Jedini istraživački tim u Hrvatskoj koji se bavi komarcima na stručno-znanstvenoj razini

Jedini istraživački tim u Hrvatskoj koji se bavi komarcima na stručno-znanstvenoj razini

»Integrirani pristup suzbijanju komaraca jedini je pravi put prema smanjenju brojnosti komaraca na nekom području. Preparati koji se koriste za suzbijanje komaraca moraju  biti ekološki prihvatljivi, a ujedno vrlo učinkoviti, te također moraju biti propisno registrirani i dopušteni za primjenu u RH. Važno je informirati ljude kako sami svojim odgovornim ponašanjem mogu spriječiti produkciju komaraca u okolini«, smatra Sudarić Bogojević

Valentina Vukoje

Mogu težiti od 2,5 do 10 miligrama, lete brzinom od samo 1,5 do 2,5 km/h. Hrane se nektarom i biljnim sokovima, koji im daju energiju potrebnu za letenje. Ženke uzimaju krvni obrok i polažu od 150 do 400 jaja tijekom jednog polaganja, a jaja mogu polagati i do pet puta godišnje. Pogađate, riječ je o komarcima. Ovi mali napasnici prisutni su najviše u ljetnim mjesecima, kada je ubrzan njihov razvoj. Osim što kod ljudi izazivaju nelagodu zbog zujanja, njihov ubod može izazvati alergijsku reakciju, a često su i prenositelji uzročnika različitih bolesti. Upravo zbog tih činjenica predmet su znanstvenog istraživanja mnogih biologa i epidemiologa i jedna su od najviše istraživanih skupina kukaca.

Dr. sc. Mirta Sudarić Bogojević, doc.

Dr. sc. Mirta Sudarić Bogojević, doc.

Potaknuti najnovijom epidemijom Zika virusa u Središnjoj i Južnoj Americi odlučili smo razgovarati o komarcima s docenticom dr. sc. Mirtom Sudarić Bogojević, koja radi na Odjelu za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Jedinice tog Odjela jesu četiri Zavoda: Zavod za zoologiju, Zavod za ekologiju voda, Zavod za biokemiju i ekofiziologiju biljaka i Zavod za kvantitativnu ekologiju. Pri Zavodu za zoologiju djeluju tri laboratorija, a jedan od njih je i Laboratorij za entomologiju Odjela za biologiju. Pri tom Laboratoriju već više od 20 godina djeluje Stručni tim za monitoring i istraživanje komaraca. Na čelu tima je izvanredni profesor dr. sc. Enrih Merdić, a zajedno s docenticom Sudarić Bogojević ujedno i glasnogovornicom Odjela za biologiju za projekt kontrole komaraca u Gradu Osijeku, tim broji šest stalnih članova.

Sudarić Bogojević do sada je sudjelovala u brojnim znanstveno-istraživačkim projektima u Gradu Osijeku, Osječko-baranjskoj županiji, Vukovarsko-srijemskoj županiji, Brodsko-posavskoj županiji i Požeško-slavonskoj županiji. »Sudjelovala sam i u istraživanjima faune komaraca Istre i Dalmacije, kao i u istraživanjima komaraca-vektora, s naglaskom na vrstu Aedes albopictus u primorskoj i kontinentalnoj Hrvatskoj. Moj znanstveni interes usmjeren je prvenstveno na biologiju i ekologiju komaraca, porodica Culicidae. Poseban naglasak u mom istraživačkom radu stavljen je na disperzije komaraca i njihovu vektorsku ulogu. Također, bavim se i istraživanjem biologije odraslih jedinki iz porodice braničevki, Simuliidae koje su poput komaraca medicinski značajni kukci«, objašnjava Sudarić Bogojević.

Hrvatska prijestolnica komaraca

Stručni tim za monitoring i istraživanje komaraca jedini je istraživački tim u Hrvatskoj, koji se bavi komarcima na stručno-znanstvenoj razini. Prioritet istraživačkog rada jesu komarci, posebno u toplijem razdoblju godine od ožujka, travnja do listopada, studenog. No znanstvenici iz Stručnog tima istražuju i brojne druge skupine kukaca: tulari, leptiri, osolike muhe, skakavci, vodene stjenice, kozaci, trčci, braničevke.

Groblje komaraca

Groblje komaraca

Sudarić Bogojević ističe kako u Osječko-baranjskoj županiji jedino Grad Osijek sustavno provodi Program kontrole komaraca, čija se izvedba iz godine u godinu unaprjeđuje. »Taj program obuhvaća monitoring i istraživanje komaraca, preventivne mjere, načine provedbe dezinsekcije, odnosno suzbijanja komaraca u stadiju ličinki (larvicidni tretmani) i odraslom stadiju (adulticidni tretmani), dinamiku poslova, stručni nadzor nad provedenim tretmanima i kontrolu njihove učinkovitosti. Na ostalom području županije, larvicidni i adulticidni tretmani ili se uopće ne provode ili su njima obuhvaćena samo uža područja određenih naselja izravno pogođenih velikom najezdom komaraca kakva se dogodila primjerice 2014. godine. Međutim, intenzivno radimo na tome da se situacija promijeni«, objašnjava docentica Sudarić Bogojević.

Upravo zbog svog geografskog položaja, hidroloških i klimatskih karakteristika koje pogoduju stvaranju idealnih uvjeta za razvoj velikih populacija komaraca, Grad Osijek vodeći je grad u Hrvatskoj po brojnosti komaraca. Grad na rijeci Dravi nadomak je Parku prirode Kopački rit, koji je jedinstveno močvarno stanište u ovom dijelu Europe. »Ne čudi stoga što Osijek zovemo hrvatskom prijestolnicom komaraca«, šali se Sudarić Bogojević. Ona navodi kako su sva poplavna područja u neposrednoj blizini Osijeka zapravo potencijalna legla komaraca, koja se aktiviraju kada se ispune vodom rijeka Dunava i Drave. »Dinamika vodostaja navedenih rijeka direktno određuje broj generacija takozvanih poplavnih komaraca, koji onda u velikim najezdama opsjedaju Osijek i okolna naselja«, pojašnjava Sudarić Bogojević.

Prag tolerancije-15 uboda u 15 minuta

Iako nam se često čini da u prošlosti nije bilo toliko puno komaraca, naša sugovornica navodi kako je to samo prividno. Ona smatra da je razlog tome činjenica što se u prošlosti posezalo za učestalim aviotretmanima suzbijanja komaraca iznad naseljenih područja i to kemijskim sredstvima kakav je kontroverzni DDT (diklorodifeniltrikloroetan). Taj je organoklorni pesticid imao veliku učinkovitost suzbijanja, ali se njegove negativne posljedice po okoliš i zdravlje ljudi i nakon 30 godina od zabrane korištenja još uvijek zbrajaju. Smatra također kako je prag tolerancije na prisutnost komaraca kod ljudi današnjice značajno manji u odnosu na prošla vremena.

Prikupljanje komaraca: CDC klopka

Prikupljanje komaraca: CDC klopka

Njezin je tim svojevremeno radio analizu osjetljivosti na komarce kroz anketu i mjerenja. Ta je analiza potvrdila da je prag tolerancije na ubode komaraca kod građana Osijeka puno manji od 15 uboda u 15 minuta, što je granica tolerancije propisana programom kontrole komaraca u Osijeku. Sudarić Bogojević kaže kako su vrijednosti iznad tog broja pokazatelj za početak adulticidnog tretiranja. Ona objašnjava kako brojnost komaraca ovisi o biologiji određene vrste i ekološkim faktorima okoliša. »Za razvoj im je potrebna stajaća voda bogata hranom, a pogoduje im umjerena i topla klima te odgovarajući biljni pokrov, koji im služi kao zaklon«.

Epidemija Zika virusa

Posljednjih nekoliko mjeseci brojni svjetski i hrvatski mediji pišu o Zika virusu kao novoj epidemijskoj prijetnji. Zika virus pripada flavivirusima, a prvi je put izoliran 1947. godine u majmunu iz šume Zika u Ugandi. Godinu dana kasnije pronađen je i u komarcima roda Aedes u istoj šumi. Virus uglavnom prenose komarci roda Aedes, posebno vrste Aedes aegypti i azijski tigrasti komarac Aedes albopictus koji je rasprostranjen u Hrvatskoj. Najveća epidemija Zika virusa započela je 2015. godine kada se virus pojavio u Brazilu te se proširio na Središnju i Južnu Ameriku i na otok Sveti Martin. Kao glavni simptomi infekcije ovim virusom navode se vrućica, glavobolja, kožni osip, upale očne spojnice te bolovi u mišićima i zglobovima.

Docentica Sudarić Bogojević objašnjava kako do prijenosa virusa najčešće dolazi ubodom zaraženog komarca prilikom sisanja krvi na tijelu čovjeka. Ostali načini zaraze, ističe naša sugovornica, su prijenos s majke na dijete preko posteljice ili za vrijeme poroda, spolnim putem i transfuzijom krvi i krvnih pripravaka. Zanimalo nas je zašto baš komarci prenose taj virus. »Ženke komaraca su hematofagni kukci kojima krvni obrok ne služi kao hrana, već kao izvor bjelančevina nužnih za razvoj jaja prije polaganja istih. Mužjaci nikada ne uzimaju krvni obrok. U žlijezdama slinovnicama ženki komaraca virus se replicira i razvija i dalje prenosi s komarca na čovjeka odnosno životinje, sisavce«.

Hrvatska zasad sigurna

Naša sugovornica pojašnjava kako svaka država u kojoj postoje javnozdravstveno značajne vrste komaraca iz roda Aedes, pa tako i Hrvatska, potencijalno su u opasnosti širenja bolesti uzrokovane Zika virusom. No, zbog hladnih klimatskih uvjeta rizik širenja ovog virusa u Hrvatskoj trenutno je izuzetno nizak budući da su komarci u ovo doba godine neaktivni. Ona ističe kako će se rizik od zaraze Zika virusom povećati s dolaskom toplijih mjeseci, međutim mala je vjerojatnost za crni epidemiološki scenarij. »Prema dosadašnjim spoznajama domaći komarac Culex pipiens nije prenositelj Zika virusa, iako treba imati na umu da se i to može promijeniti jer je nedavno u Brazilu zabilježena prisutnost Zika virusa u komarcima iz istog roda vrste Culex quinquefasciatus«, navodi Sudarić Bogojević.

Ona objašnjava koji su to uvjeti koji moraju biti zadovoljeni da bi neka virusima ili parazitima uzrokovana bolest poprimila razmjere epidemije. »U slučaju zaraze Zika virusom to su važnost prisustva dostatne količine uzročnika bolesti u okolišu, postojanje dovoljnog broja komaraca-vektora uzročnika bolesti i fiziološki odgovor na zarazu populacije ljudi osjetljivog imuniteta. Ukoliko nedostaje samo jedan od navedenih faktora epidemiološkog lanca, izostat će pojava i širenje zarazne bolesti«, napominje Sudarić Bogojević.

Potrebno educirati pučanstvo o komarcima

Poznavanje biologije komaraca od iznimne je važnosti za izbor odgovarajućeg insekticida i njegovu primjenu na terenu, ističe Sudarić Bogojević. »Zalažemo se za ekološki najprihvatljiviju biološku kontrolu komaraca, koja bi u budućnosti trebala biti primarna metoda u suzbijanju njihove brojnosti. Moderan pristup kontroli komaraca bazira se na larvicidnim tretmanima iz razloga što je komarce učinkovitije suzbijati na mjestu gdje se legu iz jaja, a to je voda, jer kad izlete integriraju se u puno veći i za tretiranje nepovoljniji medij, zrak i pripadajuću mu vegetaciju«, objašnjava naša sugovornica.

Sudarić Bogojević ističe kako su danas najčešće korišteni preparati za larvicidna tretiranja na bazi visoko selektivnog toksina Bti (Bacillus thuringiensis israelensis), kao i takozvani regulatori rasta koji sprječavaju presvlačenje komaraca iz nižeg u viši stadij ličinki odnosno odraslu jedinku, a za adulticidna tretiranja to su preparati s djelatnom tvari na bazi sintetskih piretroida niske toksičnosti namijenjene za toplo ili hladno zamagljivanje (ULV metoda) u dozama prema uputama proizvođača i preporukama Svjetske zdravstvene organizacije.

»Integrirani pristup suzbijanju komaraca jedini je pravi put prema smanjenju brojnosti komaraca na nekom području. Preparati koji se koriste za suzbijanje komaraca moraju prije svega biti ekološki prihvatljivi, a ujedno vrlo učinkoviti, te također moraju biti propisno registrirani i dopušteni za primjenu u Republici Hrvatskoj. Mišljenja sam da je najučinkovitije `sredstvo´ u suzbijanju brojnosti urbanih vrsta komaraca kvalitetna edukacija i senzibilizacija javnosti o komarcima kao molestantima i kukcima od javnozdravstvenog značenja. Važno je informirati ljude kako sami svojim odgovornim ponašanjem mogu spriječiti produkciju komaraca u svojoj okolini«, smatra Sudarić Bogojević.

Smanjiti izlaganje djece kućnim pripravcima za suzbijanje komaraca

Ona pojašnjava kako svako adulticidno suzbijanje komaraca za sobom ostavlja veliku smrtnost kukaca različitih skupina od kojih su mnogi i korisni. »Štetno je i za životinje i čovjeka, ponajprije malu djecu i trudnice jer može izazvati iritacije dišnih putova, ali jednako tako i probavne tegobe kod novorođenčadi uzimanjem mlijeka majke, koja je bila izložena djelovanju insekticida. U svakom slučaju, svaki insekticid apliciran u prirodu postaje štetna tvar u procesu kruženja tvari kroz ekosustav. Zbog toga se zalažemo za larvicidna suzbijanja ličinki u vodenom mediju, i to ekološki prihvatljivim i visoko selektivnim preparatima«.

Danas se u trgovinama nude različita sredstva namjenjena za kućnu upotrebu u »borbi« protiv komaraca. Sudarić Bogojević ističe kako takva sredstva nisu štetna za čovjeka, no važno je pridržavati se uputa proizvođača o korištenju samog sredstva. Kad je riječ o maloj djeci, naša sugovornica smatra kako je potrebno što više smanjiti izlaganje male djece takvim pripravcima i posegnuti za osobnim mjerama zaštite poput izbjegavanja boravka na mjestima najveće aktivnosti komaraca, nošenja odjeće svijetlih boja dugih rukava i nogavica, postavljanja mreža za komarce iznad kreveta i slično.

Borba protiv komaraca je neizbježna jer docentica Sudarić Bogojević objašnjava kako ne možemo očekivati da se u budućnosti zauvijek riješimo komaraca. »Zbog brzog ciklusa razmnožavanja i izuzetne sposobnosti prilagodbe novim staništima komarce je nemoguće potpuno iskorjeniti, međutim itekako je moguće njihovu populaciju držati pod kontrolom i njihov broj u okolišu svesti na podnošljivu razinu«, pojašnjava Sudarić Bogojević i dodaje kako je glavni cilj njezinog Stručnog tima za monitoring i kontrolu komaraca unaprijediti integrirani sustav kontrole komaraca u Osijeku, u smislu unaprjeđenja usluga monitoringa, istraživanja, razvoja prognostičkog modela, upravljanja sustavom suzbijanja komaraca, izdavanja naloga i kontrole učinkovitosti tretmana, kao i senzibilizirati javnost o javnozdravstvenom značenju komaraca i metodama sprječavanja njihove produkcije u okolišu.

Komarci u vodi

Komarci u vodi

Sudarić Bogojević navodi kako svaki pojedinac svojim odgovornim ponašenjem može puno doprinijeti smanjenju komaraca u okolišu. »Važno je redovito prazniti posude s vodom, mijenjati vodu u vazama s cvijećem, staklenkama, posudama, kantama, bačvama i sličnim predmetima. Vaze s cvijećem na groblju najbolje je ispuniti vlažnim pijeskom kako se u njima ne bi nakupljala voda. Također je važno da se vaze i ostale posude na groblju, koje se povremeno koriste, odlože s otvorom prema dolje kako bi se izbjeglo nakupljanje vode u slučaju kiše. Iz okoliša je bitno ukloniti nepotrebne predmete u kojima se može zadržavati voda. To su naješće limenke, bačve, kade, automobilske gume i druge vrste krupnog otpada«, zaključuje Sudarić Bogojević.

—–––––

*Objava članka je sufinacirana sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija