Jedinstvo uz pomoć znanja

Jedinstvo uz pomoć znanja

Program „Jedinstvo uz pomoć znanja“ stoga je i zamišljen prvenstveno kao strateški poticaj hrvatskom suvremenom razvoju, kao potpora projektima pomoću kojih će se u Hrvatskoj stvoriti razvojna središta za prihvat novih tehnologija i znanja, i za pokretanje odgovarajuće proizvodnje

Prof. dr. sc. Juraj Božičević

Nedavno sam sa zanimanjem pratio razgovor dr. sc. Marina Sopte, što ga je vodio o odnosu Hrvatske i njene dijaspore s voditeljicom emisije Oluja Mreže TV. Želim pridonijeti raspravi o suradnji dijaspore s domovinom na temelju vlastita iskustva i upozoriti da će njihovo današnje promišljanje kako pomoći Hrvatskoj nailaziti na raznovrsne poteškoće i prepreke, pa stoga zahtijevati izvanrednu mudrost. Svoja iskustva ne ću analizirati, tek ću opisati nekoliko odabranih projekata.

Danas, deset godina nakon osnivanja preinačenog Fonda bilo bi korisno ocijeniti ostvarene rezultate i zaključiti o učinku ukidanja izvornog projekta „Jedinstvo uz pomoć znanja“. Moguće je razmišljati i o revitalizaciji zamisli napuštenog originalnog projekta, koji bi mogao biti i korisna osnova za pokretanje investicija. Tražilo bi to znatan i odgovoran rad.

jedinstvo_uz_znanjeU veljači 1993. obnašao sam dužnost pomoćnika za visoko školstvo ministrice Vesne Girardi-Jurkić. Tada je Ministarstvo posjetilo više iseljenika i željelo razgovarati o mogućoj suradnji s domovinom, a posebice mi je u sjećanju ostala vitalna starija osoba, što je svoju imovinu stečenu višegodišnjim radom u SAD-u željela uložiti u osnivanje Zaklade za školovanje izabranih najboljih studenata sa Sveučilišta u Zagrebu na Sveučilištu Harward u SAD-u. Stipendisti bi preuzeli obvezu da steknu za Hrvatsku korisna poznanstva sa svojim vršnjacima i iskoriste ih nakon što se sa završenih studija vrate iz SAD u Hrvatsku. Bilo je zamišljeno da se odmah osnuje Zaklada i da se godišnje izabiru po četiri kandidata za studij. Ministrica je s oduševljenjem prihvatila taj projekt koji smo planirali nekoliko dana u želji da se što prije ostvari. Međutim, ministrica nije uspjela dobiti potporu pravnika Vlade, jer „ nisu postojali potrebni zakonski okviri“. Razočarani dobrotvor napustio je Hrvatsku i više nisam o njemu ništa čuo, a po skoroj reorganizaciji Ministarstva napustio sam i dužnost pomoćnika ministra.

Suradnja s dijasporom

U to sam doba djelovao kao glavni tajnik upravo osnovane Hrvatske akademije tehničkih znanosti, pa nastavio promišljati o suradnji s dijasporom. Usmjerio sam se na dva projekta, jedan s kojim bismo u suradnji s dijasporom osnivali zakladu za očuvanje hrvatske tehničke baštine i drugi projekt pomoću kojeg bismo uz pomoć znalaca iz dijaspore u Hrvatskoj pokrenuli niz suvremenih proizvodnih pothvata te osnovali razvojne stručne skupine, koje bi nakon što se pothvat ostvari nastavili samostalno raditi.

Nisam dobio potporu ni sfera gospodarskog niti političkog odlučivanja, pa sam se usmjerio na stvaranje institucijske infrastrukture i na razvoj inovacijske ekologije kao osnove djelotvornog nacionalnog inovacijsko sustava pretpostavljajući da ćemo pridonijeti uspješnom razvoju gospodarstva. Naime, pojam inovacijska ekologija nepoznat je u Hrvatskoj toga doba, pa se njime nisam ni služio. No ovom prilikom ga ističem da bih upozorio na njenu važnost. Inovacijska ekologija, „RADNA JE OKOLINA, RADNO OKRUŽENJE KOJE MOŽE OMOGUĆITI, POTICATI, PROMICATI I KATALIZIRATI KREATIVNOST, STVARANJE IDEJA I OSTVARENJE NJIHOVE VRIJEDNOSTI“.

U Ministarstvu znanosti i tehnologije intenzivno je radio na pripremama za uspostavljanje tehnologijskih i inovacijskih razvojnih središta pomoćnik dr. sc. Nikola Ružinski, ali nismo uspjeli ostvariti suradnju Akademije i Ministarstva. Naše je programe percipirao kao doprinos znanstvenoj infrastrukturi.

Dočekao sam 2000. godinu i dolazak prof. Hrvoja Kraljevića na čelo Ministarstva znanosti i tehnologije. Prof. Hrvoje Kraljević pokreće nekoliko akcija korisnih za razvoj inovacijske ekologije i poziva me na suradnju, a 2001. godine imenovan sam predsjednikom Tehnologiskog vijeća , multidisciplinarnog tijela od trinaest znalaca, koje je ubrzo uspješno pokrenulo i vodilo projekt TEST ostvarujući pretpostavke za razvoj Hrvatskog inovacijskog sustava. Bila mi je to prilika da se upoznam sa stručnjacima Svjetske banke i da razgovaram o mogućnosti potpore projektima suradnje s hrvatskom dijasporom.

Član Tehnologijskog vijeća, docent dr. sc. Dragan Primorac imenovan je koncem 2003. ministrom novo osnovanog Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, a ja, imenovan državnim tajnikom, nastavio sam voditi brigu o tehnologijskom razvoju i inovacijskom sustavu. Odmah sam predložio ministru Primorcu da u suradnji s predstavnicima Svjetske banke potaknem prikladan projekt suradnje s dijasporom. Prihvatio je zamisao, jer sam mu ukazao da nam je to jedinstvena prilika da iz dijaspore privučemo na suradnju stručnjake srednje generacije, koji raspolažu zrelim znanjem i visokovrijednim iskustvom.

Iseljenici željeli pomoći Hrvatskoj

Tako su početkom 2004. godine promišljani različiti projekt s kojima bi se privukla suradnja obrazovanih Hrvata, stručnjaka i znanstvenika iz svijeta, pa potaknuo napredak na pojedinim područjima gospodarstva i infrastrukture. Iz iskustva sam znao da u svijetu djeluje mnogo vrijednih i uspješnih ljudi, posebice onih koji su u svojim novim domovinama uspjeli dobiti ugledne i stručno prestižne položaje, stvorili obitelji i prijatelje, pa i nisu razmišljali o povratku u Hrvatsku. Međutim, od sveg su srca sa svojim znanjem, inovacijama i iskustvom željeli pridonositi razvoju Hrvatske, i oslanjajući se na intelektualni kapital svojih tvrtki bili voljni pokrenuti u Hrvatskoj korisne projekte. Oslanjajući se na sustavsko mišljenje, promišljali smo s tim vrsnim znalcima takvu suradnju koja bi nam mogla pomoći i u nadvladavanju tehnologijskog jaza i pridonijeti u stjecanju tehničkih znanja što nam nedostaju. Već su u to doba Hrvatsku preplavili brojni stranci I njihovi hrvatski zastupnici zagovarajući interese tuđih strategija dodvoravajući se neukim i lakovjernim pojedincima iz sfera političkog i društvenog odlučivanja. Nije ih bilo lako neutralizirati.

Predstavnicima Svjetske banke što su pripremali financiranje razvojnih projekata u BICRO-u, Brodarskom institutu i Institutu Ruđer Bošković predložio sam da podupru projekt s kojim bi se mogla potaknuti na suradnju spomenuta skupina hrvatskih stručnjaka iz dijaspore, pa i potaknuo njihovo zanimanje. Sugovornici su mi bila dva Indijca Ramesh A. Mashelkar i Vinod K. Goel, s kojima smo raspravljali o koncepciji projekta i koji su razmišljali kako će stečeno hrvatsko iskustvo biti korisno i drugim zemljama što ih podupire Svjetska banka. Program sam nazvao Unity through knowledge ili Jedinstvo uz pomoć znanja. Uz pomoć dr. sc. Hrvoja Zorca i dr. sc. Damira Vučine priredio sam knjižicu o programu, a u njenom prilogu objavio sam upitnik/anketu što smo je izradili uz suradnju dr. sc. Vlade Šakića direktora Instituta za društvena istraživanja Ivo Pilar. Program sam objavio u studenom 2004. na konferenciji, susretu znanstvenika iz domovine i dijaspore u Vukovaru. (J. Božičević et al, Unity through knowledge, MZOŠ, Zagreb 2004.)

U uvodniku knjižice pozvani su na suradnju znanstvenici i stručnjaci iz domovine i svijeta:

Pred vama je naš prvi strateški program izgradnje domišljene suradnje: JEDINSTVO UZ POMOĆ ZNANJA (Unity through knowledge), koji namjeravamo izgrađivati postupno i mudro polazeći od dviju anketa što ćemo ih provesti u suradnji s Ekonomskim institutom u Zagrebu i Institutom za društvena istraživanja «Ivo Pilar» u Zagrebu. Bit će to rad na prvoj fazi programa kojeg smo nazvali SPOJIVOST. Rezultat će dati pretpostavke za određivanje i provođenje druge faze programa SUDJELATNOST, koji bi kao rezultat morao dati brojne projekte. Već iz prvog odziva znanstvenika i stručnjaka razabiremo brojne mogućnosti, ali i važnost inovativnog i organizacijski djelotvornog vođenja programa. Očekujemo da će se tijekom druge faze programa stvoriti inovacijska kultura i poticati kreativnost, pa smo tako treću fazu programa nazvali KREATIVNOST. Ta faza mora pridonijeti punom zamahu programa i postati osnovica za oblikovanje trajnih korisnih rezultata.

Pozivamo vas da svojim prijedlozima, idejama i projektima pridonesete upotpunjavanju i ostvarenju programa.

Projekt predstavlja sustavsku izgradnju i razvitak suradnje domovinske i iseljene Hrvatske. Darovnica Svjetske banke prihvaćena je kao važan sjemeni kapital pomoću kojeg će se potaknuti naši znanstvenici i stručnjaci da dostignu primjerenu razinu znanja za međunarodnu suradnju, ali i da pridobijemo kao suradnike što više mladih iz svijeta znanosti i tehnologije. Razmišljao sam, Projekt će omogućiti i ostvarenje niza korisnih sastavnica Hrvatskog inovacijskog sustava i pridonijet će jačanju inovacijske kulture.

Desetak razvojnih projekata

Već na prvi poziv objavljen na stranicama MZOŠ, ujesen 2004. iz svijeta su se javili prvi stručnjaci, pa smo i zamislili desetak razvojnih projekata, koje bi se danas moglo i revitalizirati, premda postojeći natječaj izmijenjenog projekta stavlja naglasak tek na podupiranje znanstvene suradnje. Naime, pri promišljanju projekta bio sam svjestan da ćemo raspolagati s različitim EU fondovima za financiranje znanstvenika i njihovog rada, a da će mnogo teže biti stvoriti i razvijati strateška razvojna središta za koja ne raspolažemo s odgovarajućim znanjem i s ljudskim resursima. Program Jedinstvo uz pomoć znanja stoga je i zamišljen prvenstveno kao strateški poticaj hrvatskom suvremenom razvoju, kao potpora projektima pomoću kojih će se u Hrvatskoj stvoriti razvojna središta za prihvat novih tehnologija i znanja, i za pokretanje odgovarajuće proizvodnje. Zatim i istraživačka središta što će se baviti tehnologijskim predviđanjem i raspolagati znanjima važnim za strateško odlučivanje na državnoj razini, te konačno međunarodni postdiplomski studiji novih sadržaja s kojima bi se u Hrvatsku privukli vodeći svjetski stručnjaci i tako našim stručnjacima prenijela najnovija znanstvena i tehnička znanja iz prirodnih, tehničkih i biotehničkih područja, ali i društvenih disciplina.

To je bila misao vodilja jedinstva hrvatskih stručnjaka iz domovine i iz svijeta uz pomoć znanja, jedinstva koje će u Hrvatskoj stvoriti osnovu za toliko nam potrebnu novu proizvodnu kulturu. Tako ne samo da zagovaramo sustavski pristup promišljanju gospodarstva, već ga djelatno i djelotvorno ostvarujemo. Projekt je tako zamišljen kao jedinstvena prilika Hrvatskoj da primjenjujući sustavske metode procjenjuje vlastite polazne uvjete, razvojne prilike, svoju moć i slabosti, pa izabire najbolji raspoloživi put s kojim će postići gospodarsku revitalizaciju i gospodarski napredak.

Primjeri koji najbolje ilustriraju

Navest ćemo tek nekoliko prvih važnijih programa, što su bili pripremljeni već u jesen 2004. godine, a najbolje ilustriraju mogući koristan doprinos razvoju gospodarstva:

  • Intel_insideSa dr. sc. Daliborom Vrsalovićem, tadašnjim potpredsjednikom tvrtke INTEL, SAD, dogovorili smo se o osnivanju međunarodnog postdiplomskog studija Information and Communication Technology Management na Sveučilištu u Dubrovniku i u suradnji s University of South California, Marshall School of Business;
  • Sa prof. dr. sc. Vlatkom Hlupić, direktoricom Centre for Business Information, Organisation and Process Management (BIOPoM), Wesminster Business School, University of Westminster, London, dogovorili smo se o osnivanju Center for Personal Development and Leadership;
  • Sa dr. sc. Davorom Vidasom, suradnikom Fridtjof Nansen Instituta iz Norveške pripremali smo osnivanje Središta za proučavanje utjecaja međunarodnih energetskih projekata i putova na Hrvatsku na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Rijeci;
  • Dr.sc. Žarko Nožica i dr.sc. Felice Balarin s Berkley University u SAD, predložili su osnivanje nezavisnog Center for Creative Environment for Technology Development Investment u Zagrebu,
  • Itd.

Zasebno sam promišljao suradnju Projekta i Akademije tehničkih znanosti Hrvatske na jačanju sinergije tehničkih, ekonomskih i društvenih znanosti kao doprinosu stjecanju znanja i vještina važnih za kreiranje scenarija gospodarskog razvoja, toliko potrebnih Hrvatskoj.

Postupno je trebalo pri sveučilištima razviti i stručne skupine sposobne za razumijevanje stranih interesa i strategija.

Svaki od ovih pothvata trebao je pomoć Projekta Jedinstvo uz pomoć znanja tek za početak djelovanja i sjemeni kapital, da bi već nakon dvije do tri godine postao institucija sa samostalnim djelovanjem. Stoga smo i dobili izvanredno pozitivnu recenziju Svjetske banke uz nepovratnu financijsku potporu.

Dragan Primorac obustavlja projekt

Prof. dr. sc. Dragan Primorac

Prof. dr. sc. Dragan Primorac

Međutim već početkom 2005. ministar Dragan Primorac, iz nepoznatih mi razloga, zadržava operacionalizaciju Projekta i pokretanje dogovorenih programa, pa stavljam u mirovanje i svoje daljnje komuniciranje sa zainteresiranim osobama iz dijaspore.

Ukidanjem Odjela za tehnologiju MZOŠ, u lipnju 2005. kojem sam bio na čelu, obustavljen je rad na projektu Jedinstvo uz pomoć znanja, a ja sam se zahvalio na dužnosti državnog tajnika u Ministarstvu znanosti i tehnologije.

O Projektu više nije bilo govora do 2007. godine kad je naziv iskorišten s drugačijom namjenom. Stvoren je Fond, kojem je misija postavljena ovako:

–             Podupiranje istraživanja koja su konkurentna na međunarodnoj razini.

–             Podupiranje projekata koji stvaraju nove vrijednosti u hrvatskom gospodarstvu.

–             Podupiranje projekata koji pomažu razvoj znanstvene infrastrukture u Hrvatskoj.

Odustalo se je od suradnje sa znanstvenicima i stručnjacima iz dijaspore!

Danas, deset godina nakon osnivanja preinačenog Fonda bilo bi korisno ocijeniti ostvarene rezultate i zaključiti o učinku ukidanja izvornog projekta Jedinstvo uz pomoć znanja. Moguće je razmišljati i o revitalizaciji zamisli napuštenog originalnog projekta, koji bi mogao biti i korisna osnova za pokretanje investicija. Tražilo bi to znatan i odgovoran rad, jer zamišljajući Projekt imao sam na pameti i dob naših stručnjaka u dijaspori, svjetske gospodarske prilike i različite druge okolnosti. Sve se je to znatno promijenilo od proljeća 2004. kad je projekt zamišljen.

Stvaranje i razvoj stanovitog projekta koji bi mogao u današnje doba pridonijeti gospodarskom razvoju uz nadvladavanje tehnologijskog jaza ima više različitih prepreka, ponajprije u nedostatku primjernog tehničkog znanja i vještina, a zatim i u nerazvijenosti interdisciplinarne suradnje stručnjaka različitih struka. Za obnovu Projekta važna je zato politička volja, koja bi uz dobar vodeći tim poduprla svladavanje prepreka.

Važan sugovornik pri promišljanju projekta bio mi je dr. sc. Hrvoje Zorc, što ističem sa zahvalnošću.