovanja orijentiranog na budućnost.

7. CKR u reformskim obrazovnim procesima, suprotno svjetskoj praksi, ne polazi od analize postojećega stanja, da najprije treba utvrditi što u postojećem sustavu treba mijenjati, a što sačuvati. Umjesto toga, CKR kreće u neprovjerene improvizacije koje umjesto poboljšanja mogu voditi u predvidiva pogoršanja obrazovanja. Prije bilo kakvoga novog “zahvata” u obrazovnom sustavu treba temeljito i objektivno snimanje stanja u obrazovnom sustavu i izvršiti analizu nastavnih programa svih predmeta i tek na toj osnovi izvršiti cjelovitu reformu kurikula.

8. CKR ignorira upozorenja iz najrazvijenijih zemalja (pa i iz same „Silicijske doline”) da pretjerano korištenje digitalnih medija u obrazovanju smanjuje učinkovitost učenja i ugrožava inteligenciju učenika opasnošću od „digitalne demencije”.

9. CKR je u suprotnosti sa suvremenim neuroznanstvenim spoznajama o kognitivnom razvoju.

10. CKR za strukovno obrazovanje nije usmjereno prema provjereno uspješnom srednjoeuropskom dualnom modelu.

11. CKR ne uzima u obzir svjetska iskustva koja pokazuju da se raspoloživa financijska sredstva ne smiju koncentrirati samo na jedan segment (digitalnu tehnologiju), nego trebaju biti ravnomjernije raspoređena na razvoj svih bitnih čimbenika i pedagoškog standarda (poboljšanje statusa učitelja i nastavnika; stalno stručno usavršavanje nastavnog kadra; opremanje kabineta za fiziku, kemiju, biologiju, tehnički odgoj, umjetnički odgoj, školskih radionica, sportskih objekata, intenziviranje projektne nastave i terenske nastave). To je osobito važno za STEM područje, gdje je digitalna tehnologija samo jedan od brojnih čimbenika koji sam za sebe nije dovoljan. 12. CKR je u brojnim suprotnostima sa suvremenim znanstvenim spoznajama i sa svjetskim razvojnim trendovima, jer pri njihovoj izradi uglavnom nisu bili angažirani vrhunski znanstvenici matičnih disciplina. Stručni argumenti za negativne ocjene CKR-a detaljno su izneseni na preko tisuću stranica stručnih recenzija proslijeđenih Ministarstvu i transparentno sumiranih u „Crvenoj knjizi” (urednici Vladimir Paar i Nevio Šetić) i „Plavoj knjizi” (urednik Vladimir Bermanec). Te recenzije i knjige rezultat su volonterskog rada istaknutih stručnjaka, koji su veliki posao recenziranja obavili bez ikakvog honorara i stavili na besplatno raspolaganje nadležnim tijelima.

Dubravka Salopek Weber, prof. savjetnik Osnovna škola Mate Lovraka i Osnovna škola Horvati, Zagreb Izjave da rad na tabletu potiče kritičko razmišljanje, poboljšava usvajanje znanja i razvija ljubav prema učenju i STEM području nisu ničim dokazane. Upravo suprotno, dokazano je da velika ulaganja u informatizaciju škola znače stagnaciju na PISA testovima koji mjere ono najvažnije – znanje učenika. (zg-magazin)

Ostavi komentar

*