Jaspers go home!

Jaspers go home!

Znate li da Jaspers ne dozvoljava niti izdvajanje našeg novca za naše tehnologije!? Ne mogu odoljeti osjećaju »da nam to rade« jer se radi o hrvatskoj inovativnoj i patentom zaštićenoj tehnologiji. Da je kojim slučajem tek danas razvijena Vegeta, neki »prehrambeni EU Jaspers« bi uz pomoć tradicionalno poltronske, nestručne i od svakog stranca isprepadane domaće administracije, sigurno zabranio njeno korištenje

dr. sc. Viktor Simončič

Nitko vam ne može usaditi osjećanje manje vrijednosti bez vašeg pristanka. (Bertolt Breht)

Viktor Simončič

Viktor Simončič

Na objavljenu vijest na oslobađajuću presudu Šešelju tako sam glasno reagirao da je u sobu dotrčala kćer misleći da se supruga i ja svađamo. Inače se više ničemu ne čudim na ovim prostorima. Sve poruke i odluke političara prihvaćam kao najnormalnije, neovisno od njihove gluposti. Česte su. One rijetke pametne prihvaćam s nevjericom, jer se nama rijetko što dobro može dogoditi.

Na TV-u vijest da je gotova dokumentacija za Županijski centar gospodarenja s otpadom u Splitsko – dalmatinske županije u Lečevici. Dožupan Ante Šošić ponosan i zadovoljan da će Županija konačno riješiti veliki problem. Razumijem njegovo zadovoljstvo, jer su konzultanti europske unije »Jaspers« prihvatili studiju izvodljivosti i centar je ekonomski isplativ i prihvatljiv za EU. Ne dvojim niti trena da je isplativ za Europsku komisiju i strane tvrtke. Njima je sve isplativo, jer to mi plaćamo. Ono kako će EU dati 79 % novca za centar Lečevica nema veze sa zdravom pameti. Onih 79 % je naš novac! Naš! Hrvatski novac i nikakav milodar EU-a. Oni nam samo mudrom politikom dozvoljavaju da taj novac trošimo na način koji je najkorisnijih za njih. I strašno bih volio jednom pročitati kako je neki projekt ekonomski isplativ i prihvatljiv za Hrvatsku, Sisak ili Sućuraj.

Ako sam dobro razumio, uvažene su i sve primjedbe ministra Slavena Dobrovića (www.radiodalmacija.hr/dobrovic-centar-u-lecevici-uz-promjene-u-sadrzaju-ide-dalje/), koji je za posjeta Omišu 20. veljače 2016. izjavio je kako su i pristup gospodarenju otpadom i koncept rješenja bili krivi:

»Centar u Lećevici kao i ostali centri idu dalje, međutim oni će biti redefinirani po sadržaju. Oni će biti unaprijeđeni, imat ćemo više zaposlenih, bit će decentralizirani na neki način jer će transfer stanice doživjeti promjene u pogledu popunjavanja sadržaja, bit će sortirne linije, preše itd., sve u cilju podizanja kvalitete sustava. Ništa nećemo mijenjati bez da se sjedne s predstavnicima poduzeća koji su to dosad vodili i predstavnicima lokalne i regionalne razine«.

slaven_dobrovic_centar_ponovnu_uporabuU cijelosti se slažem s odlukom ministra Dobrovića da je postojeći koncept bio kriv i da se mora redefinirati, posebno glede potrebe za decentralizacijom i promjenom koncepta pretovarnih stanica. Jedino u čemu se u cijelosti ne slažemo je kapacitet županijskih i/ili regionalnih centara. Za razliku od Marišćine, gdje je kapacitet centra praktički projektiran za 100 % postojećih količina, kao da se postojeći otpad neće u velikoj mjeri reciklirati, a takav slučaj je izgleda i u projektnoj dokumentaciji za centar »Piškornica«, kod Lečevice je predviđen kapacitet od nešto više od 50 % postojećih količina. Praksa pokazuje, da kada se upotrijebe sortirnice i druga oprema domaćeg proizvođača Tehnix-a iz Donjeg Kraljevca, ostatak koji bi trebao ići na županijske i/ili regionalne centre nije veći od 10 % od ukupnih količina. Mogao bih napisati da nam u tom slučaju takvi centri ni ne trebaju, ali da opet ne idem previše daleko. I ovo što predlaže ministar Dobrović je već »korak od 100 milja«. Vjerujem da će korak uskoro produžiti na dobitnu »101 milju«.

Kako sam i sam radio na studijama isplativosti, znam da je za pravu studiju potreban timski rad od puno mjeseci. I zato se s pravom pitam, kako je izrađivač studije izvodljivosti, nažalost nisam mogao pronaći ime onih koji ga izrađuju, od 20. 2. do 31. 3. 2016. uspio u projekt pretočiti prijedloge ministra Dobrovića i kako je Jaspers tako brzo uspio utvrditi da je centar Lečevica ekonomski isplativ i prihvatljiv za Europsku Komisiju?

Isplativo za EU, ali ne i za žitelje Splitsko – dalmatinske županije

S pravom se pitam da centar gospodarenja s otpadom Lečevica nije nova Marišćina ili Kaštjun? Isplativ za EU, ali je pitanje je li i za žitelje Splitsko – dalmatinske županije? Znaju li građani županije koliko će ih to koštati? Hoće li svi imati istu naknadu ili će postojati razlika u naknadama koje će plaćati žitelji Runovića, Komiže, Sućuraja i Podstrane? U Primorsko goranskoj županiji, iako je centar već mjesecima u (čini se) neuspješnom probnom radu, građani to još uvijek ne znaju. Zna se da će biti daleko veća od zadnjih obećanja bivšeg ministra Zmajlovića i još uvijek stolujućeg direktora Fonda gospodina Müllera i da će s obećanih nekih 300 kuna po toni narasti višestruko. Spominje se čak i povećanje sadašnje mjesečne naknade za domaćinstva od 100 kuna.

Poznajući dosadašnju praksu na okolišnim projektima koje financira EU, uz ogradu jer nisam uspio ili znao »skinuti« dokumentaciju za Lečevicu sa interneta, barem onaj dio koji je morao biti dostupan građanima, kako bi (sa)znali što i koliko će plaćati narednih 40 godina, uz sav rizik da me mogu tužiti za uvredu časti ili na primjer za podizanje nepotrebne panike, kladim se, normalno samo u nekim razumnim financijskim relacijama – 1 : 100 – da je i dokumentacija za Lečvicu napravljena onako »ofrlje«. »Ofrlje« je izraz kojeg koriste u mom okruženju za nešto »drži vodu dok majstori odu« ili kao za »farbanje zdrave pameti«.

Ako sam dobro upamtio, dožupan Šošić je rekao da će javno iznijeti imena svih onih koji će biti prepreke za Lečevicu. Volio bih da i mene spomene. I ja sam protiv, ali samo zato jer i njemu i građanima želim najbolje. Dožupane Šošić, podvrgnite kritičnoj ocjeni postojeću studiju i ocijenite koliko je sve skupa (bez)smisleno. Nudim ponovno okladu (1 : 100) da se ne zna koliko će već sutra postupanje s otpadom koštati žitelje Komiže. A u tom trošku moraju biti sve one novo osmišljene pretovarne stanice, sanacija Kerepovca i inih odlagališta, pa čak i trošak transporta staklene boce od Komiže do Visa, pa na trajekt, pa do Lečevice, pa onda autoputom sve do Huma na Sutli, najbliže tvornice stakla. Mora biti predviđen i trošak prijevoza izdvojenog alternativnog goriva (RDF) na primjer do cementare u Koromačnom u Istri ili do cementara u Kaknju i Lukavcu u BiH, jer su protiv korištenja RDF-a u splitskoj cementari (neka mi je oprošteno) po mome izmanipulirana lokalna javnost, (demagozi) političari i (bez molbe za oprost) šutljiva i samodostatna, (ne samo lokalna) akademska zajednica. O zabrani korištenja RDF-a postoji i odluka Upravnog suda, ako se ne varam?

Toga ima samo kod nas

Često se pitam zašto je kod nas moguće ono što nije nigdje? I moram stati u obranu političara i u ovom slučaju dožupana Šošića. Oni naprosto moraju vjerovati postojećoj struci koja kao da se vrti u začaranom krugu u kojem caruje nekvaliteta i poltronstvo. U ruke mi došli neki planovi gospodarenja s otpadom jedinica lokalne samouprave. Prelistao sam dva takva plana. Jedan je izradila tvrtka IPZ Uniprojekt TERRA, a drugi Hidroplan, obje iz Zagreba. Radi se o uglednim i respektabilnim tvrtkama kada je otpad u pitanju. Spominjem ih s namjerom, jer znam da su dali, odnosno još uvijek daju svoj »stručni« obol centrima za gospodarenje otpadom.

U jednom od planova, za općinu od 2089 stanovnika, koji žive u 6 naselja, u pretežno u poljoprivrednih 800 domaćinstava, predviđen je 1 reciklažni centar, 6 zelenih otoka, 6 kontejnera za papir i 5 za odjeću. U naselju s 79 stanovnika, predviđen je kontejner za papir, a u naselju koje ima 99 stanovnika čak dva. Radi se o sredini gdje gotovo nitko ne radi i gdje svi imaju štednjake na drva. Jedini izvor topline. Njima je i papir za potpalu rijetkost, a kamoli da ga nose u kontejnere! Odjeću nose dok se ne raspadne.

Glomazni otpad će sakupljati pomoću »prijevoznih kontejnera (minimalno 3 kom.) većeg volumena po mogućnostima s pregradama, a jedan s mrežastim boks paletama za odlaganje određenih vrsta otpada i kontejnerom za djelatnika i čuvarsku službu postavljenim na određenim lokacijama u naseljima (javnim površinama) po unaprijed objavljenom vremenskom rasporedu za svako sabirno mjesto. Na jednom sabirnom mjestu sustav prikupljanja glomaznog otpada zadržava se 3 – 7 dana«.

Stanovnici tih sela i zaseoka, gdje će im prijevoznim kontejnerima dati priliku da u roku od 3 – 7 dana, valjda mjesečno, odlože glomazni kućanski otpad, imaju uglavnom namještaj izrađen za neku svadbu od prije možda i nekih 100 godina. U planu nigdje slova o troškovima. Nigdje slova tko će i kako podizati one kontejnere. Isprika, vjerujem da je izrađivač plana znao da se oni nikada neće napuniti i zato nije predvidio ništa.

Siguran sam da su Europska komisija i konzultanti Jaspersa zadovoljni s ovakvim planovima. Zadovoljni su i izrađivači ovakvih planova, jer se rade po principu prepisivanja, kao da ih proizvode na nekoj Policijskoj akademiji pa zarada nikada lakša i brža. Mora da su zadovoljni i u Ministarstvu i u Fondu, barem oni koji dozvoljavaju ovakva planove. Treba li tome komentar? A da i tu nije neka čudna sprega, koja ima neodoljive (koruptivne) mirise …. (http://zg-magazin.com.hr/ovdje-nisi-a-tamo-te-nema/)

Za djelovanje u okolišu – jer vjerujem u ekipu ministra Dobrovića

Duboko vjerujem da će ministar Dobrović omogućiti da građani saznaju koliko će ih koštati usluga postupanja s komunalnim otpadom!

Kao sveučilišnog profesora sigurno ga ne mogu impresionirati konzultanti, pa makar i od EU i Jaspers-a. Vjerujem i da se kao sveučilišni profesor odrekao usluga savjetovanja mlađahnog austrijskog asistenta, naše gore lista, gospodina Renata Šarca. Moram priznati malo mi nedostaje u medijima preko kojih je širio znanje o otpadu po principu »Beč je divan grad«.

Siguran sam da će Hrvatska okolišno izgledati puno bolje bez ovakvog Jaspersa. Kada pomislim na Marišćinu i na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda u Sisku … tu meni sve nekako čudno miriše …

tehnix_rotorZnate li da Jaspers ne dozvoljava niti izdvajanje našeg novca za naše tehnologije!? Tako ne dozvoljava da se u linijama za sortiranje ugradi sito, na kojem bi se izdvojila prašina i dio biološkog otpada, kako bi radnici na sortiranoj traci imali bolje radne uvjete i kako bi se dobio korisni otpad veće čistioće, a time i vrijednosti? Ne mogu odoljeti osjećaju »da nam to rade« jer se radi o hrvatskoj inovativnoj i patentom zaštićenoj tehnologiji. Pogađate, tvrtke Tehnix, čiji je osnivač i glavni izumitelj gospodin Đuro Horvat, i zbog tog izuma, proglašen poduzetnikom godine i predstavljat će nas uskoro na izboru za svjetskog poduzetnika godine!

Da je kojim slučajem tek danas razvijena Vegeta, neki »prehrambeni EU Jaspers« bi uz pomoć tradicionalno poltronske, nestručne i od svakog stranca isprepadane domaće administracije, sigurno zabranio njeno korištenje.

Bezbroj nijansi sive

Sigurno se još sjećate one reklame »siđite s krovova« kada smo prelazili na digitalni signal za TV. Zaboravio sam točno tko su bili sretni dobitnici dobiti od uvoza milijuna »resivera«. 2019. godine opet se nešto mijenja i opet će trebati kupovati nove »resivere«. Tko će biti novi uvozni dobitnici još nije poznato. Da bi mogli nešto i sami proizvesti bojim se da se možda ne bi sviđalo Europskoj komisiji i nekom »telekomunikacijskom Jaspersu«. Kada vidim što nam rade, imam osjećaj kao da bi mogli konačno »sići …. ali s drveta«.

Komentari su zatvoreni