Kišovito ljeto pogoduje razmnožavanju opasnih komaraca

Kišovito ljeto pogoduje razmnožavanju opasnih komaraca

Dr. Mirjana Lana Kosanović Ličina, voditeljica Odjela za epidemiologiju zaraznih bolesti zagrebačkog Zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar upozorava kako bi se u kolovozu i rujnu mogli očekivati oboljeli od virusa Zapadnog Nila i kod nas jer tada je sezona pojačanih aktivnosti prijenosnika zaraza

Snježana Kratz

Kišovito i sparno ljeto s velikom vlagom u zraku stvara pogodne uvjete za razvoj komaraca kojima su za legla dovoljne i najmanje lokve vode. To ne bi zabrinjavalo da komarci (vektori) ne prenose zarazne bolesti koje mogu izazvati ozbiljne zdravstvene probleme. Među njima su: denga groznica (kostolomna groznica), malarija, virus Zapadnog Nila i druge zaraze. Potonja je već evidentirana u BiH gdje je zaraženo 13 osoba, a u Srbiji je virus zapadnog Nila dijagnosticiran kod troje ljudi. Podaci su to koje je ZG-magazinu iznijela specijalistica epidemiologije dr. Mirjana Lana Kosanović Ličina, voditeljica Odjela za epidemiologiju zaraznih bolesti zagrebačkog Zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar. Ističe kako u Hrvatskoj, za sada, nema oboljelih od te zaraze, ali ne znači da ih neće biti ovoga ljeta kao i idućih godina.

Tvrdi da bi se u kolovozu i rujnu mogli očekivati oboljeli od virusa Zapadnog Nila i kod nas jer tada je sezona pojačanih aktivnosti prijenosnika zaraza. Bolest se u Hrvatskoj prvi put javila 2012. godine na području Slavonije kada je oboljelo petero ljudi, a u 2013. zabilježeno je 20 lakše, odnosno teže zaraženih koji su redom bili hospitalizirani. Zaraza se, doznajemo, manifestira simptomima sličnim gripi (bolovi u mišićima, glavobolje, povišene ili visoke temperature), čija se klinička slika kod određenog broja zaraženih razvije tek u 20 posto pacijenata. Jedan posto njih zadobije ozbiljne zdravstvene probleme, od paralize mišića, tremora, ukočenog vrata, do glavobolje i drugih.

Pojačani oprez za starije osobe i trudnice

Kronični srčani i plućni bolesnici, dijabetičari, oboljeli od malignih bolesti, ali i stariji od 65 godina, upozorava epidemiologija, prije će podleći težim oblicima zaraze zbog već narušenog imuniteta, a na oprezu moraju biti i trudnice i djeca. Virus Zapadnog Nila prenose Culex komarci koji se ponajprije hrane na pticama odnosno konjima i već su neko vrijeme prisutni i na našem području. U slučaju simptoma koje uzrokuju treba se odmah javiti obiteljskom liječniku, odnosno u najbližu epidemijsku stanicu ili bolničku ustanovu. Kako se ne bi razvila epidemija treba održavati i higijenu prostora i okoliša što se prvenstveno odnosi na umjetna legla koja stvara čovjek odlažući posude s vodom u vrotve, neprazneći tanjuriće za lončanice s cvijećem, nečisteći oluke gdje se može skupljati voda pa se tako stvaraju uvjeti za razvoj komaraca. To više jer su im, kada je o Hrvatskoj riječ, nedavne poplave u Slavoniji, ali i regiji stvorile plodno tlo za daljnje širenje. Klimatske promjene učestalije će mijenjati epidemiološku sliku zaraznih bolesti, tvrde epidemiolozi, što potvrđuju i kod nas već udomaćene vrste komaraca poput “azijskog tigra” (aedes albopictus) koji nemalo istiskuje domicilne vrste.

mr. sc. Ana Klobučar

mr. sc. Ana Klobučar

To je agresivnija vrsta, vrlo prilagodljivog insekta koji je aktivan stalno, kaže mr. Ana Klobučar, voditeljica Odjela za dezinfekciju, dezinskeciju i deratizaciju Službe za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar u Zagrebu, ističući kako “tigar” već desetljeće boravi u Hrvatskoj, a najčešći je u priobalju. Područja oko rijeka, jezera i voda stajaćica komarcima su uključujući i “azijskog tigra” omiljena staništa, ali to su i umjetna legla poput otvorenih spremnika za vodu, slivnika, odbačenih predmeta i sl. Komarci su opasniji kukci jer prenose zarazne bolesti, a pri ubodu u organizam čovjeka unose sekret u kojem može biti uzročnik bolesti.

Kao reakcija na ubod javljaju se otok, crvenilo i svrbež. Do žrtve ih vodi miris, odnosno ugljični dioksid koji izdišemo, kao i mirisi znoja, nogu, topline tijela, određenih komponenata parfema, krema za lice i tijelo, sučnanje, šampona, lakova za kosu i dr.

Kako se zaštititi od komaraca?

Osim repelenata koji štite od njihovih uboda, komarcima nisu omiljeni mirisi eukaliptusa, lovora, čajevca i citronele, ali ni koprive, cimeta, klinčića, cedra i paprene metvice. Komarce odbija i vjetar, pa za uživanje u prirodi nije zgorega pronaći mjesto gdje ima strujanja zraka. Liječnici ističu kako opuštanje u prirodi u ljetnim danima može biti ugodno ako se ispoštuju njezina pravila, odnosno povede računa da se u priručnoj ljekarni ponesu kreme, gelovi ili sprejevi protiv uboda insekata, alkohol, antialergijske kreme, antiseptici i drugo. Na prozorska okna treba postaviti zaštitne mreže, ako je nužno i oko kreveta, posebice dječjih.

“Virus zapadnog Nila javno zdravstveni je značaj dobio 1999. kada se zamjetila dinamika širenja zaraze s područja azijskog kontinenta na zemlje zapada”, kaže dr. Kosanović Ličina. Dodaje kako će evidentna promjena klime utjecati na pojave širenja epidemijskih bolesti s jednih područja na druge kao što je slučaj s virusom zapadnog Nila. Podsjeća kako je Hrvatska 1960-ih godina prošloga stoljeća bila zemlja u kojoj se obolijevalo od malarije koja je eradicirana isušivanjem močvara i drugim dezinfekcijskim mjerama. Prošle su godine u Hrvatskoj zabilježeni pacijenti s tom dijagnozom koji su u zemlju stigli već zaraženi.