Johannes Kepler – jedan od utemeljitelja moderne astronomije

Johannes Kepler – jedan od utemeljitelja moderne astronomije

Na današnji dan, 27. prosinca 1571. godine, rođen je Johannes Kepler, jedan od utemeljitelja moderne astronomije.

Njemački astronom, astrolog i matematičar Johannes Kepler rođen je u mjestu Weil der Stadt u blizini Stuttgarta. Njegovo je najveće otkriće da se planeti gibaju oko Sunca po elipsama, a ne, kako se do tad smatralo, po kružnicama.

Keplerov otac je bio profesionalni vojnik koji je 1588. godine napustio obitelj. Mladi Johannes je bio darovit ali siromašan. U njeogovom obrazovanju mu je pomoglo to što su protestanti pomagali djecu kao što je bio on. Teologiju je studirao na Sveučilištu u Tűbingenu a velik utjecaj imali su na njega njegov profesor Michael Mestlin i Kopernikova heliocentrična teorija. Godine 1594. odlazi u austrijski Graz i predaje na sveučilištu i objavljuje svoje prvo astronomsko djelo Mysterium Cosmographicum (Kozmička tajna). U njemu su objašnjne prednosti Kopernikova djela. Naime, Kepler je predložio da se odnosi udaljenosti između šest onda poznatih planeta mogu razumjeti u smislu pet poliedara, koji su umetnuti u kuglu koja predstavlja putanju Saturna. Ova knjiga objašnjava Keplerovu kozmološku teoriju temeljenu na Kopernikanskom sustavu u kojem pet Pitagorinih pravilnih poliedara određuje strukturu svemira i odražava božanski plan u geometriji.

Kepler je u radu bio iznimno sistematičan, ali je zbog svoje protestantske vjere imao problema tako da je 1600. godine protjeran iz Graza. Nakon toga se pokatoličio a bliskim suradnikom mu postaje Tycho Brahe. Nakon Braheove smrti 1601., Kepler postaje dvorski astronom na dvoru Rudolfa II.

Svoje najvažnije djelo Astronomia nova objavio je 1609. i u njemu je objasnio svoj Zakon o eliptičnom gibanju planeta, a koji je otkrio četiri godine ranije. Ubrzo nakon toga posvetio se horoskopima od čije je izrade mogao pristojno živjeti. Nastavio je s proučavanjem gibanja planeta. Godine 1619. objavljuje djelo Harmonices Mundi (“Harmonije svijeta”). U toj knjizi opisao je iznimno značajan odnos između perioda obilaska planeta oko Sunca i njihovih srednjih udaljenosti od Sunca. Treći keplerov zakon kaže da je kvadrat perioda proporcionalan kubovima udaljenosti.

 

Kao matematičar, Kepler je bitno unaprijedio logaritamske tablice, a njihova je preciznost uvelike pridonijela preciznosti izračuna u astronomiji.

Veliki astronom Johannes Kepler umro je 15. studenoga 1630. godine u Regensburgu u Njemačkoj. Njegovim radom uvelike se koristio Isaac Newton, engleski fizičar, matematičar i astronom, prilikom formuliranja svojih zakona gravitacije.

(Zg-magazin)