Kako se Vincekovo slavi u Zagrebu

Kako se Vincekovo slavi u Zagrebu

Bilo je pojedinaca na proslavi koji su izrazili bojazan da bi s obzirom na »betonizaciju Zagreba« s područja našega grada uskoro moglo nestati vinograda pa bi samim time i ovakve proslave mogle postati prošlost

Ovog je vikenda diljem Hrvatske obilježeno Vincekovo. Proslava Svetog Vinka – Vincekovo u Hrvatskoj ima dugu tradiciju pa su 22. siječnja brojni vinogradari i štovatelji vina obilazili u vinograde i kleti te na tradicionalan način slavili Vincekovo koje prema narodnom vjerovanju donosi rodnost vinove loze. Ova proslava označava početak nove vinogradarske godine i običaj je na taj dan ići po prvi puta u novoj godini u pohode vinogradu.

Uz poznato Martinje, Vincekovo je najveći blagdan vinogradara i ljubitelja vinske kapljice. U Hrvatskoj, uz male razlike u pojedinim krajevima, ovaj se dan obilježava svečanom ceremonijom, obavlja se blagoslov vinograda i slavi dan sv. Vinka.

U ovom obredu, obilazi se vinograd, vlasnik vinograda dolazi do trsa, odreže tri grančice s tri pupa koje se zatim stavljaju u kuću u posudu s vodom uz prozor. Kada grančice potjeraju, nagađa se kakva bi mogla biti godina. Trs sa kojeg su odrezane grančice zatim se obredno poškropi – »krsti« starim vinom te se ukrasi dimljenim kobasicama, špekom i sušenim rebrima koji simboliziraju želju za plodnošću i dobrim urodom. Trs posvećuje »svećenik«, a po dobrom narodnom običaju, sve je praćeno pjesmom i svirkom, kušanjem starog i mladog vina te slasnim domaćim zalogajima uz koje prija i dobra vinska kapljica. U predvečerje vinogradari i njihovi gosti skupa krenu svojim kućama jer malo se koji vinogradar na Vincekovo neće naći u svom podrumu.

Tako je bilo i u zapadnom dijelu Zagreba, u brdovitom naselju Borčec. Tamo se, u kleti Obiteljsko poljoprivrednog gospodarstva zagrebačkog starosjedioca Drage Sreša, okupila grupa entuzijasta i poznavatelja vina koji su obilježili ovaj tradicionalni dan. Naravno, bilo je tu pjesme i svirke uz želju da vinograd i ponovno dobro rodi, ali i da se održe ovi stari običaji, do kojih mnogi drže. No postoji bojazan da će ovakvi običaji u Zagrebu nestati zbog suvremenog načina života. Štoviše, bilo je pojedinaca na proslavi koji su izrazili bojazan da bi s obzirom na »betonizaciju Zagreba« s područja našega grada uskoro moglo nestati vinograda pa bi samim time i ovakve proslave mogle postati prošlost. Poznata je izreka da vinograd traži slugu, a ne gospodara pa je i nasljednika za rad u vinogradu teško pronaći…

vincekovo_ds2

Ipak, na Vincekovo ništa ne može pokvariti raspoloženje gostima i prijateljima Drage Sreša koji ga od milja zovu Dragec. Iz harmonike i violine tekle su stare narodne popevke, a gosti su zdušno popevali, kako tko zna i umije. Došel bu došel Sveti Martin, Kolko kapljic, tolko let, a kako se gdje se toči dobro vino uvijek nađe i pokoji Zagorac, bile su neizostavne i Dobro mi došel prijatelj te Veselo, veselo Zagorci. Ipak, repertoar se protegnuo i na južnije krajeve. Kako u glazbenom izričaju zna pomoći i dobra kapljica, nemalo se tražio proizvod na kojeg se Drago Sreš najviše ponosi. Riječ je o njegovoj Sreševini – bijelom vinu napravljenom od više sorti grožđa. »Nema vina kaj je Sreševina!«, reći će Dragec, ponosan na plod svog truda i rada, što će potvrditi i njegovi gosti, među kojima se nađe i pokoji vinogradar, a svaki od njih poštuje poveći trud koji je u proizvodnju vina potrebno uložiti.

Proslava je potrajala do ranojutarnjih sati, a okupljeni su si iz sveg srca poželjeli da se i nagodinu ponovno okupe i u dobroj atmosferi proslave još jedno Vincekovo. A jedno je sigurno: dok je Drageca, bit će u Zagrebu vinograda i Sreševine.

Neke od tradicionalnih izreka za blagdan Svetog Vinka, Vincekovo:

Ako se na Vincu topi snig vino će biti dobro. Koliko dana popije tog dana vinogradar taki će mu bit i rod.

Ako kaplje voda sa strehe, onda će bit mlogo vina.

Ako na svetog Vinka sunce peče, obilno vino u bačve poteče.

 A tu je i pjesma koju smo dobili od »svećenika«:

Tam gori na bregu nam trsek spi.
Stari nam japa ga tožno gledi.
V ruki gorične škarje drži,
Prigne se k njemu pak mu veli
 

Trsek moj, zbudi se, dosti si spal,
Dugo na tebi mi snegek je stal.
Ves si pozebel i tak mi te žal,
Trsek moj, zbudi se, bum te
brezal.

Brajdice delal bum trseku svom,
Trsek bu platil mi svojim plodom.
Dečicu moju bu sladil z grozdom,
Mene pak staroga krepil z vinom.

Z vinčekom svojim ti krepil me buš,
Par let živlenja produkšal mi buš.
Zato, moj trsek, ti zafalen bum,
Do skradnje pak vure poštuval
te bum.

Ivan Glavina

(B. J.)