„Ja ti darujem srce svoje – koga vidiš u njemu?“

„Ja ti darujem srce svoje – koga vidiš u njemu?“

Njezina je životna priča zaista zanimljiva. Reći će kako je studirala nešto što voli, nešto što je htjela te kako nikada nije gledala da li će to biti ekonomski isplativo. Priznaje kako je u toj struci teško pronaći posao, a ona je na početku radila u Ministarstvu znanosti na ugovor o djelu kojim joj se nije računao radni staž. Kako se situacija nije mijenjala i u Ministarstvu joj nisu nudili ugovor o radu, Jecić je počela razmišljati o tome što bi drugo mogla i htjela raditi u životu

Rečenicu iz naslova našeg članka izgovarali su u prošlosti momci kada su svojim djevojkama poklanjali licitarsko srce. Simbol je to ljubavi, predanosti i vjernosti. Ne znamo koliko se ta tradicija darivanja djevojaka zadržala kod današnjih mladića, no licitari su u međuvremenu postali tradicionalni suvenir Zagrebačke županije, ali i Hrvatske. Naša je ekipa odlučila posjetiti jedan obrt, koji se bavi tradicionalnom izradom licitara.

„Željela bih otvoriti nešto kao muzej licitara. Tu bi posjetitelji mogli saznati sve o dugoj povijesti ovog zanata. Mogli bi vidjeti stare alate i kako su se oni koristili pri izradi licitara. Tu bi se mogli kupiti licitari, ali i ostali medičarski proizvodi poput gvirca i medenjaka“, otkrila nam je Jecić

Vlasnica ovog obrta je Nina Jecić, a ona je po struci diplomirana arheologinja. Njezina je životna priča zaista zanimljiva. Reći će kako je studirala nešto što voli, nešto što je htjela te kako nikada nije gledala da li će to biti ekonomski isplativo. Priznaje kako je u toj struci teško pronaći posao, a ona je na početku radila u Ministarstvu znanosti na ugovor o djelu kojim joj se nije računao radni staž. Kako se situacija nije mijenjala i u Ministarstvu joj nisu nudili ugovor o radu, Jecić je počela razmišljati o tome što bi drugo mogla i htjela raditi u životu.

Licitari-(2)

„Tada sam došla na ideju da počnem izrađivati licitare. Licitari me vežu uz djetinjstvo. Njima sam kitila bor, a oni me podjećaju na obiteljsko zajedništvo. Tako sam 2001. godine pokrenula obrt“, prisjetila se Jecić.

Od tijesta do oslikavanja

Licitar, studio za dizajn u kojem se izrađuju licitari smješten je na zagrebačkoj Trešnjevci. U ovoj maloj tvornici osim gospođe Jecić rade još tri djelatnice. Ovdje je sve unaprijed određeno kako proizvodnja licitara ne bi zastala, jer kako kaže vlasnica Jecić nove narudžbe stalno pristižu. Ona je učila izradu od gospođe Đurđice Škledar iz Bedenice. Izrada i oslikavanje licitara nije baš jednostavna, a u to se naša ekipa imala priliku uvjeriti tijekom posjeta.

Licitari-(10)-jaslice„Za početak potrebno je izraditi tijesto. Ono se nakon izrade razvalja, zatim se modeliraju licitari, koji se na kraju peku. Zatim se dva srca lijepe u jedno, a između njih dolazi vezica. Nakon toga se par dana suše, a zatim se bojaju u žarko crvenu boju. Potom opet slijedi sušenje, a na kraju tek dolazi oslikavanje“, objašnjava postupak izrade obrtnica Jecić.

Ova vrijedna žena jednostavno ne miruje, a osim prodaje licitara, koji se prodaju po suvenirnicama, trgovačkim lancima, ali i diljem svijeta, ona organizira i niz radionica za grupe, novinare i turiste tijekom kojih svi zainteresirani imaju prilku izraditi svoj licitar. Jecić vrlo često putuje i upoznaje svjetsku javnost s ovim tradicionalnim hrvatskim suvenirom. Tako je imala i više radionica u Tokyju, Osaki i na Okinawi, povodom 20. godina od uspostave diplomatskih odnosa između Hrvatske i Japana. Obrt je 2002. godine dobio drugu nagradu za izvorni suvenir Zagrebačke županije za licitarske kalupe, a 2004. godine nagradu za dizajn cjelokupne kolekcije.

Licitare magnete traži sve više turista

Jecić zaista prati potrebe tržišta i želje kupaca, tako da posljednjih godina izrađuje i licitare magnete, koje turisti rado stavljaju na svoje hladnjake, kao uspomenu na boravak u Hrvatskoj.

Licitari-susenjeNjezine proizvode nije prepoznala Turistička zajednica grada Zagreba, no bez obzira na to prodaja njezinih licitara je odlična. „Nažalost neki su obrti i ručni proizvodi kod nas tretirani na isti način kao industrijski proizvodi. Mi smo u istom rangu kao i trgovački lanci, a mislim da se to ne može uspoređivati. Vidim kako su proizvođači licitara u dosta teškoj situaciji. Danas se time uglavnom bave stariji ljudi, koji nemaju nasljednika, a teže prate novitete na tržištu. Mislim da su to razlozi zbog kojih se ovi obrti gase“, smatra Jecić.

Unatoč lošem odnosu države prema domaćim proizvođačima i obrtnicima, Jecić ne planira odustati od svoje ljubavi, a to je proizvodnja licitara. No, ona ima i još neke planove. „Željela bih otvoriti nešto kao muzej licitara. Tu bi posjetitelji mogli saznati sve o dugoj povijesti ovog zanata. Mogli bi vidjeti stare alate i kako su se oni koristili pri izradi licitara. Tu bi se mogli kupiti licitari, ali i ostali medičarski proizvodi poput gvirca i medenjaka“, otkrila nam je Jecić. (zg-magazin)