“Klimatski sporazum iz Pariza vodi ka instant globalnom zatopljenju”

“Klimatski sporazum iz Pariza vodi ka instant globalnom zatopljenju”

»Dogovor iz Pariza, koji treba stupiti na snagu 2020. godine, baziran je na nacionalnim ciljevima koje su zemlje same volonterski predložile te u Parizu usvojile. Taj zbroj predloženih nacionalnih ciljeva svijet trenutno vodi u zagrijavanje od 2.7° do 3.7° C. Jasno je da sa ovakvim dogovorom i dalje nismo ni blizu sprečavanja klimatskih promjena«, kaže Luka Tomac iz Zelene akcije

Nakon dvotjednih pregovora Parizu je nakon dvotjednih predgovora, na završnoj sjednici Konferencije o klimi, održanoj u subotu navečer, postignut značajan korak naprijed u borbi protiv klimatskih promjena i brizi za naš Planet. No iz Zelena akcije ocjenjuju kako je sporazum ostavio puno više otvorenih pitanja nego što je ponudio odgovora.

Ranije dogovoreni fond (Green Climate Fund) još je uvijek prazan, iako su se razvijene zemlje obvezale u njega uplaćivati 100 dolara godišnje

Predstavnici 195 država složili su se kako je potrebno u vremenu koje dolazi poduzeti ozbiljne mjere kako bi se prosječan porast temperature u odnosu na predindustrijsko razdoblje zadržao ispod 2°C.

Države su se složile da taj sporazum bude obvezujući i u skladu s njihovim mogućnostima i obećanjima koje su dale prije sastanka. Posebno je značajno to što su sve države svijeta obećale kako će tom zajedničkom cilju dati svoj doprinos.

Također, ispunjavajući svoje obveze države su obećale da će nastaviti svoje napore kako bi se globalni porast temperature zadržao čak ispod 1,5 °C što će smanjiti rizike i učinke klimatskih promjena koji su danas već vidljivi i koji uzrokuju diljem svijeta milijunske štete.

Zadnjih se godina promijenila svijest vladajućih elita zbog šteta uzrokovanih klimatskim promjenama koje su dovele do gubitka doma za velik broj ljudi i ugrožavanja njihove egzistencije, te su svi odlučili u ime svojih država dati doprinos postizanju ovoga važnog Sporazuma iz Pariza.

Povijesna odgovornost razvijenih zemalja

U Zelenoj akciji, međutim smatraju da financiranje čistog razvoja i prilagodbe na već postojeće negativne posljedice klimatskih promjena u zemljama u razvoju nije jasno definirano, a povijesna odgovornost razvijenih zemalja nije uzeta u obzir i izuzeta je iz sporazuma. Ranije dogovoreni fond (Green Climate Fund) još je uvijek prazan, iako su se razvijene zemlje obvezale u njega uplaćivati 100 milijardi dolara godišnje, napominju.

»Dogovor iz Pariza, koji treba stupiti na snagu 2020. godine, baziran je na nacionalnim ciljevima koje su zemlje same volonterski predložile te u Parizu usvojile. Taj zbroj predloženih nacionalnih ciljeva svijet trenutno vodi u zagrijavanje od 2.7° do 3.7° C. Jasno je da sa ovakvim dogovorom i dalje nismo ni blizu sprečavanja klimatskih promjena«, izjavio je Luka Tomac, koordinator klimatskog programa Zelene akcije i dodao kako, želimo li spriječiti da se globalna temperaturu povisi za više od 2° C, 80% sada poznatih zaliha fosilnih goriva (ugljen, nafta, plin) mora ostati neiskorišteno te kao globalno društvo moramo izaći iz »fosilne ere« do sredine stoljeća. Da bismo to postigli potrebna nam je hitna transformacija energetskog sustava, ali i lokaliziranje proizvodnje.

»Dio teksta sporazuma koji se odnosi na napuštanje fosilnih goriva sredinom stoljeća i prelazak na obnovljive izvore energije je jasan pokazatelj da u budućnosti neće biti mjesta za fosilnu industriju. Što to točno znači za Hrvatsku? Hitan prestanak ulaganja u projekte poput termoelektrane na ugljen Plomin C, te bušenja Jadrana zbog nafte«, kaže Tomac.

Brojne studije i primjeri iz prakse pokazuju da su obnovljivi izvori energije postali zrela i komercijalno dostupna tehnologija koja ima svijetlu budućnost, otvara nova radna mjesta, omogućuje građanima da sami proizvode svoju energiju te je velik dio rješenja za klimatsku krizu.

Za vrijeme trajanja klimatskih pregovora u Parizu, usprkos vanrednom stanju u Parizu, tisuće aktivista mreže Friends of the Earth International su se zajedno sa desetcima tisuća drugih građana, okupili na ulicama Pariza kako bi zahtijevali klimatsku pravdu, mir i solidarnost s onima koji već trpe posljedice. (ZG-m)